CINXE.COM

<!DOCTYPE html> <html class="client-nojs vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available" lang="hr" dir="ltr"> <head> <meta charset="UTF-8"> <title>Vidi kôd stranice Povijest Ukrajine – Wikipedija</title> <script>(function(){var className="client-js vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available";var cookie=document.cookie.match(/(?:^|; )hrwikimwclientpreferences=([^;]+)/);if(cookie){cookie[1].split('%2C').forEach(function(pref){className=className.replace(new RegExp('(^| )'+pref.replace(/-clientpref-\w+$|[^\w-]+/g,'')+'-clientpref-\\w+( |$)'),'$1'+pref+'$2');});}document.documentElement.className=className;}());RLCONF={"wgBreakFrames":true,"wgSeparatorTransformTable":[",\t."," \t,"],"wgDigitTransformTable":["",""], "wgDefaultDateFormat":"dmy hr","wgMonthNames":["","siječanj","veljača","ožujak","travanj","svibanj","lipanj","srpanj","kolovoz","rujan","listopad","studeni","prosinac"],"wgRequestId":"ecdbdd52-4d74-4533-8915-4619fc771e32","wgCanonicalNamespace":"","wgCanonicalSpecialPageName":false,"wgNamespaceNumber":0,"wgPageName":"Povijest_Ukrajine","wgTitle":"Povijest Ukrajine","wgCurRevisionId":7037343,"wgRevisionId":0,"wgArticleId":177016,"wgIsArticle":false,"wgIsRedirect":false,"wgAction":"edit","wgUserName":null,"wgUserGroups":["*"],"wgCategories":[],"wgPageViewLanguage":"hr","wgPageContentLanguage":"hr","wgPageContentModel":"wikitext","wgRelevantPageName":"Povijest_Ukrajine","wgRelevantArticleId":177016,"wgIsProbablyEditable":true,"wgRelevantPageIsProbablyEditable":true,"wgRestrictionEdit":[],"wgRestrictionMove":[],"wgNoticeProject":"wikipedia","wgCiteReferencePreviewsActive":true,"wgMediaViewerOnClick":true,"wgMediaViewerEnabledByDefault":true,"wgPopupsFlags":0,"wgVisualEditor":{ "pageLanguageCode":"hr","pageLanguageDir":"ltr","pageVariantFallbacks":"hr"},"wgMFDisplayWikibaseDescriptions":{"search":true,"watchlist":true,"tagline":true,"nearby":true},"wgWMESchemaEditAttemptStepOversample":false,"wgWMEPageLength":100000,"wgRelatedArticlesCompat":[],"wgEditSubmitButtonLabelPublish":true,"wgULSPosition":"interlanguage","wgULSisCompactLinksEnabled":false,"wgVector2022LanguageInHeader":true,"wgULSisLanguageSelectorEmpty":false,"wgCheckUserClientHintsHeadersJsApi":["brands","architecture","bitness","fullVersionList","mobile","model","platform","platformVersion"],"GEHomepageSuggestedEditsEnableTopics":true,"wgGETopicsMatchModeEnabled":false,"wgGEStructuredTaskRejectionReasonTextInputEnabled":false,"wgGELevelingUpEnabledForUser":false,"wgSiteNoticeId":"2.5"};RLSTATE={"ext.globalCssJs.user.styles":"ready","site.styles":"ready","user.styles":"ready","ext.globalCssJs.user":"ready","user":"ready","user.options":"loading","skins.vector.search.codex.styles":"ready", "skins.vector.styles":"ready","skins.vector.icons":"ready","ext.charinsert.styles":"ready","ext.wikimediamessages.styles":"ready","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript":"ready","ext.uls.interlanguage":"ready","ext.wikimediaBadges":"ready","ext.dismissableSiteNotice.styles":"ready"};RLPAGEMODULES=["mediawiki.action.edit.collapsibleFooter","site","mediawiki.page.ready","skins.vector.js","ext.centralNotice.geoIP","ext.charinsert","ext.gadget.Web2Cit","ext.urlShortener.toolbar","ext.centralauth.centralautologin","ext.popups","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.init","ext.visualEditor.targetLoader","ext.echo.centralauth","ext.eventLogging","ext.wikimediaEvents","ext.navigationTiming","ext.uls.interface","ext.cx.eventlogging.campaigns","ext.checkUser.clientHints","ext.growthExperiments.SuggestedEditSession","wikibase.sidebar.tracking","ext.dismissableSiteNotice"];</script> <script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.loader.impl(function(){return["user.options@12s5i",function($,jQuery,require,module){mw.user.tokens.set({"patrolToken":"+\\","watchToken":"+\\","csrfToken":"+\\"}); }];});});</script> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=ext.charinsert.styles%7Cext.dismissableSiteNotice.styles%7Cext.uls.interlanguage%7Cext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript%7Cext.wikimediaBadges%7Cext.wikimediamessages.styles%7Cskins.vector.icons%2Cstyles%7Cskins.vector.search.codex.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <script async="" src="/w/load.php?lang=hr&modules=startup&only=scripts&raw=1&skin=vector-2022"></script> <meta name="ResourceLoaderDynamicStyles" content=""> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=site.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <meta name="generator" content="MediaWiki 1.44.0-wmf.5"> <meta name="referrer" content="origin"> <meta name="referrer" content="origin-when-cross-origin"> <meta name="robots" content="noindex,nofollow,max-image-preview:standard"> <meta name="format-detection" content="telephone=no"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Flag_of_Ukraine.svg/1200px-Flag_of_Ukraine.svg.png"> <meta property="og:image:width" content="1200"> <meta property="og:image:height" content="800"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Flag_of_Ukraine.svg/800px-Flag_of_Ukraine.svg.png"> <meta property="og:image:width" content="800"> <meta property="og:image:height" content="533"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Flag_of_Ukraine.svg/640px-Flag_of_Ukraine.svg.png"> <meta property="og:image:width" content="640"> <meta property="og:image:height" content="427"> <meta name="viewport" content="width=1120"> <meta property="og:title" content="Vidi kôd stranice Povijest Ukrajine – Wikipedija"> <meta property="og:type" content="website"> <link rel="alternate" media="only screen and (max-width: 640px)" href="//hr.m.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ukrajine"> <link rel="alternate" type="application/x-wiki" title="Uredi" href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=edit"> <link rel="apple-touch-icon" href="/static/apple-touch/wikipedia.png"> <link rel="icon" href="/static/favicon/wikipedia.ico"> <link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" href="/w/rest.php/v1/search" title="Wikipedija (hr)"> <link rel="EditURI" type="application/rsd+xml" href="//hr.wikipedia.org/w/api.php?action=rsd"> <link rel="canonical" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ukrajine"> <link rel="license" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr"> <link rel="alternate" type="application/atom+xml" title="Wikipedija Atom izvor" href="/w/index.php?title=Posebno:Nedavne_promjene&feed=atom"> <link rel="dns-prefetch" href="//login.wikimedia.org"> </head> <body class="skin--responsive skin-vector skin-vector-search-vue mediawiki ltr sitedir-ltr mw-hide-empty-elt ns-0 ns-subject mw-editable page-Povijest_Ukrajine rootpage-Povijest_Ukrajine skin-vector-2022 action-edit"><a class="mw-jump-link" href="#bodyContent">Prijeđi na sadržaj</a> <div class="vector-header-container"> <header class="vector-header mw-header"> <div class="vector-header-start"> <nav class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown vector-main-menu-dropdown vector-button-flush-left vector-button-flush-right" > <input type="checkbox" id="vector-main-menu-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Glavni izbornik" > <label id="vector-main-menu-dropdown-label" for="vector-main-menu-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-menu mw-ui-icon-wikimedia-menu"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Glavni izbornik</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-main-menu-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-main-menu" class="vector-main-menu vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-main-menu-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="main-menu-pinned" data-pinnable-element-id="vector-main-menu" data-pinned-container-id="vector-main-menu-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-main-menu-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Glavni izbornik</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-navigation" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-navigation" > <div class="vector-menu-heading"> Orijentacija </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="n-mainpage-description" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Glavna_stranica" title="Posjeti glavnu stranicu [z]" accesskey="z"><span>Glavna stranica</span></a></li><li id="n-contents" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Sadr%C5%BEaj"><span>Sadržaj</span></a></li><li id="n-randompage" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Slu%C4%8Dajna_stranica" title="Učitavanje slučajne stranice [x]" accesskey="x"><span>Slučajna stranica</span></a></li><li id="n-recentchanges" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Nedavne_promjene" title="Popis nedavnih promjena u wikiju [r]" accesskey="r"><span>Nedavne promjene</span></a></li><li id="n-portal" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87" title="O projektu, što možete učiniti, gdje se što nalazi"><span>Kafić</span></a></li><li id="n-help" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj" title="Mjesto gdje se može dobiti pomoć"><span>Pomoć</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> <a href="/wiki/Glavna_stranica" class="mw-logo"> <img class="mw-logo-icon" src="/static/images/icons/wikipedia.png" alt="" aria-hidden="true" height="50" width="50"> <span class="mw-logo-container skin-invert"> <img class="mw-logo-wordmark" alt="Wikipedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-wordmark-hr.svg" style="width: 7.5em; height: 1.375em;"> <img class="mw-logo-tagline" alt="Slobodna enciklopedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-tagline-hr.svg" width="120" height="13" style="width: 7.5em; height: 0.8125em;"> </span> </a> </div> <div class="vector-header-end"> <div id="p-search" role="search" class="vector-search-box-vue vector-search-box-collapses vector-search-box-show-thumbnail vector-search-box-auto-expand-width vector-search-box"> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only search-toggle" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f"><span class="vector-icon mw-ui-icon-search mw-ui-icon-wikimedia-search"></span> <span>Traži</span> </a> <div class="vector-typeahead-search-container"> <div class="cdx-typeahead-search cdx-typeahead-search--show-thumbnail cdx-typeahead-search--auto-expand-width"> <form action="/w/index.php" id="searchform" class="cdx-search-input cdx-search-input--has-end-button"> <div id="simpleSearch" class="cdx-search-input__input-wrapper" data-search-loc="header-moved"> <div class="cdx-text-input cdx-text-input--has-start-icon"> <input class="cdx-text-input__input" type="search" name="search" placeholder="Pretraži projekt Wikipedija" aria-label="Pretraži projekt Wikipedija" autocapitalize="sentences" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f" id="searchInput" > <span class="cdx-text-input__icon cdx-text-input__start-icon"></span> </div> <input type="hidden" name="title" value="Posebno:Traži"> </div> <button class="cdx-button cdx-search-input__end-button">Traži</button> </form> </div> </div> </div> <nav class="vector-user-links vector-user-links-wide" aria-label="Osobni alati"> <div class="vector-user-links-main"> <div id="p-vector-user-menu-preferences" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-userpage" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown " title="Change the appearance of the page's font size, width, and color" > <input type="checkbox" id="vector-appearance-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Izgled" > <label id="vector-appearance-dropdown-label" for="vector-appearance-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-appearance mw-ui-icon-wikimedia-appearance"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Izgled</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-appearance-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <div id="p-vector-user-menu-notifications" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-overflow" class="vector-menu mw-portlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr" class=""><span>Donacije</span></a> </li> <li id="pt-createaccount-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Ukrajine&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno" class=""><span>Stvori račun</span></a> </li> <li id="pt-login-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Ukrajine&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o" class=""><span>Prijavi se</span></a> </li> </ul> </div> </div> </div> <div id="vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown vector-user-menu vector-button-flush-right vector-user-menu-logged-out" title="Više mogućnosti" > <input type="checkbox" id="vector-user-links-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Osobni alati" > <label id="vector-user-links-dropdown-label" for="vector-user-links-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-ellipsis mw-ui-icon-wikimedia-ellipsis"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Osobni alati</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-personal" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-personal user-links-collapsible-item" title="Suradnički izbornik" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr"><span>Donacije</span></a></li><li id="pt-createaccount" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Ukrajine&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno"><span class="vector-icon mw-ui-icon-userAdd mw-ui-icon-wikimedia-userAdd"></span> <span>Stvori račun</span></a></li><li id="pt-login" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Ukrajine&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o"><span class="vector-icon mw-ui-icon-logIn mw-ui-icon-wikimedia-logIn"></span> <span>Prijavi se</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-user-menu-anon-editor" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-user-menu-anon-editor" > <div class="vector-menu-heading"> Stranice za neprijavljene suradnike <a href="/wiki/Pomo%C4%87:Uvod" aria-label="Vidi više o uređivanju"><span>saznajte više</span></a> </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-anoncontribs" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moji_doprinosi" title="Popis uređivanja učinjenih s ove IP adrese [y]" accesskey="y"><span>Doprinosi</span></a></li><li id="pt-anontalk" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moj_razgovor" title="Rasprava o uređivanjima s ove IP adrese [n]" accesskey="n"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> </div> <div class="mw-page-container"> <div class="mw-page-container-inner"> <div class="vector-sitenotice-container"> <div id="siteNotice"><div id="mw-dismissablenotice-anonplace"></div><script>(function(){var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node){node.outerHTML="\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice\"\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-close\"\u003E[\u003Ca tabindex=\"0\" role=\"button\"\u003Esakrij\u003C/a\u003E]\u003C/div\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-body\"\u003E\u003C!-- CentralNotice --\u003E\u003Cdiv id=\"localNotice\" data-nosnippet=\"\"\u003E\u003Cdiv class=\"sitenotice\" lang=\"hr\" dir=\"ltr\"\u003E\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #E3B100;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/40px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png\" decoding=\"async\" width=\"40\" height=\"40\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/60px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/80px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 2x\" data-file-width=\"640\" data-file-height=\"640\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Cb\u003EGodina \u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003EMarka Marulića\u003C/a\u003E\u003C/b\u003E – 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti. \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\n\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #eaa;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/22px-Help-content.svg.png\" decoding=\"async\" width=\"22\" height=\"22\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/33px-Help-content.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/44px-Help-content.svg.png 2x\" data-file-width=\"48\" data-file-height=\"48\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003ERaspravite \u003Cb\u003Erazradu po temama kriterija\u003C/b\u003E o značajnosti!\u003C/a\u003E \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E";}}());</script></div> </div> <div class="vector-column-start"> <div class="vector-main-menu-container"> <div id="mw-navigation"> <nav id="mw-panel" class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="mw-content-container"> <main id="content" class="mw-body"> <header class="mw-body-header vector-page-titlebar"> <h1 id="firstHeading" class="firstHeading mw-first-heading">Vidi kôd stranice Povijest Ukrajine</h1> <div id="p-lang-btn" class="vector-dropdown mw-portlet mw-portlet-lang" > <input type="checkbox" id="p-lang-btn-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-p-lang-btn" class="vector-dropdown-checkbox mw-interlanguage-selector" aria-label="Članak je napisan samo na ovom jeziku. Dodajte druge jezike." > <label id="p-lang-btn-label" for="p-lang-btn-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--action-progressive mw-portlet-lang-heading-0" aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-language-progressive mw-ui-icon-wikimedia-language-progressive"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Dodajte druge jezike</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> <div class="after-portlet after-portlet-lang"><span class="uls-after-portlet-link"></span></div> </div> </div> </div> </header> <div class="vector-page-toolbar"> <div class="vector-page-toolbar-container"> <div id="left-navigation"> <nav aria-label="Imenski prostori"> <div id="p-associated-pages" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-associated-pages" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-nstab-main" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ukrajine" title="Pogledaj sadržaj [c]" accesskey="c"><span>Stranica</span></a></li><li id="ca-talk" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Razgovor:Povijest_Ukrajine" rel="discussion" title="Razgovorna stranica [t]" accesskey="t"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown emptyPortlet" > <input type="checkbox" id="vector-variants-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Promijeni jezičnu varijantu" > <label id="vector-variants-dropdown-label" for="vector-variants-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">hrvatski</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-variants" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-variants emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> <div id="right-navigation" class="vector-collapsible"> <nav aria-label="Pogledi"> <div id="p-views" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-views" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-view" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ukrajine"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-ve-edit" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-edit" class="selected collapsible vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-history" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=history" title="Ranije izmjene na ovoj stranici [h]" accesskey="h"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> </nav> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown vector-page-tools-dropdown" > <input type="checkbox" id="vector-page-tools-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Pomagala" > <label id="vector-page-tools-dropdown-label" for="vector-page-tools-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">Pomagala</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-tools-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-page-tools" class="vector-page-tools vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-page-tools-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="page-tools-pinned" data-pinnable-element-id="vector-page-tools" data-pinned-container-id="vector-page-tools-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-page-tools-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Pomagala</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-cactions" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-cactions emptyPortlet vector-has-collapsible-items" title="Više mogućnosti" > <div class="vector-menu-heading"> Radnje </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-more-view" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ukrajine"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-more-ve-edit" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-more-edit" class="selected collapsible vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice [e]" accesskey="e"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-more-history" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=history"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-tb" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-tb" > <div class="vector-menu-heading"> Razno </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-whatlinkshere" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Povijest_Ukrajine" title="Popis svih stranica koje sadrže poveznice na ovu stranicu [j]" accesskey="j"><span>Što vodi ovamo</span></a></li><li id="t-recentchangeslinked" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Povezane_promjene/Povijest_Ukrajine" rel="nofollow" title="Nedavne promjene na stranicama koje su povezane s navedenom stranicom [k]" accesskey="k"><span>Povezane promjene</span></a></li><li id="t-upload" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Upload" title="Postavi datoteke [u]" accesskey="u"><span>Postavi datoteku</span></a></li><li id="t-specialpages" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Posebne_stranice" title="Popis svih posebnih stranica [q]" accesskey="q"><span>Posebne stranice</span></a></li><li id="t-info" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=info" title="Više informacija o ovoj stranici"><span>Podatci o stranici</span></a></li><li id="t-urlshortener" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Skra%C4%87iva%C4%8D_adresa&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Ukrajine%26action%3Dedit"><span>Skraćeni URL</span></a></li><li id="t-urlshortener-qrcode" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:QrCode&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Ukrajine%26action%3Dedit"><span>Preuzmi QR kôd</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-wikibase-otherprojects" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-wikibase-otherprojects" > <div class="vector-menu-heading"> Wikimedijini projekti </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-wikibase" class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikibase-dataitem mw-list-item"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q210701" title="Poveznica na stavku na projektu Wikipodatci [g]" accesskey="g"><span>Stavka na Wikipodatcima</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="vector-column-end"> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-appearance" class="vector-appearance vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-appearance-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="appearance-pinned" data-pinnable-element-id="vector-appearance" data-pinned-container-id="vector-appearance-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-appearance-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Izgled</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.unpin">sakrij</button> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> <div id="bodyContent" class="vector-body" aria-labelledby="firstHeading" data-mw-ve-target-container> <div class="vector-body-before-content"> <div class="mw-indicators"> </div> </div> <div id="contentSub"><div id="mw-content-subtitle">← <a href="/wiki/Povijest_Ukrajine" title="Povijest Ukrajine">Povijest Ukrajine</a></div></div> <div id="mw-content-text" class="mw-body-content"><p>Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga: </p> <div class="permissions-errors"><div class="mw-permissionerror-globalblocking-blockedtext-range"><b>Your IP address is in a range that has been <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Global_blocks" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Global blocks">blocked on all Wikimedia Foundation wikis</a>.</b> <p>The block was made by <a href="/wiki/Suradnik:Jon_Kolbert" title="Suradnik:Jon Kolbert">‪Jon Kolbert‬</a>. The reason given is <i><a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/NOP" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/NOP">Open proxy/Webhost</a>: See the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/WM:OP/H" class="extiw" title="m:WM:OP/H">help page</a> if you are affected </i>. </p> <ul><li>Start of block: 16:12, 27. kolovoza 2023.</li> <li>Expiry of block: 16:12, 27. kolovoza 2028.</li></ul> <p>Your current IP address is 8.222.208.146. The blocked range is 8.222.128.0/17. </p><p>Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/No_open_proxies" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/No open proxies">No open proxies</a> global policy. </p> Otherwise, to discuss the block please <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Global" class="extiw" title="m:Steward requests/Global">post a request for review on Meta-Wiki</a>. You could also send an email to the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Stewards" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Stewards">stewards</a> <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/VRT" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/VRT">VRT</a> queue at <kbd>stewards@wikimedia.org</kbd> including all above details.</div></div><hr /> <p>Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice. </p><textarea readonly="" accesskey="," id="wpTextbox1" cols="80" rows="25" style="" class="mw-editfont-monospace" lang="hr" dir="ltr" name="wpTextbox1">{{izdvojeni članak|travanj 2010.}} [[Datoteka:Flag of Ukraine.svg|mini|175px|desno|Zastava Ukrajine]] [[Datoteka:Lesser Coat of Arms of Ukraine.svg|mini|175px|desno|Grb Ukrajine]] [[Datoteka:Національний музей історії України.JPG|mini|375px|desno|[[Nacionalni muzej povijesti Ukrajine]], [[Kijev]]]] [[Datoteka:Hrushevskyi Mykhailo XX.jpg|desno|mini|175px|Vrsni ukrajinski povjesničar [[Mihajlo Gruševski]], jedan od vodećih povjesničara i znanstvenika u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]] (19. st.)]] [[Datoteka:Ruriks crests1.png|mini|175px|desno|Znakovlje vladara iz prve ukrajinske državničke dinastije [[Rurik (dinastija)|Rurik]] (9.-14. st.)]] '''Povijest Ukrajine''' je povijest prostora današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i naroda [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] od prapovijesti do danas. Povijest Ukrajine podijeljena je u nekoliko dužih povijesnih razdoblja i smatra se jednom od najsloženijih europskih državničkih povijesti s obzirom na to da je mnogoljudan ukrajinski narod nakon 14. stoljeća bio više od 6. stoljeća pod dominacijama susjednih naroda, razjedinjen u sklopu susjednih moćnih imperija. Ti su imperiji, kraljevine i carevine utjecale na formiranje ukrajinskog naroda, ali su [[Ukrajinci]] također utjecali i na formiranje tih dominantnih europski i euroazijskih imperija, posebno kada je u pitanju [[Velika kneževina Litva]], [[Poljsko-Litavska Unija|Kraljevina Poljska]] i [[Rusko Carstvo]]. Prvo razdoblje ukrajinske povijesti obuhvaća preddržavničku povijest Ukrajine odnosno razdoblje u kojem su nad prostorom Ukrajine i bliže okolice dominirali mnogi drugi narodi, a među njima posebno [[Kimerijci]], [[stari Grci]], [[Skiti]], [[Sarmati]], [[Kelti]] (u zapadnim krajevima), [[Goti]] i [[Vikinzi]]. Ti su narodi različitog etničkog porijekla imali bitan utjecaj na formiranje ukrajinskog naroda i kulture, ali u jednoj mjeri i cijelog slavenskog etnosa. Naime, ukrajinski povjesničari, pa i hrvatski poput [[Đuro Vidmarović|Đure Vidmarovića]] i drugih, upućuju da je [[Ukrajina]] kolijevka slavenstva te da su zapadna i središnja Ukrajina izvorište formiranja [[Slavenska kultura|slavenske kulture]]. Prema nekim tumačenjima iz tih su danas ukrajinskih prostora iselili i ostali [[Slaveni|slavenski narodi]] danas rašireni širom središnje i istočne [[Europa|Europe]].<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_1.nsf/AllWebDocs/Nepoznata_Ukrajina |title=Đuro Vidmarović: Nepoznata Ukrajina - KOLO Broj 01-02, 2010, Matica hrvatska |access-date=13. siječnja 2011. |archive-date=5. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210305213856/https://www.matica.hr/kolo/317/Nepoznata%20Ukrajina/ |url-status=dead }}</ref> Drugo, iznimno važno razdoblje ukrajinske povijesti, predstavlja formiranje najveće srednjovjekovne europske države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] (Ukrajine) u 11. stoljeću. Prema ukrajinskim povjesničarima Kijevska Rus' predstavlja sinonim za Ukrajinu, odnosno srednjovjekovno ime Rus' je najstarije ime Ukrajine.<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\RushDA.htm The former name of Ukraine]</ref> Prema povijesnim zapisima u 9. stoljeću državnički pojam Rus' odnosio se isključivo na prostor središnje Ukrajine (širu okolicu danas [[Kijevska oblast|Kijevske oblasti]]), a u političkom smislu termin je predstavljao sinonim jedinstva ukrajinskog plemena [[Poljani|Poljana]] i pridošlih [[Vikinzi|Vikinga]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\P\O\PovisthDAvremennykhlitIT.htm The Tale of Bygone Years]</ref> Termin se iz [[Kijev]]a proširio širim prostorom današnje [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]]. Izvan prostora Ukrajine termin Rus' paradoksalno se proširo tek nakon pada [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]], odnosno točnije nakon 12. odnosno 13. stoljeća. Treće razdoblje ukrajinske povijesti obilježava borbu ukrajinskog naroda za uspostavljanjem vlastite države nakon razornog napada [[Mongoli|Mongola]]. Taj period obuhvaća formiranje [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjske Rusi]], sukreiranje politike u sklopu [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve, Rusi i Samogitije]] te ostvarivanje različitih prava u sklopu [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavske Unije]]. U ovom periodu poseban značaj imaju [[ukrajinski kozaci]], iz prva poznati kao [[Zaporošci]]. Iako malobrojni u odnosu na mnogoljudan ukrajinski narod, oni imaju izrazito važnu ulogu i značaj u ukrajinskoj povijesti. Njihova uloga je odredila i tijek formiranja [[Moskovsko Carstvo|Moskovskog Carstva]] u 1721. godini prozvanog [[Rusko Carstvo|Ruskim Carstvom]]. Upravo su ukrajinski kozaci oformili specifičan vojnički pokret koji će se iz Ukrajine odnosno [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] proširiti Ruskim Carstvom. Upravo zahvaljući kozacima i nihovom specifičnom vojničkom svjetonazoru ostvareni su veliki poduhvati pri osvajanju euroazijskih i azijskih prostranstava današnje [[Rusija|Ruske Federacije]]. S druge strane, najistaknutije vojne, kulturne i svjetovne pozicije [[Povijest Rusije|ruske povijesti]] zauzimaju brojni Ukrajinci. Za četvrto razdoblje ukrajinske povijesti karakteristična je borba za ukrajinsku autonomiju u sklopu ogromnog [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]]. Ovo razdoblje je posebno zanimljivo s obzirom na to da ukrajinski povjesničari upućuju da je Ukrajincima (tada »Rusinima«, lat. »Ruteni«) u ovom vremenu sredinom 18. stoljeća oduzeta etnička identifikacija odnosno njihov povijesni naziv povezan s terminom »Rus'«. [[Ukrajinci]] ovdje gube pravo na status samostalnog naroda i službeno se tretiraju izmišljenim imenom kao [[Malorusi]], u interpretaciji izdanka velikog ruskog naroda, u najboljem slučaju pojam Malorusi smiju koristiti u značenju subetnosa. Umjesto etničke identifikacije, autokratska vlast u [[Moskva|Moskvi]] ([[Sankt Peterburg]]) nameće im subetničku identifikaciju, a to je oblik grube i nasilne asimilacije, odnosno [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikacije]]. Ovo vrijeme je razlog povijesnim polemikama između [[Rusi|ruskih]] i ukrajinskih povjesničara do današnjeg dana, i jedan od razloga zašto je Ukrajina za razliku od Rusije u svijetu danas relativno manje poznata država. Posljednje veliko razdoblje ukrajinske povijesti obuhvaća period nakon [[Ruska revolucija|Ruske revolucij]]e pa do današnjeg dana. U tom su razdoblju Ukrajinci imali ogromne ljudske žrtve, posebno za vrijeme [[Staljin]]ove vlasti u [[SSSR|Sovjetskom Savezu]]. Prema ukrajinskim povjesničarima samo za vrijeme [[Holodomor]]a ukupan broj Ukrajinaca smanjen je za 25 posto. U [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Ukrajinci su izgubili preko 10 milijuna ljudi, a ukupan broj stanovnika u Ukrajini smanjen je za 14 milijuna ljudi. Vedrija strana ove po narod teške povijesti bila je objedinjavanje etnički ukrajinskih zemalja u jedinstvenu državu. Gotovo 80 posto etnički većinski ukrajinskih regija objednjeno je u jedinstvenu državu koja će 1991. godine proglsiti neovisnost kao [[Ukrajina]]. Danas se Ukrajina suočava s nizom [[Kolonija|postkolonijalnih]] problema pa tako i sa slobodnim tumačenjem vlastite povijesti. == Povijest termina Rus’ == [[Datoteka:Formiranje Kijevska Rus 862 912.png|mini|lijevo|Rano forimranje Kijevske Rusi (862.-912.) u vrijeme kneževa Askolda, Dira i Olega. Narančastom bojom označena je autohtona »Rus'ka zemlja«.]] Termin Rus’ danas u zemljopisnom smislu predstavlja povijesno ime države [[Ukrajina|Ukrajine]], dok u političkom smislu označava sinonim zajedništva pridošlih [[Vikinzi|Varjaha]] i autohtonog ukrajinskog plemena [[Poljani|Poljana]]. O porijeklu riječi Rus’ postoji nekoliko međunarodnih teorija, no prema povijesnim izvorima sa sigurnošću se može tvrditi da je riječ u početku označavala isključivo Kijevsku oblast središnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i ondašnje pridošlo [[Germani|germansko]] i [[Balti|baltsko]] te autohtono istočnoslavensko stanovništvo. Te je navode u javnosti prvi puta zabilježio 1837. godine carski povjesničar, filolog i etnograf [[Mihajlo Maksimovič]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\M\A\MaksymovychMykhailo.htm Biography of Mykhailo Maksymovych]</ref> Prema zapisima u [[Kijevski ljetopis|Kijevskom ljetopisu]] termin Rus’ se tijekom 8. stoljeća odnosio primarno na mnogobrojne pridošle [[Vikinzi|Vikinge]] u okolici [[Kijev]]a, na kojemu je stoljećima ranije živjelo ukrajinsko pleme [[Poljani]]. Zemljopisni termin Rus’ prema istim tvrdnjama se odnosio na trokutasti prostor između ukrajinskih rijeka [[Dnjepar]], [[Irpin]] i [[Ros]] u samom središtu sjeverne [[Ukrajina|Ukrajine]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\U\RushDA.htm Rus’. The former name of Ukraine.]</ref> U 9. stoljeću, politički termin Rus’ koji je počeo predstavljati sinonim političkog, kulturnog i društvenog zajedništva između Vikinga i ukrajinskog plemena Poljana,<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |title=Kulturna baština Ukrajine - Matica Hrvatska |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524073357/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |url-status=dead }}</ref> kasnije se proširio gotovo cijelom srednjovjekovnom državom [[Kijevska Rus'|Kijevskom Rusi]], ali prije svega zapadnom i središnjom Ukrajinom te južnom [[Bjelorusija|Bjelorusijom]]. Na istim prostorima su formirane srednjovjekovne regije [[Bijela Rus'|Bijela]], [[Crna Rus'|Crna]] i [[Crvena Rus’]] sa svojim središtem u [[Kijev]]u u sklopu Male Rusi. Središnja regija [[Mala Rus’]] (ispravno se tumači kao Središnja Rus') za carigradsku crkvenu upravu je označavala političku, kulturnu i vjersku maticu cijele Kijevske Rusi i prostirala se uglavnom na prostoru današnje Kijevske, Černigvske, Poltavske i Čerkaške oblasti. [[Istočni Slaveni|Istočnoslavenska plemena]] koja su prihvatila i usvojila rus’ku ([[Staroruski (termin)|starorusku]]) kulturu Vikinga i Poljana, zajedno s njima su prihvatili njihov etnički naziv '''Rusiči-Rusini''' (etnonimi: '''Rusnaci''', srednjovjekovni '''Rusi''' (od lat. '''Russi''')), a plemena koja nisu prihvatila i usvojila istu kulturu nazvana su rus’kim narodom ('''rus’ki ljudi''') jer su se nalazila pod kontrolom [[Kijev]]a u sklopu iste države. Prema ukrajinskim povjesničarima, varijaciju termina rus’ki ljudi, u 18. stoljeću su službeno prihvatili današnji [[Rusi]] kroz jedan od svojih etnonima '''Russkie'''.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D0%BE%D1%81%D1%96%D1%8F%D0%BD%D0%B8#.D0.95.D1.82.D0.BD.D0.BE.D0.BD.D1.96.D0.BC.D0.B8 Самоназва — «русские»]</ref> Termin »Rus'« u etničkom smislu su između 10. i 12. stoljeća koristili slavenski narodi isključivo s prostora Ukrajine. Stariji ukrajinski etnonim [[Rusini]] zadržao se kod zapadnih [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] sve do 20. stoljeća u ukrajinskim regijama [[Galičina|Galičini]], [[Bukovina|Bukovini]] i [[Zakarpatje|Zakarpatju]]. Te ukrajinske regije su se duže vrijeme nalazile u sastavu susjednih država izvan svoje matice, koja je u sklopu kulturnog preporoda pred ruskom asimilacijskom politikom počela koristiti mlađi etnonim [[Ukrajinci]]. Manji dio ukrajinskog stanovništva u [[Zakarpatje|Zakarpatju]] koji najduže nije bio povezan sa svojom ukrajinskom maticom, podlegao je usvajanju vlastitog etničkog opredijeljenja, koji su poticali tuđi narodi u sklopu svojih politika s krajnjim ciljem odnarođivanja i asimilacije. Više od 55.000 njihovih potomaka u Ukrajini i svijetu, s često poslovačenim ili pomađarenim prezimenima, i danas često koristi naziv [[Rusini]].<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A0%D1%83%D1%81%D0%B8%D0%BD%D0%B8_(%D0%B5%D1%82%D0%BD%D0%BE%D0%B3%D1%80%D0%B0%D1%84%D1%96%D1%87%D0%BD%D0%B0_%D0%B3%D1%80%D1%83%D0%BF%D0%B0) Русини (етнографічна група)]</ref> ==Povijest termina Ukrajina== [[Datoteka:Karta_Ukrajine_iz_19._stoljeca_u_sklopu_Ruskog_imperija.JPG|mini|250px|desno|Karta prikazuje prostor [[Ukrajina|Ukrajine]] u sklopu srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] (19. st.)]] [[File:Vkraina-Cosaques-Okraina small.png|thumb|right|250px|Karta istočne Europe, autor [[Vincenzo Coronelli|V. Coronelli]] ([[1690.]]). Karta prikazuje razlikovanje u riječima »'''Vkraina'''« (u-zemlji, odnosi se na Ukrajinu, desno od obale [[Dnjepar|Dnjepra]]) i »'''Okraina'''« (pograničan južni prostor [[Moskovsko Carstvo|Moskovskog Carstva]], sjeveroistočno od [[Azovsko more|Azovskog mora]]). Riječ »krajina« u staroukrajinskom jeziku označava zemlju ili državu.]] [[Znanstvena literatura|Stručna literatura]] pojašnjava da se riječ «'''ukrajina'''» razvijala među ukrajinskim plemenima raspadom [[Slaveni|praslavenske zajednice]] već početkom 4. stoljeća. Prvi sačuvan trag u kojem je zabilježeno ime «'''Ukrajina'''» datira iz [[1187.]] godine, kada u Kijevskom ljetopisu autor piše o smrti perejaslavskoga kneza: «I plakaše za njim svi Perejaslavci … a zbog njeg se i Ukrajina u crno obavije». Grad [[Perejaslav]] i danas se nalazi u središnjoj Ukrajini zbog čega se taj slavenski termin smatra i tumači kao matica srednjovjekovne države. Prema povjesničaru [[Oleksandr Palij|Oleksandru Paliju]] «Ukrajina» je termin koji su češće koristili autohtoni slavenski pučani označavajući time postojanje matične države, dok je multikulturalan Kijevski dvor češće koristio međunarodni termin »Rus'«. Ime «Ukrajina» potom se susreće u [[Staroruski (termin)|staroruskim]] kronikama 1189., 1213., 1280. i 1282. godine, označavajući [[Galičina|Galičku]], Volinjsku, Holmsku i Pidlaščnu kneževinu.<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D0%B0#.D0.9D.D0.B0.D0.B7.D0.B2.D0.B0 Слов'янське слово «Україна»]</ref> Ti prostori se danas nalaze između južnog toka rijeke [[Visla|Visle]] u [[Poljska|Poljskoj]] i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji. U razdoblju između 14. i 17. stoljeća, u službenim povijesnim dokumentima [[Velika kneževina Litve, Rusi i Samogitije|Velike kneževine Litve, Rusi i Samogitije]] te [[Kraljevina Poljska|Poljske Kraljevine]], izraz «Ukrajina» u širem smislu se koristi kako bi se označile staroruske regije [[Galičina]], Volinj, Kijevščina, Podiljščina i Bratslavščina, dok se u užem smislu imenom «Ukrajina» označavao prostor srednjeg Podnjiprovlja u središnjoj odnosno južnoj Ukrajini. U Podnjiprovlje su naziv prenjeli ukrajinski seljaci pridošli iz sjevernijih krajeva i formirajući kozački pokret. Stvaranjem [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] u 17. stoljeću naziv »Ukrajina« se širi u međunarodnim dokumentima pa tako i na ruskim prostorima gdje se termin zamjenjuje nazivom »[[Okraina (termin)|Okraina]]« (prostor na kraju). Taj je naziv do danas odredio dvosmisleno tumačenje naziva »Ukrajina«, posebno u novijim zapadnim izvorima gdje se termin »[[Ukrajina (termin)|Ukrajina]]« tumači iz ruske prespektive kao pogranična zemlja. Sredinom 16. stoljeća naziv «Ukrajina» se sve češće javlja u stranim izvorima, a postepeno i na međunarodnim zemljopisnim kartama iz 1650., 1666., 1720. i dr. godina. Nakon stvaranja vojno-političkog saveza između [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]] i [[Moskovsko Carstvo|Moskovskog Carstva]] 1654., i postupnog gubitka zaporoške autonomije 1721., središnji ukrajinski prostori prethodno imenovani «Rusi-Ukrajinom», preimenovani su tijekom provedbe kolonijalne politike cara [[Petar I. Aleksejevič Romanov|Petra I.]] u «Malorusiju», a nešto manje naseljen prostor oko ukrajinskog Podnjiprovlja u «Novorusiju». U sastav novoimenovane Malorusije tada potpada i regija Slobožanščina u sjeveroistočnom dijelu današnje Ukrajine, prostor na kojemu su također živjeli etnički [[Ukrajinci]]. Na prijelazu s 19. na 20. stoljeće, [[Staroruski (termin)|staroruska]] elita u sklopu ukrajinskog narodnog preporoda, podcjenjivački interpretiran naziv «Malorusija» zamjenjuje staroslavenskim nazivom «Ukrajina» čime označava zasebno pravo na središnje staroruske etničke teritorije, a stariji ukrajinski etnonim «Rusiči-Rusini» zamijenjen je novim etnonimom «[[Ukrajinci]]». Godine 1917. po prvi puta je formirana ukrajinska država koja službeno koristi termin Ukrajina odnosno stvorena je [[Ukrajinska Narodna Republika]]. Etimologija riječi «'''Ukrajina'''» danas ima više tumačenja. [[Poljaci|Poljska]] i [[Rusi|ruska]] politika termin «Ukrajina» više su stoljeća tretirali u kontekstu pograničnog prostora, s političkim ciljem određivanja tog prostora kao provincije. Ukrajinski stručnjaci pojašnjavaju da se terminom «Ukrajina» označavao «'''rodni kraj'''» srednjovjekovnih staroruskih vladara i matičnog staroruskog naroda koji su imali svoje kulturno i političkog središte u [[Kijev]]u. Riječ «'''u-krajina'''» bi se doslovce prevela «'''u-zemlji'''» ili «'''u-državi'''», za razliku od onog ne autohtonog dijela zemlje koji je koloniziran u srednjovjekovnoj ekspanziji kijevskih vladara (izvan-zemlje).<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A3%D0%BA%D1%80%D0%B0%D1%97%D0%BD%D0%B0_(%D0%BD%D0%B0%D0%B7%D0%B2%D0%B0) Україна (назва)]</ref>Termin «[[Ukrajina (termin)|Ukrajina]]» za [[Staroruski (termin)|staroruski]] narod je stoljećima označavao najrazvijeniji središnji prostor srednjovjekovne države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. Suvremeni lingvisti smatraju da se riječ «Ukrajina» ispravno tumači kao «'''zemlja naroda kojemu se pripada'''». Država Ukrajina u povijesti je također često bilježena [[latinski]]m nazivom «Rutenija»<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ruthenia Etymology - term Ruthenia]</ref> što se odnosilo na ukrajinski srednjovjekovni [[zemljopis]]ni termin «[[Povijest Ukrajine|Rus']]», a stanovnici kao «Ruteni» što se odnosilo na stariji kolektivni etnonim ukrajinskog naroda «Rusine».<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Ruthenians#Etymology Etymology - term Rusyn]</ref> ==Antička povijest ukrajinskih prostora== Prvi je čovjek naselio prostor današnje Ukrajine prije gotovo 300.000 godina. [[Tripiljska kultura]] (IV.-III. st. prije Krista; [[brončano doba]]), smatra se jednom od najstarijih kultura čiji su tragovi rasprostranjeni po cijeloj današnjoj zapadnoj Ukrajini. Kultura se naziva tripiljskom zbog naselja [[Tripilja]] gdje je 1890. otkriveno i istraženo nalazište. Tripiljci su uzgajali žito, izrađivali glineno posuđe i svrdla kojima su obrađivali drvo i kamen. Tripiljska kultura se smatra vrhuncem razvoja [[neolitik|neolitičkih]] poljodjelskih i stočarskih plemena na tlu [[Europa|Europe]]. [[Datoteka:Фрагменты Пекторали.jpg|mini|200px|lijevo|Fragment [[Skiti|Skitskog pektorala]] pronađenog u Ukrajini, 4. st. pr. Kr.]] [[Datoteka:Stone of Funa.jpg|mini|200px|lijevo|Kamen ispisan [[Goti|gotskim]] simbolima, [[Utvrda Funa]], [[Krim]], Ukrajina, 13. st.]] Oko 1500. g. pr. Kr. na prostoru današnje Ukrajine pojavila su se nomadska plemena. Jedno od tih plemena bili su [[Kimerijci]] (IX.-VII. st. pr. Kr.), o kojima je ostao trag i u pisanim izvorima. O slavnom plemenu nije pisao samo [[Homer]] u Odiseji, već i poznati antički autori poput [[Herodot]]a, [[Kalimah]]a, [[Strabon]]a. Kimerijci su zauzeli širi prostor između [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a a naselili su i [[Krim|krimski poluotok]]. Smatra se da su oni potomci starog iranskog nomadskog plemena, genetski bliski [[Skiti]]ma, a upravo je Skitima, iranskom nomadskom plemenu iz [[Središnja Azija|Središnje Azije]], u VII. st. pr. Kr. uspjelo potisnuti [[Kimerijci|Kimerijce]] iz današnjih ukrajinskih stepa. U isto vrijeme [[Stara Grčka|Grci]] su počeli s osnivanjem prvih kolonija na sjevernim obalama [[Crno more|Crnog mora]], prostoru južne Ukrajine. [[Skiti]] su utemeljili moćnu državu i vladali tim područjem do oko 200. g. pr. Kr. dok ih otuda nije protjeralo drugo nomadsko pleme – [[Sarmati]]. [[Skiti]] i [[Sarmati]] ostavili su brojne tragove koji upućuju na ratnički način života i bogatu kulturu. Veliki broj mjesta u jugoistočnoj Ukrajini danas ima skitsko ili sarmatsko porijeklo što govori o velikoj povezanosti s tadašnjim slavenskim narodom s prostora [[Ukrajina|Ukrajine]], između ostalog i s [[Bijeli Hrvati|Bijelim Hrvatima]]. Na razmeđu II. st. pr. Kr. i III. st. poslije Kr. kroz Ukrajinu prolazi put [[Germani|germanskog plemena]] [[Goti|Gota]]. [[Goti]] su ostavili velike tragove na prostorima Ukrajine i imali su intenzivan odnos s ukrajinskim plemenima što će se kasnije pokazati korisnim za dolazak mnogobrojnih [[Vikinzi|Vikinga]] upravo u središnju Ukrajinu. [[Goti]] i njihovi tragovi su se zadržali na poluotoku [[Krim]]u sve do 17. stoljeća. Gote će 375. godine pobijediti [[Azija|azijsko]] pleme [[Huni]] i time kratkotrajno oduzeti dominaciju. Oni su stvorili moćnu državu koja se prostirala između [[Don]]a i [[Karpati|Karpata]]. Na njenom je čelu bio [[Atila]] (umro 451.), no nakon nekoliko poraza u sukobima s [[Stari Rim|Rimljanima]] i njihovim saveznicima, država gubi moć i raspada se. Pradomovina [[Slaveni|Slavena]] nema općeprihvaćen teritorij, no postoje neki pokazatelji da je njihovo izvorište vjerojatno zapadna Ukrajina odnosno prostor između današnje [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Poljska|Poljske]]. Prve zapise o Slavenima susrećemo kod rimskih autora (I.-II. st. poslije Kr.) [[Plinije Stariji|Plinija Starijeg]], [[Tacit]]a, [[Klaudije Ptolomej|Ptolomej]]a, gdje se [[Slaveni]] nazivaju Venedima ili Venetima. Ipak, kultura [[Slaveni|Slavena]] govori da su oni živjeli na prostorima [[Ukrajina|Ukrajine]] i istočne [[Poljska|Poljske]] stoljećima ranije nego li ih se prepoznaje u pisanim izvorima, vjerojatno pod drugačijim nazivima, ili u sklopu naziva dominantnih naroda na tim izvornim prostorima. Etnonim tj. naziv [[Slaven]] se prvi puta susreće kod [[bizant]]skih autora. Po nekim izvorima Slaveni su se u V. st. podijelili na tri velike grupe: [[Venedi]] ([[Visla]]), [[Anti]] ([[Dnjepar]]) i [[Sklavini]] ([[Dunav]]). Većina povjesničara smatra seobu plemena Anta i Sklavina početkom formiranja odvojenih slavenskih naroda a samim time i ukrajinskog naroda. Ukrajinsko pleme [[Poljani]] već je u 5. stoljeću izgradilo grad [[Kijev]], koji će nakon toga osvojiti vikinški ratnici. Posljednje velike seobe naroda na prostoru Ukrajine bile su one [[Bugari|Bugara]] i [[Mađari|Mađara]], no u to vrijeme uz pomoć Poljana i ratnih plaćenika [[Vikinzi|Vikinga]], već je bila ustoličena jedna od najvećih i najmoćnijih europskih država – [[Kijevska Rus']]. ===Istočnoslavenska plemena=== [[Datoteka:Stolskoe.JPG|mini|desno|Srednjovjekovna nastamba [[Bijeli Hrvati|Bijelih Hrvata]] u ukrajinskoj [[Lavovska oblast|Lavovskoj oblasti]], [[Galičina]] - [[Stiljsko]].]] U sklopu antske zajednice tijekom 5. i 6. stoljeća započinje se formirati ukrajinski etnos kakav danas poznajemo, a ukrajinska plemena tada su trajno nastanila prostore današnje istočne [[Poljska|Poljske]], sjeverne [[Ukrajina|Ukrajine]], južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i zapadne [[Rusija|Rusije]], odnosno prostor između južnog toka rijeke [[Visla|Visle]] i gornjeg toka rijeke [[Don]] u zapadnoj Rusiji.<ref>[http://izbornyk.org.ua/litop/map_viii_ix.htm Східні слов’яни (VIII-IX ст.)]</ref> Iste prostore Ukrajinci su u većini naselili sve do 16. stoljeća, kada ispočetka [[ukrajinski kozaci|kozačke skupine]] počinju aktivno naseljavati današnju jugoistočnu Ukrajinu, susjedne dijelove Ruske Federacije te konačno udaljenije ruske kolonije, posebno [[Daleki istok]] odnosno prostore [[Zelena Ukrajina|Zelene Ukrajine]]. Taj slabo naseljen prostor jugoistočne Ukrajine stoljećima je bio sjecište različitih kultura, a nakon [[Skiti|Skita]], Sarmata, Grka, [[Goti|Gota]], Huna, Pečega, Hazara i autohtonih [[Istočni Slaveni|Slavena]], prostor su nesigurnim za život učinili [[Mongoli]] odnosno [[Krimski Tatari]] koji su manje ali snažno središte osnovali na poluotoku [[Krim]]u u 15. stoljeću. U ranom srednjem vijeku od svih većih istočnoslavenskih plemena na istoku europskog kontinenta, kulturno najrazvijenije pleme predstavljali su [[Poljani]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\P\O\Polianians.htm Polianians (poliany)]</ref> sa svojim središtem u [[Kijev]]u. Uz prisutnost manjih germanskih, ugrofinskih, romanskih i drugih euroazijskih doseljenika, posebno su se isticali vješti ratni plaćenici [[Vikinzi]], tada poznati kao »Varjazi«, koji su dolazili s prostora današnje [[Švedska|Švedske]], i nešto manje [[Norveška|Norveške]]. Vrlo vjerojatno Vikinzima su put prema Ukrajini otvorili [[Goti]] koji su se stoljećima mješali s ukrajinskim stanovnicima. Većina ukrajinskih vojskovođa tog razdoblja imala je germansko porijeklo koje se među slavenskim pukom doživljavalo kao autohtono. Do 9. stoljeća broj Vikinga na prostorima oko velikog trgovačkog središta [[Kijev]]a porastao je do te mjere da su počeli utjecati na političke i vojne odnose koji će utjecati na širi slavenski prostor [[Istočna Europa|Istočne Europe]]. Tijekom 9. stoljeća, ukrajinsko pleme [[Poljani]] i njihovi kijevski kneževi u svojevrsnom savezništvu s vikinškim vojnim zapovjednikom [[Oleg]]om, krenuli su formirati jednu od najjačih država tog vremena Kijevsku državu odnosno Kijevsku Rus’ (ukr. Київська Русь). Središnji ukrajinski prostor u stranim arapskim izvorima već je u 8. stoljeću zabilježen kao Rus’ka zemlja,<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur104.htm Словянська кольонїзація]</ref> a kada je zemljopisni pojam Rus’ počeo stjecati politički karakter i obuhvaćati okolna istočnoslavenska plemena, stvorena je prva istočnoslavenska država [[Kijevska Rus']] (Kijevska država), naglašavajući dominantnu ulogu [[Kijev]]a i novu dinastiju kijevskih kneževa. Kulturološki slična ili ista, ukrajinska plemena (prije svih [[Poljani]]) u svojevrsnoj koheziji sa skandinavskim doseljenicima tih središnjih ukrajinskih prostora (u početku samo Kijevska oblast) usvojili su kolektivno ime budućeg naroda [[Ukrajinci|Rusini-Rusiči]], a prema imenu svoje države bili su u europskim dokumentima poznati kao srednjovjekovni Rusi. Pojedina plemena nisu prihvatila imena vezana uz termin Rus' čak i nakon raspada države, a to se posebno odnosilo na pretke [[Rusi|ruske nacije]].<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D1%8C Москаль — назва росіян]</ref><ref>[http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%B0%D0%BB%D1%8C Москаль - Этимологический словарь русского языка]</ref> Njih su [[Ukrajinci|Rusini-Rusiči-Rusi]] prethodno imenovali ruskim narodom (»Rus'ki ljudi«) i time ih označavali da pripadaju njihovom koloniziranom teritoriju. Pojedina plemena su se sve do 14. stoljeća imenovala plemenskim nazivima, nakon čega je zabilježeno kolektivno ime narod Moskva prema [[Velika kneževina Moskva|kneževini Moskvi]]. Veći dio bjeloruskog plemena [[Bjelorusi|Dregoviči]] u sklopu litavske okupacije Kijevske Rusi, prihvatio je također kolektivno ime Rusini odnosno prema latinskom Ruteni, dok se dio njih asimilirao u doticaju s drugim istočnoslavenskim i ugrofinskim plemenima pod okupacijom [[Mongoli|Mongola]]. == Kijevska Rus' ili Kijevska država == {{glavni|Kijevska Rus'}} [[Datoteka:Kijevska Rus 980 1054 copy.png|lijevo|mini|300px|Kijevska Rus' (980.-1054.) na vrhuncu političke i kulturne moći za vladavine kijevskog kneza [[Volodymyr Veliki|Volodymyra Velikog]].]] Srednjovjekovni grad [[Kijev]] na prijelazu s 5. na 6. stoljeće osnovali su preci današnje ukrajinske nacije [[Poljani]] (istočnoslavensko pleme). U ranom srednjem vijeku ukrajinske prostore posjećivali su narodi različitog etničkog porijekla, a među njima su se u 9. stoljeću posebno istaknuli [[Vikinzi]] koji su pristizali iz [[Skandinavija|Skandinavije]] te drugog većeg slavenskog središta [[Novgorod]]a. Vikinzi su se masovno miješali s [[Istočni Slaveni|Slavenima]] s prostora Ukrajine i time su sve više utjecali na političke odnose u cjelokupnom okruženju. Svoju ratničku kulturu uspješno su prenosili na prostor današnje Ukrajine koja je stoljećima ranije bila središte različitih ratničkih i drugih kultura, još iz razdoblja Skita i Sarmata. Između ostalog, srednjovjekovna [[Ukrajina]] je postala izrazito dinamično i multikukulturalno središte zbog vrlo razvijenih trgovinskih i kulturnih riječnih puteva između [[Baltičko more|Baltičkog]] i [[Crno more|Crnog mora]] (od 8. stoljeća poznato kao »Rus'ko more«). [[Askold]] i [[Dir]] su prema pojedinim povijesnim zapisima prvi vojskovođe vikinškog porijekla koji su napali i smijenili dotadašnju poljansku dinastiju kneževa s dvora u [[Kijev]]u. Vojskovođa [[Oleg, veliki knez Kijeva|Oleg]] u službi vikinške dinastije [[Rurik (dinastija)|Rurik]], u ključnom savezništvu s Poljanima [[878.]] ubio je [[Askold, veliki knez Kijeva|Askolda]] i Dira te je sebe postavio za vladara buduće istočnoslavenske države [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] (878. – 1240.). Kulturno najrazvijenije slavensko pleme [[Poljani]] imalo je ključnu ulogu u početnom formiranju [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]] i stvaranju njezinog slavenskog identiteta. Uslijedilo je snažno vojno-političko zajedništvo između domicijalnih slavenskih [[Poljani|Poljana]] i slaveniziranih Vikinga, koje će na vrhuncu u 11. stoljeću rezultirati stvaranjem najveće europske države. Prva značajna osoba koja je 955. prešla na kršćanstvo u sklopu Kijevske Rusi bila je kneginja [[Olga, velika kneginja Kijeva|Olga]]. Njezin sin [[Svjatoslav., veliki knez Kijeva|Svjatoslav Ihorovič]] - Hrabri bio je zaslužan za veliko širenje države i stvaranje preduvjeta za unutarnju konsolidaciju koja će se ostvariti prihvaćanjem [[Kršćanstvo|Kršćanstva]] kao službene religije u Kijevskoj Rusi. Stari Rusi odnosno Ukrajinci godinama su vodili ratove protiv Bizanta i bili su svjesni što je potrebno učiniti da bi ostvarili politički, gospodarski i kulturni utjecaj u Europi. Nemirnost pojedinih slavenskih plemena u 10. stoljeću na krajnjem sjeveru države naveli su kijevskog kneza [[Vladimir, knez Kijevske Rusi|Volodymyra Velikog]] da ozbiljno razmisli o unutarnjoj konsolidaciji države i kako premostiti unutarnje kulturološke i druge različitosti. Koncept religijskog jedinstva i hijerarhijske organizacije crkvi trebao je poslužiti kao model za izgradnju stabilne države. Ipak, trebalo je pripaziti za koju religiju se opredijeliti jer je to moglo imati negativan utjecaj u političkim i vojnim odnosima s utjecajnim susjednim državama. Iz prethodno dobrih iskustava s religijskom kulturom [[Bizant]]a, knez [[Vladimir, knez Kijevske Rusi|Vladimir I.]] se odlučio prijeći na kršćanstvo s kulturom karakterističnom za [[Bizantsko carstvo]]. Službeno je prihvatio [[Kršćanstvo]] 988. godine u gradu [[Hersones]]u ([[Ukrajina]]) kada je počeo s pokrštavanjem populacije u cijeloj [[Kijevska Rus'|Kijevskoj Rusi]], koja je do tada imala uglavnom poganska vjerovanja. Nad onima koji su se protivili novim kršćanskim vjerovanjima često se provodilo prisilno pokrštavanje. [[Datoteka:Yaroslavtomb.jpg|desno|mini|250px|Sarkofag kijevskog kneza [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]] iz 11. st. Jaroslav je u Zapadnoj Europi bio poznat pod nadimkom »Punac Europe«.]] Zahvaljući sličnim kulturološkim karakteristikama, proces pokrštavanja u ranoj fazi uspješno je prihvaćen u središnjoj Kijevskoj Rusi, odnosno na prostorima Ukrajine i južnog dijela [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali na sjeveroistoku države i dalje je postojao dugotrajan i jak otpor poganskog stanovništva. Generalno, uvođenje kršćanstva naglo je razvilo kulturnu i arhitektonsku tradiciju u Kijevskoj Rusi koja je u mnogo čemu nalikovala onoj iz Bizantskog carstva. [[Vladimir, knez Kijevske Rusi|Volodymyr Veliki]] je također započeo s proizvodnjom srebrnih i zlatnih kovanica, na kojim je s jedne strane bio iscrtan njegov lik, a s druge grb [[Trizub]], danas službeni grb Ukrajine. Uz prisutnost [[Glagoljica|glagoljičnog]], latiničnog i drugih pisama, čirilično pismo tada postaje sve više raspostranjenije, a mnogi napisi na raznim predmetima upućuju na široko raširenu [[pismenost]] među pučanstvom. Kijevskog kneza Volodymyra Velikog naslijedio je knez [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslav Mudri]] koji je uveo zakonik [[Rus'ka pravda]] i prema njemu stekao naziv »Mudri«. Za vrijeme [[Jaroslav I., veliki knez Kijeva|Jaroslava Mudrog]] srednjovjekovna država [[Kijevska Rus']] se našla na vrhuncu političke, kulturne i gospodarske moći. Imala je tada izrazito dobro razvijene političke odnose s najjačim dinstijama zapadne [[Europa|Europe]]. [[Crkveni raskol]] 1054. izazvao je veliku pomutnju u Kijevskoj Rusi koja je imala izrazito dobre odnose za Zapadnom Europom i [[Rimska crkva|Rimskom crkvom]]. Zbog toga je [[Ukrajina]] do današnjeg dana sklona uniji s Rimskom crkvom bez obzira na bizantsku crkvenu tradiciju. Naime, Jaroslavova žena Irena je bila kćer kralja [[Švedska|Švedske]], Jaroslavova kćer Elizabeta udala se za [[Norvežani|norverškog]] kralja Harolda III., druga kćer Anastazija se udala za ugarskog kralja Andreja I., a njegova najmlađa kćer Ana se udala za [[Francuzi|frnacuskog]] kralja Henrya I. Jaroslavov najstariji sin Izjaslav oženio je [[Nijemci|njemačku]] princezu Gertrudu, zbog čega su kijevski vladari bili u izuzetno dobrim odnosima s njemačkim. Godine 1037. uspostavljena je crkvena hijerarhija na čelu s Kijevskim metropolitom [[Rusin Ilarion|Rusinom Ilarionom]], koji je bio odgovoran Carigradskom patrijarhu u [[Bizant]]u. Kijevska Rus’ tada gradi odlične kulturno-političke odnose s tadašnjom [[Poljska|Poljskom]], [[Češka|Bohemijom]] i [[Mađarska|Ugarskom]]. Krajem 11. stoljeća [[Kijevska Rus']] počela se razjedinjavati, na početku samo u autonomne kneževine, a potom i posve neovisne. Godine 1169., i potom 1203., izvršena su dva silovita vojna napada podređenih ugrofinskih plemena iz sjevernih krajeva Kijevske Rusi, koji su bili predvođeni slavenskim vlastodršcima sklonima nepoštovanju vladarske dinastije iz [[Kijev]]a.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur202.htm Розклад Руської держави в XI-XII в.]</ref> Prijetnju također predstavljaju i česti upadi nomadskih euroazijskih plemena s istoka te učestala razaranja i pljačke. Kompletna nestabilna situacija [[Kijev]] čini sve oslabljenijim političkim središtem pred ostalim većim središtima Europe, a zapadna [[Volodymyr-Volinj Kneževina]] u političkom i kulturnom smislu postaje najjača kneževina cijele [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]].<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur206.htm Волинь і Побуже]</ref> Nakon što je u zapadnoj [[Galička Kneževina|Galičkoj Kneževini]] izumrla dinastijska grana Rostislavič iz kijevske dinastije [[Rurik (dinastija)|Rurik]], knez [[Roman Veliki|Roman Mstslavič]] 1199. objedinjuje Galičku i Volodymyr-Volinjsku Kneževinu u jednu državnu cjelinu pod svojim vodstvom odnosno stvara [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo]] (rut. Галицько-Волинське королівство) ili Galičko-Volinjsku Rus'. Nakon konačnog pada [[Kijev]]a kao vodećeg središta Kijevske Rusi, u 13. stoljeću službenog sljednika prema izvornoj dinastiji predstavlja reformirana [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjska Kraljevina]] (1199. – 1349.),<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur301.htm Галицько-волинська держава (XIII-XIV в.)]</ref> koja je nakon petogodišnjih borbi s [[Mongoli]]ma ujedno obuhvatila i grad [[Kijev]]. [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjska Kraljevina]] se na svom vrhuncu teritorijalno prostirala gotovo cijelom današnjom zapadnom [[Ukrajina|Ukrajinom]], južnim teritorijem Bjelorusije i istočnim dijelovima Poljske s političko-teritorijalnom kontrolom preko [[Moldavija|Moldavije]] do obala [[Crno more|Crnog mora]]. [[Roman Veliki|Roman Mstslavič]] počeo je graditi bliske odnose s [[Nijemci]]ma te se žestoko borio protiv Kumana na istočnim granicama ukrajinske države. Nakon što je neočekivano ubijen u borbi s vojskom poljskog plemstva 1205. iza sebe je ostavio dva sina Danila i Vasiljka, koji su bili djeca i nisu odmah mogli preuzeti vodstvo države. U [[Galičina|Galičini]] je među plemićima započela unutarnja borba za prijestolje, u koju su se uključili [[Poljaci|poljski]] i [[Mađari|ugarski]] plemići. Nakon pomoćne intervencije rođaka kneza Mstislava Hrabrog iz [[Novgorod]]a 1219. godine, unutarnja situacija se donekle stabilizirala, sinovi Romana stasaju i preuzimaju nasljedstvo svog oca 1228. godine. Novgorodska Republika osnovana 1136. postupnim razjedinjavanjem Kijevske Rusi na autonomne pokrajine ostala je u najboljim odnosima s Volodymyr-Volinjom i Ljvivom nakon njegova osnutka. Slavenskom plemstvo tih prostora tek se u 15. stoljeću susrelo s [[Velika kneževina Moskva|moskovskim]] i [[Zlatna Horda|tatarskim]] pretenzijama te je naposljetku izgubilo neovisnost i blizak odnos s [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|ukrajinskim]] vladarima. [[Mongoli]] (Tatari) su u intenzivnim napadima nakon [[1240.]] opustošili gotovo sve ukrajinske kneževine i uništili grad [[Kijev]]. Utjecajna [[Vladimir-Suzdalj Kneževina]] i njezino ugrofinsko okruženje već se od 1238. nalazilo pod tatarskim utjecajem i kasnije [[protektorat]]om. Tijekom svojih napada ušli su na prostore Ugarske i Poljske, a potom su se povukli preko ukrajinskih stepa u Aziju. Ondje su na donjem toku rijeke [[Volga|Volge]] stvorili svoje središte [[Saraj (grad)|Saraj]] koje je predstavljalo vojno-politički centar zapadnog regionalnog kanata [[Mongolsko Carstvo|Mongolskog Carstva]], koje je u sljedećem razdoblju kontroliralo gotovo cijelu istočnu Europu. Knez [[Danilo Romanovič Galickij|Danilo Romanovič Galički]] (1228. – 1264.) završava borbu za prijestolje u Kijevu tek 1245. godine. Stječe stabilnu vlast u svim zapadnim kneževinama i užem okruženju, no kako bi zadržao neovisnost stvara svojevrsni obrambeni savez protiv Tatara i gradi jače političke veze s [[Poljaci]]ma, [[Litavci]]ma i [[Mađari|Ugarima]]. Ukrajinski knez [[Danilo Romanovič Galickij|Danilo Romanovič Galički]] surađuje i pregovara s Rimskom crkvom kao jakim političkim saveznikom te [[1250.]] uspostavlja novo jako vojno i političko središte grad [[Lavov]], koji je ispočetka predstavljao prestižnu utvrdu u borbi protiv Tatara. Njegov brat Vasiljko pokazao se dobrim i obrazovanim suradnikom, a takav je bio i njegov sin [[Vladimir Vasiljkovič]], koji je govorio nekoliko stranih jezika, bavio se književnošću i umjetnošću te je u konačnici izgradio nekoliko gradića u [[Volinj Kneževina|Volinj Kneževini]]. Za svog vladanja Danilo gradi čvrsti politički utjecaj i ugled u cijeloj središnjoj Europi, a [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjsko Kraljevstvo]] teritorijalno predstavlja svojevrsni obrambeni zid prema zapadnoj Europi. Ukrajina se ovdje pokazuje zaštitnikom kršćanske [[Europa|Europe]]. Godine [[1253.]] Danilo je prihvatio kraljevsku krunu od Svetog oca u [[Rim]]u i uspostavio kratkoročnu crkvenu uniju između Istočne i [[Rimokatolička Crkva|Zapadne Crkve]]. Vladao je do 1264., kada je umro u povijesno ukrajinskom gradu [[Holm]]u (danas Poljska, [[Chełm]]) gdje je i pokopan. Njegov brat Vasiljko umro je 1970. godine. Najdominantniji sin kralja Danila bio je knez [[Lev Danilovič]] (1264. – 1301.) koji je do 1300. vodio dinamične ratove u cjelokupnom okruženju. Od ukupno sedam kraljeva, posljednji kralj staroukrajinske državnosti bio je [[Jurij II. Boleslav Trojdenovyč]] (1323. – 1340.). Nakon njega staroukrajinska državnost se ugasila s pet novih poljskih kraljeva koji su na koloniziranom prostoru Ukrajine-Rusi počeli izgrađivati [[Kraljevina Poljska|Kraljevinu Poljsku]]. == Razdoblje poljsko-litavske okupacije == [[Datoteka:Lithuanian state in 13-15th centuries.png|mini|200px|lijevo|Teritorij Velike kneževine [[Povijest Litve|Litve]], [[Kijevska Rus'|Rusi]] i [[Baltički narodi|Samogitije]] u 15. stoljeću]] [[File:Statut-1588.jpg|thumb|left|200px|Naslovnica Statuta [[Velika kneževina Litva|Velike kneževine Litve]] ispisana na staroukrajinskom jeziku (1588.). U povijesnom dokumentu posebno je zanimljivo istaknuti prisutnost slova »'''JI'''« (ukr. '''Ї''') koje se danas upotrebljava samo u [[ukrajinski jezik|ukrajinskom jeziku]].]] Tijekom 13. stoljeća ukrajinski plemići u sklopu [[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjskog Kraljevstva]] izgradili su dinastijske veze s [[Litavci|litavskim]], ali i drugim europskim plemstvom. Kćer litavskog kralja [[Mendovig]]a, objedinitelja litavskih plemena, udala se za jednog od sinova kralja [[Danilo Romanovič Galickij|Danila Romanoviča]]. Između ukrajinskih i litavskih kneževina stvoreno je primirje i suradnja sve do [[Litvanci|litavskog]] vladara [[Gedimin]]ia koji je preuzeo vlast 1316. godine. Nakon povremenih sukobljavanja, tijekom 14. stoljeća, u Europi je stvorena nova velika država s punim nazivom [[Velika kneževina Litve, Rusi i Samogitije]],<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%92%D0%B5%D0%BB%D0%B8%D0%BA%D0%B5_%D0%BA%D0%BD%D1%8F%D0%B7%D1%96%D0%B2%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE_%D0%9B%D0%B8%D1%82%D0%BE%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B5#13_.D1.81.D1.82.D0.BE.D0.BB.D1.96.D1.82.D1.82.D1.8F Велике князівство Литовське, Руське і Жемайтійське]</ref><ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur40109.htm Прилученнє українських земель до в. кн. Литовського в 2-й пол. XIV в.]</ref> poznatija u povijesti kao [[Povijest Litve|Velika kneževina Litva]]. Ona se prostirala na prostoru današnje gotovo cijele [[Ukrajina|Ukrajine]], [[Bjelorusija|Bjelorusije]] i manjeg zapadnog dijela europske [[Rusija|Rusije]]. [[Ukrajinci]] u novoj državi kao većina čuvaju svoju pravoslavnu vjeru, staroruski odnosno staroukrajinski jezik postaje službeni jezik nove države, a Ukrajinci i dalje razvijaju [[Staroruski (termin)|starorus’ku]] kulturu iz [[Kijev]]a. [[Ukrajinci]] i dio Bjelorusa na prostorima nove države uz postojeće razlike poznati su pod jednim imenom »Rusini« (lat. [[Ruteni]], »Russi«), dok je ostatak slavenskog naroda na daljnjem sjeveroistoku europskog kontinenta i dalje imenovan rus'kim narodom (uglavnom preci [[Rusi|Rusa]]). Tatarima okupirana okolica [[Moskva|Moskve]] u zapadnim izvorima je imenovana tatarskom pa su njezini stanovnici u to vrijeme također imenovani tatarskim narodom. Godine 1400., vlast [[Povijest Litve|Litve]] zajedno s ukrajinskim kneževinama podijeljena je između litavskog vladara [[Vitautas]]a i njegovog rođaka poljskog kralja [[Vladislav II., poljski kralj|Vladislava Jagela]]. Jagelov mlađi brat [[Svidrigailo]] tome se žestoko usprotivio jer je često imao potporu ukrajinskih i bjeloruskih plemića. Podjela vlasti u [[Velika kneževina Litva|Litvi]] predstavljala je ozbiljan početak gubljenja ukrajinske autonomije zahvaljujući sve jačem poljskom utjecaju. Pod [[Poljaci|poljskom]] dominacijom, zapadna [[Ukrajina]] bila je sve češće izložena izrabljivanju i kolonizaciji, posebno pod utjecajem političara iz Poljske, a kasnije i same [[Njemačka|Njemačke]], koji su oduzimali posjede i protjerivali lokalne vlastodršce. [[Poljaci]] su vršili ogroman prisilan katolički utjecaj na pravoslavlje Ukrajinaca, gdje su neki od ukrajinskih plemića bili primorani prilagođavati se poljskom političkom životu, u kojemu su mogli sudjelovati uglavnom [[katolici]]. Ukrajinski plemići sve više se uključuju u poljski politički život po cijenu svog vjerskog prakticiranja, smatrajući da će na taj način izboriti veća prava ukrajinskog stanovništva. Razvijeno [[Pravoslavlje]] među visoko obrazovanim [[Ukrajinci]]ma koji su nekada također širili kršćanstvo među ostalim poganima, postalo je politička prijetnja katoličkoj Poljskoj. Godine 1413. donesena je zakonodavna odluka ([[Horodlova privilegija]]) s kojom je samo katolicima dopušteno da sudjeluju u izvršnim pozicijama. [[Ukrajinci]], većinom pravoslavci, izuzev manjeg broja plemića koji su u novonastalim uvjetima često prisilno prihvaćali katoličku vjeru, u potpunosti su ostali diskriminirani. Svidrigailo se u dogovoru s pojedinim ukrajinskim i bjeloruskim plemićima borio protiv takve represivne litavske politike svog rođaka Vitautasa koja je bila naklonjena [[Poljaci]]ma, i na kraju svoju nakanu je ostvario. Ipak, nakon smrti Vitautasa 1430., Svidrigailo se našao u poziciji da se brani od ogromnog utjecaja Poljaka. U sljedećih deset godina njegova vlast se svela samo na [[Volinjska Kneževina|Volinjsku Kneževinu]] i znatno izgubila utjecaj. Nakon što je ubijen u bitci za vlast kod rijeke [[Svjata]], 1435. vlast je preuzeo Veliki knez [[Litva|Litve]] [[Sigismund]]. Kao revolt u novoj situaciji mnogi ukrajinski plemići ne prihvaćaju vlast novog kneza te ga iz zasjede ubijaju 1440. godine. Politika prisilne katoličke orijentacije, primorala je ukrajinske i bjeloruske plemiće da se sve više okreću izravnom savezništvu s Rimom i [[Sveta Stolica|Svetom Stolicom]], a kasnije i potencijalnom savezništvu s pravoslavnom populacijom vojno ojačane [[Moskovsko Carstvo|Moskovske države]].<ref name="#1">[http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B5_%D0%B3%D0%BE%D1%81%D1%83%D0%B4%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE Московское государство]</ref>{{bolji izvor}} {{glavni|Brestska crkvena unija}} [[Datoteka:Rzeczpospolita2nar.png|mini|desno|300px|Teritorijalne granice federativne [[Povijest Poljske|Poljsko]]-[[Povijest Litve|Litvanske]] države ([[1619.]]) s ucrtanim današnjim granicama država; {{legenda|hotpink|[[Poljska|Poljsko kraljevstvo]]}} {{legenda|lightpink|[[Prusija|Prusko vojvodstvo]], poljski vazal}} {{legenda|plum|Veliko vojvodstvo [[Litva]]}} {{legenda|lightgrey|Vojvodstvo [[Kurlandija]], pridruženi vazal}} {{legenda|darkgrey|[[Livonija]]}}]] [[Datoteka:Muzeum Śląskie - Jan Matejko - Ostatni Daszkiewicz 02.jpg|mini|300px|desno|[[Ostafij Daškevyč]] (1455.-1535.) jedan je od prvih poznatih ukrajinskih avanturista odnosno kozaka rodom iz [[Žitomirska oblast|Žitomirske oblasti]], autor: [[Jan Matejko]] (1838.-1893.).]] Godine 1569. [[Litva]] i [[Poljska]] pred moskovskom i tatarskom opasnošću, ujedinjuju se u jedinstvenu državu [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsko-Litavsku Uniju]] odnosno stvaraju [[Lublinska unija|Lublinsku uniju]], pod čiju vlast i utjecaj je potpao gotovo cijeli prostor Ukrajine. Ovdje je započeta dugotrajna borba ukrajinskog naroda za nacionalno i socijalno oslobođenje odnosno nezavisnost ukrajinskih prostora. Uslijedila je smjena gotovo svih ukrajinskih plemića, gotovo svi [[Ukrajinci]] smijenjeni su s rukovodećih položaja u svojim lokalnim zajednicama. Ukrajinski seljaci su izgubili pravo na vlastitu zemlju, izgubili su civilno pravo te postepeno postali služitelji i teški radnici [[Poljaci|poljskih]], [[Nijemci|njemačkih]] i [[Židovi|židovskih]] doseljenika odnosno okupatora. Uvedena suspenzija rada Pravoslavne crkve dovela je do stagnacije razvijanja bogate ukrajinske literature, umjetnosti i obrazovanja, s obzirom na činjenicu da je kršćanska kulktura s bizantskom tradicijom oduvijek predstavljala čvrst sinonim [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]]. Takav vjerski i kulturni pritisak na Ukrajince rezultirao je oštrim suparništvom odnosno svojevrsnim vjerskim i kulturnim ratom između katoličkih Poljaka i pravoslavnih [[Ukrajinci|Ukrajinaca]], točnije [[Ukrajinski kozaci|ukrajinskih kozaka]]. Ono što je vrijedno u tom okupatorskom vremenu jest da su [[Poljaci]] preferirali razvijanje ekonomije i političke kulture. Usprkos poljskim pritiscima, ukrajinski plemići i dalje razvijaju ukrajinsku kulturu te u 16. stoljeću formiraju crkvene škole i drže periodična predavanja na imanjima ukrajinskih velikana. Tu su se posebno istaknuli plemići [[Grigorij Hodkovič]] i [[Konstjantin Vasilj Ostrockij|Konstjantin Ostrockij]]. Takozvani Ostrockijevi plemići razvili su i tiskarsku industriju u kojoj su se tiskale knjige na [[ukrajinski|ukrajinskom jeziku]]. U istoj tiskari, tiskana je i prva cjelovita [[Biblija]] na staroslavenskom jeziku, [[Ostroška Biblija]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\O\S\OstrihBible.htm Ostrih Bible (Ostrozka Bibliia)]</ref> Biblija je prvi puta objavljena u trgovini tiska koju je predvodio [[Ivan Fedorovič]]. Ukrajinski trgovci i pravoslavni crkveni poglavari također su uspostavili škole u kojima se učio [[ukrajinski jezik]] i kultura. Lječilišta su postala centar očuvanja kršćanskog nauka prema bizantskoj tradiciji, dostojno boreći se za jednakost svih stanovnika i očuvanje starorus’kog kulturnog identiteta Ukrajinaca. Pojačana represija nad Ukrajincima u sklopu poljskog vladanja, mnoge je tijekom 15. stoljeća protjerala na nenaseljene prostore južne Ukrajine, prostor na kojemu su glavnu opasnost predstavljali [[Tatari]]. Ti [[Ukrajinci]] u ranom stadiju stječu ime [[Ukrajinski kozaci|Zaporošci]], a potom u međunarodnim dokumentima i [[Kozaci]].<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\C\O\Cossacks.htm The name Cossack]</ref> Krajem 15. i početkom 16. stoljeća svi zapadni ukrajinski gradovi i mjesta pod poljskom su vlašću. Ta vlast potiče naseljavanje novih poljskih, njemačkih i židovskih vlastodržaca i zemljoposjednika. Kako su isti ukrajinski prostori od uvijek poznati kao žitnica [[Europa|Europe]], novi vlasnici, umjesto da naplaćuju danak, nemilosrdno iskorištavaju ukrajinsko stanoviništvo kao radničko seljaštvo. Drugačija situacija bila je na prostoru stepske jugoistočne Ukrajine, gdje [[Litavci]] i [[Poljaci]] nisu mogli uspostaviti adekvatnu teritorijalnu kontrolu jer su tamo na prepade ulazili Tatari. [[Krimski Tatari]] su ondje povremeno pljačkali i pustošili manji broj naseljenih sredina te su time cjelokupan stepski prostor učinili nesigurnim za život. [[Krimski Tatari]] nisu dozvoljavali da se na tim prostorima uspostavi red, niti su po svojoj nomadskoj prirodi željeli trajno nastaniti te prostore. [[Stepa]] južne [[Ukrajina|Ukrajine]], inače bogata mineralnim solima, biljnim i životinjskim vrstama, rijekama koje su bogate ribljim fondom, tako je postala često mjesto povremenog obitavanja sve većeg broja Ukrajinca bez obzira na tatarsku opasnost. Povod tomu bile su stroge restrikcije u sjeverozapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. Krajem 15. stoljeća sve veći broj Ukrajinaca odlučuje se periodično nastaniti na tim južnim prostorima smatrajući da u manjim zajednicama mogu uspostaviti kontrolu nad osvajačkim pohodima Tatara i razvijati svoj društveni život neovisno od poljske represije. U početku često se vraćaju u domicijalne sjeverozapadne ukrajinske krajeve, uglavnom grad [[Kijev]] i druga obližnja središta te se potom vraćaju na stepu duž rijeke [[Dnjepar]]. Profil tih [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] ispočetka su činili isključivo vojnici, lovci i ukrajinski seljaci, potom se priključuju i mnogobrojni plemići, koji se postepeno ujedinjuju u zajednice te polako stvaraju novi neovisan društveni i vojni stalež. Vode sve češće ratove protiv Tatara i stječu zavidnu vojnu vještinu koja je nadmašila mnoge druge narode u okruženju. Sve veći broj tih organiziranih Ukrajinaca počinje predstavljati jaku vojnu silu i stječu politički naziv [[Zaporošci]] (u slobodnom prijevodu: ljudi koji se nalaze iz riječnih pragova [[Dnjepar|Dnjepra]]). S obzirom na to da se taj južni prostor službeno nalazio pod [[Osmansko Carstvo|turskim]] protektoratom Zaporošci su u međunarodnim dokumentima postali poznati kao [[Ukrajinski kozaci|Kozaci]]. Riječ [[kozak]] koju su im u ranom stadiju nadjenuli upravo [[Krimski Tatari]], turkijskog je porijekla, a označava slobodnog odnosno nezavisnog čovjeka. Prvi puta riječ »kozak« spomenuta je 1492. kada se krimski kan požalio na vojnu snagu kozaka koja je počela predstavljati ozbiljnu opasnost za tatarska središta na krajnjem jugu [[Ukrajina|Ukrajine]]. Siromašni [[Ukrajinski kozaci|kozaci]] u samom početku pljačkaju svoje neprijatelje i stječu ratni pljen, između ostalog konje, oružije i odjeću te tako postaju sve bolje naroužani i dostojanstveno odjeveni. Obrazovaniji, imućniji i elegantniji [[ukrajinski kozaci]] u 16. stoljeću postaju simbol ukrajinske neovisnosti. Povijest kulture kozaka ipak je daleko složenija jer su slične slavenske družine ratnika na prostorima južne Ukrajine obitavale i za vremena [[Kijevska Rus'|Kijevske Rusi]]. ==Kozačka borba za ukrajinsku autonomiju== {{glavni|Zaporoška Republika}} [[Datoteka:Repin Cossacks.jpg|mini|450px|lijevo|Zaporoški kozaci pišu podrugljivo pismo turskom sultanu, autor: [[Ilja Rjepin]] (1844.-1930.).]] [[Datoteka:Bohdan-banner.jpg|mini|lijevo|Ratni stijeg ukrajinskog hetmana [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdana Hmeljnickog]] iz 17. stoljeća.]] [[Datoteka:Mapa Ukrajinska Zaporoska Republika 1649 1653.png|mini|lijevo|Ukrajinska [[Zaporoška Republika]] sredinom 17. stoljeća predstavljala je jednu od europskih država s najvećim brojem pismenih ljudi.]] Godine 1646. započelo je novo kozačko razdoblje u ukrajinskoj povijesti koje će imati bitno drugačiji politički ishod s obzirom na poljsku dominaciju. [[Povijest Poljske|Poljske vlasti]] u mjestu [[Subotiv]] napale su obitelj Bogdana Hmeljnickog, obrazovanog ukrajinskog zemljoposjednika s istaknuto pravoslavnim svjetonazorom, koji se zatim ljutit priključuje kozacima na [[Zaporoška Sič|Zaporoškoj Siči]], nastojeći stvoriti uvjete za rušenje poljske vlasti na središnjim ukrajinskim prostorima. Godine 1647. svojim zalaganjem [[Bogdan Hmeljnicki]] (1648. – 1657.) izabran je za vrhovnog kozačkog zapovjednika odnosno [[hetman]]a. Nakon velikog ustanka predvođenog Hmeljnickim, istočni i središnji ukrajinski prostori oslobođeni su poljskih vlasti uz manju potporu [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]] s kojima je dogovoreno primirje. Krimski Tatari zauzvrat su dobili jamstva o međusobnom nenapadanju i poštovanju njihove odluke da se nađu pod protektoratom [[Osmansko carstvo|Osmanskog carstva]]. Oslobođenjem središnjih [[Ukrajina|ukrajinskih prostora]] stvaraju se povoljni uvjeti za uspostavljanje ukrajinske teritorijalne i političke nezavisnosti. Nove okolnosti primijetile su i [[Poljsko-Litavska Unija|poljske vlasti]], koje su odmah poslale [[Registrirani kozaci|registrirane kozake]] da uspostave stabilnu situaciju i kontrolu poljske vlasti. Dolaskom registriranih kozaka u [[Zaporoška Sič|Zaporošku Sič]], stanje jedinstvenosti i euforije među [[ukrajinski kozaci|ukrajinskim kozacima]] podignuto je na još višu razinu. [[Registrirani kozaci]] (također etnički [[Ukrajinci]]) odbili su naredbe poljskih vlasti te se ujedinjuju s neregistriranim [[Zaporošci]]ma u zajedničkoj politici protiv poljskih vlasti. Kod zaporoških stepa, u ožujku 1648. izbija ozbiljniji sukob između ukrajinskih kozaka i poljskih snaga. [[Ukrajinski kozaci|Kozaci]] su u potpunosti porazili poljske snage u tom sukobu, ali se nisu zaustavili u svojoj pobuni već su krenuli preko središnje [[Ukrajina|Ukrajine]] prema drugom najvećem ukrajinskom središtu gradu [[Lavov]]u. Kozaci su vrlo uspješnim ratovanjem u kratkom razdoblju došli do [[Lavov]]a i tvrđave [[Zamosč]] na zapadu zemlje. Tim činom kratkotrajno su uspostavili kontrolu nad gotovo cijelim okupiranim ukrajinskim teritorijem. U tijeku velikog antipoljskog ustanka 1648. godine poljski kralj [[Ladislav IV.]] je poginuo i naslijedio ga je brat [[Kazimir V.]] Uvidjevši opasnost ujedinjenih kozačkih snaga, koji su bili u stanju napasti i zauzeti poljski teritorij, nudi kozacima pristanak na sve njihove uvjete u zamjenu da se uspostavi primirje. Nakon što su preuzeli kontrolu nad [[Ukrajinska pravoslavna crkva|pravoslavnim]] i [[Ukrajinska grkokatolička crkva|unijatskim]] stanovništvom zapadne Ukrajine, glavna struja kozačke vojske pod zapovjedništvom [[Bogdan Hmeljnicki|Hmeljnickog]] povlači se prema [[Kijev]]u. Kozaci u [[Kijev]] ulaze u siječnju 1649. i proglašavaju oslobođenje nad gotovo svim ukrajinskim zemljama.<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur812.htm Осїння війна і зимова угода 1648 р.]</ref> Uz potporu kijevske pravoslavne elite Hmeljnickij se proglašava »moralnim autokratom Ru’i« (Ukrajine) s božjim blagoslovom te izjašnjava želju da oslobodi Rus’ (Ukrajinu) sve do granica poljskog grada [[Krakow]]a. Iste godine u [[Kijev]] stiže poljska ponuda koja predlaže da se prihvati nadležnost [[Poljaci|poljskog]] kralja koji bi svim registriranim kozacima osigurao potpunu državnu autonomiju. Takva tašta poljska ponuda razljutila je kozačkog zapovjednika Hmeljnickog koji je bio donekle svjestan da bez saveznika, ukrajinska vojska neće uspjeti zadržati političku i teritorijlanu kontrolu nad velikim oslobođenim područjem. Ipak, s namjerom da prestraši poljsku vojsku i oslobodi [[Ukrajinci|ukrajinsko stanovništvo]] dugogodišnje poljske represije, kroz srdžbu odgovara: »Stojeći uz rijeku Vislu, govorim vam da sjednete i budete tiho, jer u suprutnom ću protjerati svu poljsku vojvodu i prinčeve preko Visle. A ako se netko usudi tome naumu stati na put, obećajem vam da ću prijeći i [[Visla|Vislu]] te ćete me vidjeti u vašoj zemlji«. Hmeljickij nakon svog službenog odgovora uspostavlja [[Zaporoška Republika|Zaporošku Republiku]], često poznatu u političkom smislu kao [[Zaporoška Republika|Kozačku Republiku]] ili Hetmansku državu ([[ukrajinski|ukr.]] Vijs’ko Zaporoške) te gradi proukrajinsku administraciju. U sklopu novoosnovane ukrajinske države [[Pravoslavlje|Pravoslavna vjera]] i [[ukrajinska kultura]] imala je određeni period potpuno nesmetanog razvijanja. Ipak, negativan odgovor kozaka u konačnici je rezultirao novim snažnim napadima poljske vojske. Nakon krvavih sukoba između poljske vojske i ukrajinskih kozaka koji su imali manju pomoć tatarske vojske predvođene vlastitim zapovjednikom, bitka se zaustavila kod tvrđave [[Zbaraž]] u zapadnoj [[Ukrajina|Ukrajini]]. U blizini gradića [[Zboriv]] [[Ukrajinski kozaci|kozaci]] su zaustavili pojačanje poljskih snaga, no ondje su [[Poljaci]] tatarskim vojnicima ponudili posebne povlastice ako se pridruže poljskoj vojsci u gušenju kozačke pobune. [[Krimski Tatari]] prihvaćaju primamljiv poziv i pridružuju se [[Poljaci]]ma te ratuju protiv ukrajinske vojske. Kombinirane snage [[Poljaci|Poljaka]] i [[Krimski Tatari|Krimskih Tatara]], prisiljavaju [[Bogdan Hmeljnicki|Hmeljnickog]] 1649. da prestane s napadima na poljsku vojsku, vlastelu i lokalne vlasti te da potpiše primirje. Primirjem iz [[Zboriv]]a<ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur814.htm Зборівська угода й її безвиглядність]</ref><ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?linkPath=pages\Z\B\ZborivTreatyof.htm A pact between Hetman Bohdan Khmelnytsky and Poland - Treaty of Zboriv]</ref> dogovoreno je da Ukrajinci legitimno smiju imati vlastitu kozačku vojsku do 40,000 ljudi i vlastitu državu koja uključuje središnje ukrajinske prostore oko [[Kijev]]a i Zaporoške Siči uz rijeku [[Dnjepar]]. Ukrajinska država ili u političkom kontekstu poznatija kao »Hetmanšćina« objedinila je Kijevsko, Bratslavsko, Černjihivsko i dio Volinjskog vojvodstva te dio današnje južne Bjelorusije na kojima su također živjeli [[Ukrajinci]]. Ponovni upad poljskih snaga u zapadnu Ukrajinu kozake nije ostavio ravnodušnima i uskoro kozaci na čelu s Hmeljnickiim organiziraju još jedan veći vojni napad u namjeri da oslobode ukrajinsko stanovništvo poljske vlasti. Uspijevaju vratiti dio [[Zlatna Horda|tatarske vojske]] na svoju stranu 1650. kada su pobijedili poljsku vojsku kod [[Korsun]]a. [[Krimski Tatari]] su godinu dana kasnije ponovno izdali ukrajinsku kozačku vojsku, ali ovaj put više iz straha nego iz interesa, a Hmeljnicki je potom bio prisiljen stvoriti primirje s [[Povijest Poljske|Poljskom]]. Uvjeti su bili da se smanji broj kozačkih vojnika na 20.000 ljudi i da se smanje pojačane ovlasti Ukrajinske pravoslavne crkve. Uvjeti koji su prihvaćeni pod svojevrsnim pritiskom nisu dugo trajali, a Hmeljnicki 1652. ponovno poziva tatarsku vojsku da mu se priključi i ponovno napadaju poljsku vojsku. Vođene su duge i krvave borbe u kojima su [[Krimski Tatari]] ponovno izdali kozake, a Hmeljnicki ovaj put više puta vidno izigran pokušava sklopiti savez s drugim državama u okruženju poput Kraljevine Švedske, a potom i s pravoslavnom vlašću u [[Moskovsko Carstvo|Moskvi]]. Ti će postupci dovesti do daljnjih izdaja pri sklapanju ratnog savezništva i otuđivanja ukrajinskog kulturnog identiteta početkom 18. stoljeća. == Ukrajinci u sklopu Ruskog Imperija == {{glavni|Rusifikacija Ukrajine}} [[Datoteka:Bohdan.JPG|mini|250px|desno|Spomenik ukrajinskom hetmanu [[Bogdan Hmeljnicki|Bogdanu Hmeljnickom]] u [[Kijev]]u. ]] [[Datoteka:Mapa Zaporoska Republika 18 stoljece.png|mini|250px|desno|Neovisan prostor Zaporoških kozaka i autonomni [[Ukrajinski Hetmanat]] u sklopu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] sredinom 18. stoljeća.]] Veliki ustanak i oslobođenje ukrajinskih zemalja od poljske okupacije sredinom 17. stoljeća nije moglo opstati bez vojnog savezništva s jednom od velikih susjednih sila: ruskom, švedskom ili otomanskom. Prije nego što je krenuo u pregovore s [[Moskovsko Carstvo|Moskvom]], [[Bogdan Hmeljnicki]] stvorio je kratkotrajan vojni savez s [[Švedska|Kraljevinom Švedskom]] jer su imali zajedničkog neprijatelja [[Poljsko-Litavska Unija|Poljsku]]. Taj savez također je uključio vojsku [[Brandenburg]]a i [[Transilvanija|Transilvanije]]. Savez s [[Švedska|Kraljevinom Švedskom]] pokazao se kao jedino rješenje s ciljem da zapadna [[Ukrajina]] ostane pod kozačkom teritorijalnom kontrolom no to se u konačnici iz više objektivnih razloga nije ostvarilo, prije svega jer je Švedsku napala [[Danska]]. Nakon propalog pokušaja stvaranja saveza sa Švedskom, Ukrajinci se okreću savezništvu s [[Rusi]]ma odnosno tada još [[Moskovsko Carstvo|Moskovskim Carstvom]]. U siječnju 1654. predstavnici iz Moskve susreću se s predstavnicima ukrajinskih kozaka u gradu [[Perejaslav]]u, u središnjoj Ukrajini. Moskovski predstavnici cara [[Aleksej I.|Alekseja I.]] pristaju pomoći Hmeljnickom i kozačkim snagama u njihovoj borbi protiv poljske vojske ako prihvate vrhovnu nadležnost moskovskog cara koji će prihvatiti ukrajinsku državnu autonomiju. [[Perejaslavski sporazum]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\P\E\PereiaslavTreatyof1654.htm Pereiaslav Treaty of 1654 ( Pereiaslavska uhoda)]</ref><ref>[http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur907.htm ПЕРЕЯСЛАВСЬКА УМОВА]</ref> koji je uslijedio s više obostranih uvjeta, za [[Ukrajinci|Ukrajince]] je prije svega predstavljao očuvanje ukrajinske kršćanske kulture prema bizantskom obredu i nezavisnost ukrajinskog stanovništva u sklopu dvije ravnopravne države. Savez Rusa i Ukrajinaca stvorio je jake vojne snage koje su u kratkom vremenu protjerale poljsku vojsku s gotovo cijelog prostora [[Ukrajina|Ukrajine]] i [[Bjelorusija|Bjelorusije]], ali isti savez u sklopu budućeg Ruskog Carstva sve je teže mogao dogovoriti zajedničku unutarnju politiku i prethodan sporazum se ispoštovao tek polovično. [[Ukrajinski kozaci|Kozaci]] stvoreni savez s Moskvom<ref name="#1"/> vide kroz ravnopravno vođenje carstva, posebno radi boljeg obrazovanja ukrajinskih plemića. [[Ukrajinci]] su u to vrijeme daleko obrazovaniji od ruske populacije i jedan od najobrazovanijih naroda u [[Europa|Europi]]. Smatraju da moraju imati jedanka prava u vođenju politike, a [[Ukrajinski Hetmanat]] (sljednik [[Zaporoška Republika|Zaporoške Republike]]) u svojim pregovorima promatraju kao zasebnu državu u sklopu Moskovskog odnosno Ruskog Carstva. Nakon završenog zajedničkog rata, [[Moskva]] uz carigradsku potporu vodi drugačiju politiku i smatra da svi pravoslavni narodi Istočne Europe trebaju biti pod direktnom carskom kontrolom i strogom autokratskom politikom, uključujući i ukrajinsku populaciju. Rus’ (Ukrajina) tada u Moskvi prvi puta dobiva politički interpretiran provincijalna termin [[Malorossija]],<ref>[http://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D0%BB%D0%B0%D1%8F_%D0%A0%D1%83%D1%81%D1%8C Малая Русь]</ref> što prema starom grčkom nazivu '''Minore Rossia''' označava '''Središnju Rus’''' (središte Kijevske Rusi odnosno širu okolicu današnje [[Kijevska oblast|Kijevske oblasti]]), dok bi šira prethodno kolonizirana okolica predstavlja Širu ili '''Veliku Rus’'''. No svi carevi Moskve iz političkih razloga u 16. i 17. stoljeću pojam središnji poistovjećuju s malim, a Moskvu postavljaju u središte političkog života svih [[Istočni Slaveni|istočnoslavenskih naroda]].<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%B0%D0%BB%D0%B0_%D0%A0%D1%83%D1%81%D1%8C Dux totius Rusiae Minoris]</ref><ref>{{Citiranje weba |url=http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |title=Matica Hrvatska: Kulturna baština Ukrajine |access-date=16. srpnja 2009. |archive-date=24. svibnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130524073357/http://www.matica.hr/HRRevija/revija2006_2.nsf/AllWebDocs/Pascenko |url-status=dead }}</ref> Ova mudro osmišljena moskovska politika oduzimanja povijesnog naziva Rus' na način da se pojam središnji zamjeni za termin mali, a pojam koloniziran za termin veliki, dovela je do toga da [[Ukrajina]] izgubi pravo na osnivanje vlastite države te određivanja u smislu provincije. Na indirektan način Hmeljnicki je izigran s novim izmijenjenim političkim stavovima imperijalne Moskve te ponovno traži nove ukrajinske saveznike. Godine 1655. švedski kralj [[Karlo X.]] traži pomoć Zaporoških kozaka u ratu s [[Poljsko-Litavska Unija|Poljskom]] i Hmeljnicki se odaziva u pomoć. Nakon što je [[Švedska]] okupirala teritorij sjeverne Poljske, poljski kralj uspostavlja primirje s Moskvom<ref name="#1"/> i aludirajući na sklopljeno savezništvo s carem iz Moskve, ponovno traži pomoć kozačke vojske. Hmeljnicki odbija pomoći Poljskoj, ignorira vlasti u Moskvi te ostaje na strani Švedske. Nakon 1657. slijede novi sukobi protiv Poljske, ali kozake više nepredvodi Hmeljnicki koji se ozbiljno razbolio. Dana 25. lipnja 1657., umire jedna od uglednijih ukrajinskih povijesnih ličnosti [[hetman]] [[Bogdan Hmeljnicki]]. Hmeljnicki je svoj status zapovjednika želio prenjeti sinu Jurju, no sin je bio premlad i neiskusan pa novim vrhovnim zapovjednikom postaje izabrani [[Ivan Vihovskij]] (1657. – 1659.). [[Ukrajinski kozaci]] pod novim zapovjedništvom [[Ivan Vihovskij|Ivana Vihovskog]] i dalje slijede neovisnu ukrajinsku politiku i vode uspješne borbe protiv Poljske. Novi vođa kozaka nastavio se odupirati sve agresivnijoj Moskvi, a nakon što je moskovska vojska izvršila prvi jači napad na središnje ukrajinske prostore, Vihovskij je bio prisiljen ponovno stupiti u ponuđeno savezništvo s Poljskom. U rujnu 1658. u gradiću [[Hadjač]] potpisuje novi [[Hadjački sporazum]],<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\H\A\HadiachTreatyof.htm Treaty of Hadiach]</ref> kojim između ostalog ukrajinska država (doc. [[Velika kneževina Ruska|Velika kneževina Rus’ka]]) pod kozačkim zapovjedništvom u sklopu federacije treba biti politički ravnopravna poljskoj i litavskoj državi. Uz pomoć novih saveznika [[Poljaci|Poljaka]] i [[Tatari|Tatara]], Vihovskij nadvladava snage iz Moskve u [[Konotopska bitka|Konotopskoj bitki]] s bitno manjim brojem vojnika, no kozaci nisu trajno zadovoljni s poljskim savezništvom pa pokušavaju smijeniti svoga zapovjednika i postaviti Jurja Hmeljnickog (1659. – 1663.), Bogdanovog sina. Nakon što je proglašen novim vrhovnim zapovjednikom, ponovno objedinjene kozačke snage u novom savezništvu s [[Moskovsko Carstvo|Moskvom]].<ref>[http://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%9C%D0%BE%D1%81%D0%BA%D0%BE%D0%B2%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B5_%D1%86%D0%B0%D1%80%D1%81%D1%82%D0%B2%D0%BE Московське царство]</ref> Ipak, Ukrajinci su uvjetovani da prihvate nadležnost moskovskog cara i da se odreknu povijesnog prava na teritorije danšnje južne [[Bjelorusija|Bjelorusije]] na kojima žive Ukrajinci. Godine 1660. ukrajinska i ruska vojska marširaju prema Poljskoj, ali neuspijevaju pokoriti poljsku vojsku. Ruske snage poražene se vraćaju prema Moskvi, a [[Ukrajinci]] su na okupiranom teritoriju ponovno prisiljeni stvoriti novo primirje s [[Poljaci]]ma. [[Datoteka:Mazepa2.JPG|mini|350px|lijevo|Ukrajinski hetman [[Ivan Stepanovič Mazepa]] (desno) i švedski kralj [[Karlo XII., švedski kralj|Karlo XII.]] tijekom [[Poltavska bitka|Poltavske bitke]] 1709., autor: [[Gustaf Cederström]] (1845.-1933.)]] [[Datoteka:Kirill Razumovsky Tokke.jpg|mini|200px|lijevo|Posljednji ukrajinski hetman [[Kirilo Rozumovskij]] koji je imao političku autonomiju u sklopu [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]], autor: [[Louis Tocqué]] (1696.–1772.)]] Nakon završetka borbi na tlu Ukrajine, dio kozačkih zapovjednika smatra da agresivan politički utjecaj iz Moskve za njih može biti trajno poguban. S druge strane, [[Poljaci]] u zapadnoj Ukrajini nisu pokazivali interes da s kozacima žele imati dugotrajno primirje. Uslijedila je svojevrsna ideološka podjela među kozacima odnosno kozaci na prostoru istočno od rijeke [[Dnjepar]] stali su na stranu Moskovske države<ref name="#1"/> (prvenstveno radi pravoslavne vjere), dok je ostatak kozaka u zapadnom dijelu zemlje podržavao pregovore s Poljskom. U nezahvalnim okolnostima društvene podjele, [[Juraj Hmeljnicki]] 1663. daje ostavku na mjesto zapovjednika i odlazi u redovnike, a zamjenjuju ga dva nova vrhovna zapovjednika. Prvi zapovjednik [[Pavlo Tererja]] (1663. – 1665.) odlučuje podupirati pregovore s [[Poljaci]]ma uglavnom zbog većeg povjerenja u sličan srednjoeuropski mentalitet ukrajinskog stanovništva te nastavlja predvoditi kozake na zapadnoj obali rijeke [[Dnjepar]]. Drugog kozačkog zapovjednika [[Ivan Brjuhoveckij|Ivana Brjuhoveckog]] (1663. – 1668.) podržavali su kozaci s istočne obale. Početkom 1665. zapadni kozaci ipak smjenjuju Tererju, nastojeći se osloboditi sve jačeg poljskog utjecaja koji nije pokazivao diplomatske namjere. Neželeći dospjeti pod izravnu vlast Moskve, traže potporu kod Krimskih Tatara, a [[Petro Dorošenko|Petra Dorošenka]] (1665. – 1672.) proglašavaju novim zapovjednikom. U međuvremenu, 1667. [[Poljaci]] i [[Rusi]] bez saznanja Ukrajinaca samostalno potpisuju mirovni [[Andrusovski sporazum]] kojim je [[Ukrajina]] tuđom voljom teritorijalno-administrativno podijeljena između zapadnih poljskih i istočnih ruskih odnosno moskovskih vlasti. Središnja rijeka [[Dnjepar]] bila je prirodna granica koja je podijelila [[Ukrajina|Ukrajinu]] na Lijevoobalnu i Desnoobalnu (zapadno od rijeke).<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Right-bank_Ukraine Right-bank Ukraine]</ref><ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/Left-bank_Ukraine Left-bank Ukraine]</ref> Desnoobalna Ukrajina je podrazumjevala Čihirinsku, Čerkašku, Korsunsku, Vinnicku i Pavoločku oblast, a Lijevoobalna: Starodubsku, Černjihivsku, Nižinsku, Prilukisku, Lubnisku, Haidačsku, Kijevsku, Perejaslavsku, Mirhorodsku i [[Poltavska oblast|Poltavsku oblast]]. [[Kijev]] stječe umjerenu autonomiju kao i Lijevoobalna Ukrajina, koja se našla pod protektoratom vlasti iz Moskve. Svojevrsnom političkom podjelom Ukrajinaca između dva velika imperija, uslijedilo je razdoblje u kojem je Ukrajina počela gubiti sve oblike državne samostalnosti – razdoblje poznato kao »[[Rujina (Ukrajina)|Rujina]]«.<ref>[http://en.wikipedia.org/wiki/The_Ruin_(Ukrainian_history) The Ruin - Ukraine]</ref> Jedino je [[Zaporoška Sič]] u središtu Ukrajine zadržala nešto jaču autonomiju, gdje su kozaci samostalno kreirali svoja pravila i birali svoje zapovjedništvo. Autonomija Ukrajinskog Hetmanata<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/pages/H/E/Hetmanstate.htm Hetman state or Hetmanate]</ref> opstat će još neko vrijeme samo u Ukrajini istočno od Dnjepra pod vlašću [[Moskva|Moskve]]. Međutim, [[Rusko Carstvo]] nastavilo je feudalno i nacionalno ugnjetavanje Ukrajine, jednako kao što su to prije nje činile [[Poljska]] i [[Ugarska]], o čemu svjedoče česte seljačko-kozačke pobune potkraj 17. i tijekom 18. stoljeća. Nakon neuspjelog pokušaja odcjepljenja zemlje od Rusije u savezništvu hetmana [[Ivan Stepanovič Mazepa|Ivana Mazepe]]<ref>[http://izbornyk.org.ua/coss3/ohl.htm ГЕТЬМАН ІВАН МАЗЕПА ТА ЙОГО ДОБА]</ref> sa [[Švedska|švedskim]] kraljem [[Karlo XII., švedski kralj|Karlom XII.]] ([[1708.]] – [[1709.]]) car [[Petar I. Veliki]] smanjuje autonomiju Ukrajinskog Hetmana, da bi nakon toga i svaki trag slobode ukinula carica [[Katarina II. Velika]]. Nakon [[Poltavska bitka|Poltavske bitke]] u sklopu [[Veliki sjeverni rat|Velikog sjevernog rata]] [[Moskovsko Carstvo]] je 1721. prozvano [[Rusko Carstvo|Ruskim Imperijem]] što je označavlo službeni početak otuđivanja ukrajinskog povijesnog identiteta. Godine 1762. na carsko prijestolje Ruskog Carstva dolazi [[Katarina II.]] koja provodi strogu centralističku i asimilacijsku politiku prema uzoru na Petra I. Svojim dolaskom Katarina II. raspušta i zabranjuje ukrajinsko državno tijelo [[Ukrajinski Hetmanat]]. Ukrajinski predstavnik [[Kirilo Rozumovskij]]<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\R\O\RozumovskyKyrylo.htm Ukraine hetman Kyrylo Rozumovs’kyj (Razumovsky, Kirill)]</ref> je prisiljen podnijeti ostavku te se 1764. ponovno uspostavlja funkcioniranje prvog Maloruskog kolegija,<ref>[http://www.encyclopediaofukraine.com/display.asp?AddButton=pages\L\I\LittleRussianCollegium.htm Little Russian Collegium (Malorosiiska kolehiia; Russian: Malorossiiskaia kollegiia)]</ref> kojeg predvodi carski časnik [[Graf Rumjancev]]. Primarni zadatak Rumjanceva bio je provoditi potpunu takozvanu [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikaciju]] ukrajinskih prostora, ukloniti sve tragove preostale ukrajinske autonomije i njezinog separatizma s konačnim ciljem da [[Ukrajina]] (Rus') kao provincija u potpunosti bude uvučena u Ruski Imperij, teritorijalno, kulturološki, politički i vjerski. Takva represivna rusifikacijska politika u Ukrajini je prihvaćena s velikim negodovanjem i kozačkim društveno-političkim pa i vojnim otporom, ali ipak bezuspješnim. Na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće [[Ukrajinska pravoslavna crkva]] je u koloniziranoj Ukrajini izgubila temeljne ukrajinske obredne crte, koje je njegovala i dobro očuvala u proteklih osam stoljeća. Režim [[Sankt Peterburga]] i njemu podređene strukture [[Ruska pravoslavna crkva|Ruske pravoslavne crkve]] (Sveti sinod, Ministarstvo duhovnih poslova i narodne prosvjete) sve više su potiskivali ukrajinsku originalnost, očuvanu crkvenu tradiciju i obred te su potpuno [[Rusifikacija Ukrajine|rusificirali]] duhovnu prosvjetu. [[Kijevsko-mogiljanska akademija]] koja se dugo opirala asimilacijskoj politici Moskve i Sankt Peterburga naposljetku je ukinuta, a umjesto nje je ustanovljena [[Kijevska duhovna akademija]], s ruskim učiteljima i ruskim sustavom učenja. Mnogi [[Ukrajinci]] prihvatili su centralističku ideju stvaranja Ruskog Carstva, oni koji nisu, bili su često pritvarani ili posve izolirani iz društvenog života sve moćnijeg imperija. Ukrajina je svoju autonomiju u potpunosti izgubila [[1781.]] Pri prvoj podijeli Poljske, [[Austro-Ugarska]] je dobila [[1772.]] [[Galičina|Galičinu]], a [[1775.]] [[Bukovina|Bukovinu]], dok je Rusija stekla zemlje između [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Južni Bug|Južnog Buga]] ([[1774.]]) nešto kasnije i [[Krim]]. Poslije druge podijele Poljske [[1793.]] i preostali poljski dio Ukrajine došao je pod vlast ruskoga cara. Ukrajinska kozačka vojska do početka 19. stoljeća posve je integrirana kao regularna ruska carska vojska, a dio kozaka pobjegao je u druge krajeve Europe izvan Rusije i Ukrajine. Jedna takva grupa kozaka prebjegla je na ušće [[Dunav]]a (južna [[Besarabija]]) i formirala [[Dunavska Sič|Dunavsku Sič]] u sklopu [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. [[Kozaci]] Dunavske Siči ratovali su protiv [[Rusko Carstvo|Ruskog Carstva]] za vlastitu neovisnost sve do sredine 19. stoljeća. [[Datoteka:Ivan Paskevich.jpg|mini|desno|175px|Ukrajinski general Ruskog Carstva [[Ivan Paškevič]], jedan od najuspješnijih generala u [[Rusko Carstvo|Ruskom Carstvu]].]] [[Datoteka:N.Gogol by F.Moller (1840s, GIM).jpg|mini|desno|175px|[[Ukrajinska književnost|Ukrajinski]] i ruski pisac [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Mykola Gogolj]], utemeljitelj modernog ruskog realizma.]] Prema stručnjaku [[David Sanders|Davidu Sandersu]] [[Ukrajinci u Rusiji]] predstavljaju izniman značaj za [[Povijest Rusije|rusku povijest]] i općenito europeizaciju ruske kulture u 17. i 18. stoljeću.<ref>{{Citiranje časopisa |url=http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |title=The Ukrainian Impact on Russian Culture, 1750-1850. |journal= |access-date=18. svibnja 2011. |archive-date=9. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100109011235/http://www.utoronto.ca/cius/publications/books/saunders.htm |url-status=dead }}</ref> Ukrajinski povijesni doprinos u razvoju Ruskog Carstva koji se odrazio na formiranje suvremene Ruske Federacije nemjerljiv s bilo kojim drugim narodom, i zahvaljujući tim činjenicama [[Rusi]] često znaju okarakterizirati [[Ukrajinci|Ukrajince]] bratskim narodom, što ipak ne isključuje međusobno sukobljavanje političkog i društvenog karaktera. Ukrajinci su u Ruskom Carstvu potaknuli osnivanje brojnih visokih znanstvenih institucija, dali su Ruskom Carstvu brojne umjetnike, pisce, časnike, znanstvenike i filozofe. Primjerice Rusku pravoslavnu crkvu formirao je Ukrajinac [[Feofan Prokopovič]], rusku filozofiju je formirao Ukrajinac [[Hryhorij Skovoroda]], prvi i najveći pisac ruskog realizma je Ukrajinac [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj|Mykola Gogolj]], itd., a ukrajinski kozački doprinos pri osvajanju ruskog Dalekog istoka bio je uvjet za uspjeh. [[Moskva]] i [[Sankt Peterburg]] u svemu tome igrali su dvostruku ulogu i postepeno asimilirali veliki broj Ukrajinaca te konačno okrenuli ukrajinsku srednjovjekovnu ulogu (povijesni ugled) u svoju političku i drugu korist. === Narodni preporod === Kako bi osigurala svoju apsolutnu vlast sredinom 19. stoljeća, ruska carska administracija u koloniziranoj Ukrajini sustavno guši svaki oblik [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]] i posebnim državnim odredbama nastoji asimilirati njezinu posebnost. [[Valujev cirkular (1863.))|Valujevim cirkularom]] 1863. posve je zabranjen [[ukrajinski jezik]], knjige na ukrajinskom jeziku se nisu smjele tiskati i prodavati, a ukrajinska sveučilišta, škole i kazališta trajno su zatvorena. Paradoksalno je to da su brojni državnički dokumenti iz Ukrajine prevedeni s ukrajinskog na [[ruski jezik]], kao i veliki broj knjiga različitog sadržaja. Njihova vrijednost bila je velika ali je također bila napisana jezikom koji nije odgovarao centralističkoj politici Imeprija. Nastojalo se posve kontrolirati mnogobrojne utjecajne proukrajinske crkvene zajednice i neovisne lokalne vlasti. Godine 1876. [[Emski ukaz (1876.)|Emskim ukazom]] cara [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandra II.]] zabranjen je uvoz bilo kakve literature na ukrajinskom jeziku i uopće korištenje ukrajinskog jezika u marginalnim društvenim sredinama. Sve javne osobe u Ukrajini, uključujući i mnogobrojne ukrajinske intelektualce, morale su govoriti isključivo [[ruski jezik|ruskim jezikom]], i to je bio preduvjet da uopće pristupe elitnom carskom društvu i carskoj upravi. U svim administrativnim institucijama govorio se isključivo ruski jezik i kod svih se rigorozno provjeravala lojalnost prema carskoj politici. U istočnoj Ukrajini provodila se uhodana, brza i prisilna [[Rusifikacija Ukrajine|rusifikacija]] ukrajinskog stanovništva popraćena migracijama, koje su bitno počele mijenjati etničku sliku ukrajinskog društva, posebno elitnog. [[Datoteka:Taras Shevchenko selfportrait oil 1840-2.jpg|mini|lijevo|200px|[[Ukrajinska književnost|Ukrajinski pisac]] [[Taras Grigorovič Ševčenko|Taras Ševčenko]] smatra se ocem ukrajinske nacije.]] Krajem [[18. stoljeće|18. st.]] dolazi do ukrajinskog narodnog preporoda, isprva kao kulturne, a od [[1840.]], nakon osnutka Ćirilo-metodskog bratstva i kao političke organizacije. Vrijeme je to nastanka moderne ukrajinske nacije, a bivši Rusiči u središnjoj, i Rusini u zapadnoj Ukrajini, sve više se identificiraju kao [[Ukrajinci]]. Stari ukrajinski narod s ciljem očuvanja zasebnog identiteta tek je u 20. stoljeću posve prihvatio mlađi etnonim [[Ukrajinci]]. U sklopu Ruskog Imperija, usprkos raznim restrikcijama, [[Ukrajinci]] poput [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Ševčenka]], [[Pantelejmon Oleksandrovič Kuliš|Pantelejmona Kuliša]], [[Marko Vovčuk|Marka Vovčuka]], [[Volodimir Antonovič|Vladimira Antonoviča]] i drugih, jačali su ukrajinski politički život te ideju neovisne ukrajinske nacije i bogatog ukrajinskog jezika koji se ujedno smatra potomkom staroslavneskog jezika iz srednjovjekovnog [[Kijev]]a. Što legalno - što ilegalno, napisali su i izdavali mnoge publikacije poput Večernici (1862.), Meta (1863.), Niva (1865.), Rus’alka (1866.), Pravda (1867.) i druge. Izniman utjecaj u buđenju nacionalne svijesti Ukrajinaca dalo je stvaralaštvo ukrajinskog pjesnika i slikara [[Taras Grigorovič Ševčenko|Tarasa Grigoroviča Ševčenka]]. Zbog stalnog pritiska i represija ruske vlasti, središte narodnog preporoda seli u zapadnu ukrajinsku regiju [[Galičina|Galičinu]] koja se nalazila u sastavu [[Austrija|Austrije]]. Krajem [[19. stoljeće|19. st.]] u Ukrajini se osnivaju prve političke stranke. Većina se tih stranaka bavi idejom osnivanja samostalne ukrajinske države. Nakon posljednje podijele [[Poljska|Poljske]], najzapadnija regija [[Galičina]] pripala je Austriji, [[Mađari]] su zadržali ukrajinsko [[Zakarpatje]] dok je ostatak teritorija pripao Ruskom Carstvu. Ukrajinski pisci i intelektualci bili su nadahnuti duhom narodnog preporoda koji je bujao među drugim europskim narodima koji su također bili pod jarmom velikih europskih carevina (između ostalog i [[Hrvati]]), i bili su odlučni u svojoj namjeri oživljavanja suštinski starog i zasebnog [[ukrajinski jezik|ukrajinskog jezika]], kulture, tradicije i državnosti. Rusko Carstvo nametnulo je stroge zakone protiv uzdizanja ukrajinskog jezika i kulture, zabranjujući njegovo korištenje u bilo kakovoj djelatnosti. Mnogi [[Ukrajinci]] prihvatili su svoju sudbinu u okviru Ruskog Carstva, a neki su čak i ostvarili velik uspjeh. Veliki broj Ukrajinaca je sudjelovao u kulturno-političkoj izgradnji Ruskog Imperija, posebno radi svojeg kvalitetnog europskog obrazovanja što se pojavilo kao posljedica katoličkog utjecaja iz središnje Europe s kojom su Ukrajinci stoljećima bili u stalnom kontaktu.<ref>[http://www.jstor.org/pss/1869244 The Ukrainian Impact on Russian Culture, 1750-1850 by David Saunders]</ref> Mnogi [[:kategorija:ruski književnici|ruski pisci]], [[:kategorija:ruski skladatelji|skladatelji]], slikari i arhitekti 19. st. bili su porijeklom Ukrajinci. Najvjerojatnije, najpoznatiji od njih bio je [[Nikolaj Vasiljevič Gogolj]], jedan od najvećih pisaca [[Ruska književnost|ruske književnosti]]. Ukrajina će ostati u sastavu carske Rusije sve do njenog raspada u veljači [[1917.]] godine. Razdoblje između 1917. i 1920. u kojem su raspad doživjela dva moćna imperija Rusko i [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarsko]], otvorilo je priliku za formranje samostalne ukrajinske države, koja je po prvi puta trebala obuhvatiti dugo razjedinjene teritorije istočne i zapadne Ukrajine. Razdoblje poznato kao [[Ukrajinska revolucija (1917.)]] složena je kulminacija ukrajinskog nacionalnog pokreta i širih političkih zbivanja u istočnoj Europi. Ta zbivanja u Ukrajini nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] često bivaju promatrana u sklopu Oktobarske socijalističke revolucije ili poznatije [[Ruska revolucija|Ruske revolucije]]. [[Datoteka:Mapa Ukrajinska Narodna Republika 1917 1920.png|mini|300px|desno|[[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917.-1920.)]] Revolucija u Ukrajini nije nikada bila čisti rascjep između [[Socijalizam|socijalista]] i [[Nacionalizam|nacionalista]] već se često radilo o istim ljudima. Riječ je o relativno složenoj konfrontaciji između ukrajinskih patriota koji su vidjeli rješavanje trenutnih problematičnih pitanja na različiti način. U vrlo kompleksnim političkim okolnostima, kod Ukrajinaca su također postojale različite varijacije lokalnih socijalista i [[Anarhizam|anarhista]]. Tijekom 1917. u Ukrajini nije postojala posve jedinstvena ukrajinska ideja kako buduća država treba biti uređena i u kojim točno odnosima treba biti sa susjednim državama. Brza izmjena revolucionarnih vlada iznijela je nekoliko političkih ideja Ukrajinaca: Autonomija Ukrajine unutar federalne demokratske [[Rusija|Rusije]], Nezavisna socijalistička Ukrajina, Konzervativna ukrajinska monarhija, Komunistička Ukrajina, ideja Nacionalnog diktatorstva itd. Nijedna od spomenutih ideja u početku nije imala političku premoć da svoje ciljeve do kraja sprovede u djelo. [[Ukrajina|Ukrajinu]] između 1917. i 1920. formira i izmjenjuje nekoliko privremenih ukrajinskih državnih vlada, redom: [[Ukrajinska Narodna Republika]], [[Hetmanat Ukrajine]], [[Direktorij Ukrajine]] i [[Vlada Ukrajinskih Boljševika]], koji su u konačnici formirali [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika|Ukrajinsku Sovjetsku Socijalističku Republiku]]. Takva politička razmimoilaženja uz pomoć susjednih neprijatelja izazvala su u Ukrajini [[građanski rat]]. == Građanski rat u Ukrajini 1918.== {{glavni|Ukrajinska Narodna Republika}} {{glavni|Zapadna Ukrajinska Narodna Republika}} Ukrajinska [[Verhovna Rada|Centralna Rada]] (tadašnji ukrajinski parlament) u studenom [[1917.]] proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika|Ukrajinsku Narodnu Republiku]], koja se isprva nalazila u sastavu [[Rusija|Rusije]], da bi [[25. siječnja]] [[1918.]] bila proglašena potpuna samostalnost i odcjepljenje. Prvi predsjednik Ukrajinske Narodne Republike predsjednik bio je povjesničar [[Mihajlo Gruševski]]. U to vrijeme ponovno se raširila suvremena ukrajinska simbolika (grb i zastava). Kako bi se oduprijela [[boljševici]]ma koji su vladali većim dijelom zemlje, Centralna Rada izdaje dokument pod nazivom ''Obraćanje ukrajinskog naroda do [[Njemačka|Njemačke]] s molbom o oružanoj pomoći''. To je i bio povod svojevrsne njemačke okupacije. Dana [[29. travnja]] [[1918.]] pod potporom [[Njemačka|Njemačke]], u Ukrajini je izveden državni udar i na vlast dolazi [[hetman]] [[Pavlo Skoropadskij|Pavlo Skoropadskij]]. Ukrajina postaje [[monarhija]] koju predvodi vlada [[Hetmanat Ukrajine|Hetmanata]] na čelu sa Skoropadskim te se nalazi u sklopu njemačkog [[protektorat]]a. Paradoksalno, sve ukrajinske vlade u razdoblju između 1917. i 1920. nisu uspjele nadmašiti uspješno organiziranu administraciju [[Pavlo Skoropadskij|Skoropadskog]], koja je u kratkom roku uspostavila zavidne rezultate u vanjskoj politici, edukaciji i razvitku [[Ukrajinska kultura|ukrajinske kulture]]. Pod rukovodstvom [[Dmytro Dorošenko|Dmytra Dorošenka]] koji je postavljen za ministra vanjskih poslova Ukrajinske države, uspostavljeno je mnogo značajnih diplomatskih kontakata u više susjednih država. Uspostavljen je prestižan diplomatski odnos s [[Centralne sile|Centralnim silama]], susjednim državama pa čak i neutralnim, poput [[Švicarska|Švicarske]] i [[Švedska|Švedske]]. Vrlo funkcionalna hetmanska birkoracija uspjela je uspostaviti 150 novih visokih škola koje su se služile isključivo [[Ukrajinski jezik|ukrajinskim jezikom]] i dva nova sveučilišta. U tri postojeća državna sveučilišta, otvorena su odjeljenja za ukrajinski jezik, [[Ukrajinska književnost|književnost]] i [[povijest]]. U samo nekoliko mjeseci Hetmanat je omogućio tiskanje nekoliko milijuna tekstualnih sadržaja na ukrajinskom jeziku. Skoropadskij je učvrstio Ukrajinsku akademiju znanosti, Nacionalnu knjižnicu i [[Državni arhiv Ukrajine]] te niz drugih kulturnih institucija od kojih mnoge funkcioniraju i danas. [[File:West ukraine.png|left|thumb|Zapadna Ukrajinska Narodna Republika]] Nakon njemačkog poraza u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]], u Ukrajini izbija narodni ustanak pod rukovodstvom [[Simon Petljura|Simona Petljure]]. Skoropadski odlazi s vlasti i u prosincu [[1918.]] se proglašava [[Ukrajinska Narodna Republika]] na čijem je čelu [[Volodimir Vinničenko|Volodimir Vinničenko]]. Nakon što se raspala i [[Austro-Ugarska]] ([[1918.]]), u [[Galičina|Galičini]] je iste godine proglašena [[Zapadna Ukrajinska Narodna Republika]] koja se u siječnju [[1919.]] ujedinjuje s Ukrajinskom Narodnom Republikom. Od veljače [[1919.]] sva vlast Ukrajinske Narodne Republike nalazi se u rukama Simona Petljure. Kako bi se obranio od [[Crvena armija|Crvene armije]] koja je nasrtala s istoka, Petljura sklapa vojni savez s [[Poljska|Poljskom]]. Međutim, nakon [[Poljsko-sovjetski rat|poljsko-sovjetskog rata]], veći dio zemlje bit će pod kontrolom sovjetske vlasti na čijem teritoriju nastaje [[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]]. Novo političko središte sovjetske Ukrajine postao je istočni ukrajinski grad [[Harkiv]]. Zapadna Ukrajina pripala je Poljskoj, [[Bukovina]] i [[Besarabija]] [[Rumunjska|Rumunjskoj]], a [[Zakarpatje]] je pripojeno [[ČSSR|Čehoslovačkoj]]. ==Povijest Ukrajine u 20. stoljeću== *[[Ukrajinska Narodna Republika]] *[[Zapadna Ukrajinska Narodna Republika]] *[[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] == Povijesne karte Ukrajine == <gallery> Datoteka:Formiranje Kijevska Rus 862 912.png|Formiranje Kijevske Rusi (862.-912.) u vrijeme kijevskog kneza Olega. Datoteka:Kijevska Rus 980 1054 copy.png|[[Kijevska Rus']] (980.-1054.) za vrijeme vladavine kneževa Vladimira Velikog i Jaroslava Mudrog na prijelazu s 10. na 11. stoljeće. Datoteka:Mapa Kijevska Rus' 1054.png|Srednjovjekovna država [[Kijevska Rus']] (1054.-1132.) nakon podjele na autonomne kneževine. Datoteka:Mapa Kijevska Rus Ukrajina 13st.png|Srednjovjekovna država Kijevska Rus' (1220.-1240.); prostor Ukrajine. Datoteka:Mapa Galicko Volinjska Rus'.png|[[Galičko-Volinjsko Kraljevstvo|Galičko-Volinjska Rus']] (1199.-1349.) krajem 13. stoljeća. Datoteka:Velika kneževina Litve, Rusi i Samogitije.png|Velika kneževina Litve, Rusi i Samogitije (13.-15.st.). Datoteka:Mapa Ukrajinska Zaporoska Republika 1649 1653.png|[[Zaporoška Republika|Zaporoška Republika]] (1649.-1653.) nastala nakon ustanka hetmana Bogdana Hmeljnickog. Datoteka:Mapa Poljsko Litavsko Ruska Unija.png|Država tri naroda ili Poljsko-Litavsko-Ruska (Ukrajinska) Unija (1658.-1659.). Datoteka:Mapa Zaporoska Republika 18 stoljece.png|[[Zaporoška Republika|Zaporoška Republika]] u sklopu Ruskog Carstva sredinom 18. stoljeća. Datoteka:Mapa Ukrajinska Narodna Republika 1917 1920.png|[[Ukrajinska Narodna Republika]] (1917.-1920.). Datoteka:Mapa Ukrajinska SSR 1922.png|[[Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika]] 1922. - Ukrajinski etnolingvistički prostor. </gallery> == Povijesne regije Ukrajine == Povijesne regije [[Ukrajina|Ukrajine]] podrazumijevaju ukrajinski etnolingvistički prostor na prostoru Ukrajine ili njezinih susjednih država. Isti prostor tijekom moderne povijesti u većini je bio naseljen Ukrajincima, ili su [[Ukrajinci]] na tom prostoru formirali prve državničke ili neke druge oraganizacijske ustanove. Jedan dio tih regija je autohtono ukrajinski, znači nikada nije bio napušten ili naseljen s nekog drugog prostora, a drugi dio tih regija naseljen je u sklopu povijesnih ekspanzija ili [[Kolonijalizam|kolonizacija]]. Neke od regija poput [[Budžak]]a, [[Kuban (regija)|Kuban]]a i [[Sibir]]a naseljene su prisilno ukrajinskim stanovnicima, a neke od njih danas više nisu u većini naseljene Ukrajincima. Neke ukrajinske regije nisu uključene u dolje navedeni popis regija. {| cellpadding="10" |- valign="top" | *[[Volinija|Volynj]] (Ukrajina, [[Poljska]], Bjelorusija) *Halyčyna, [[Galičina]], Galicija (Ukrajina, Poljska) *[[Podillja]] *[[Dnjiprovščyna]], Poltavščyna *[[Slobožanščyna]], Slobodščyna, [[Slobidska Ukrajina]] (Ukrajina, Rusija) *[[Siverščyna]], [[Starodubščyna]] (Ukrajina, Rusija) *[[Pidljaššja]] (Poljska, [[Bjelorusija]]) *[[Zaporižžja (regija)|Zaporižžja]], Zaporožžje *[[Donnečyna]], Donbas *[[Podonnja]] (Ukrajina, Rusija) *[[Nadčornomorja]], Pomorja *[[Pryazovja]], Ozovska zemlja *Naddnistrjanščyna, Prydnistrovja, [[Pridnjestrovlje]] (Ukrajina, [[Moldova]]) *[[Bessarabija]] (Ukrajina, Moldova) *[[Budžak]] || *[[Krim|Krym]], Taurika *[[Lemkivščyna]] (Ukrajina, Poljska) *[[Bojkivščyna]] *[[Huculščyna]] *[[Zakarpatje]] *[[Polesje]] (Ukrajina, Bjelorusija) *[[Prjašivčyna]] ([[Slovačka]]) *[[Marmaroščyna]] ([[Rumunjska]]) *[[Bukovina|Bukovyna]] *[[Moldavija]] (Moldova, Rumunjska) *[[Purpurna Ukrajina]], [[Kuban (regija)|Kuban]], Krasnodarskyj kraj (Rusija) *[[Zelena Ukrajina]], Zeleni klin, Daleki istok (Rusija) *[[Žuta Ukrajina]], [[Povolžja]], Volga (Rusija) *[[Siva Ukrajina]], Sybir, [[Sibir]] ([[Rusija]]) |} == Poznatiji ukrajinski povjesničari == *[[Natalija Jakovenko]] *[[Roman Serbin]] *[[Orest Subteljnij]] *[[Mikola Kostomarov]] *[[Mihajlo Maksimovič]] *[[Omeljan Pricak]] *[[Mihajlo Gruševski]] *[[Serhij Plohij]] *[[Dmitro Javornickij]] *[[Pavlo Hristjuk]] *[[Oleksandr Ohloblin]] *[[Stanislav Ključickij]] ==Povijesne karte Ukrajine-Rusi na internetu== * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_viii_ix.htm Položaj istočnoslavenskih plemena u 8. stoljeću (ukr.)] * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_862_912.htm Povijesna karta Kijevske Rusi u 9. stoljeću (ukr.)] * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_980_1054.htm Povijesna karta Kijevske Rusi u 11. stoljeću (ukr.)] * [http://izbornyk.org.ua/litop/map_1240.htm Povijesna karta ukrajinskih zemalja u 13. stoljeću (ukr.)] == Izvori == {{izvori|30em}} == Literatura == *Časopis Matice Hrvatske, Kolo 1997., br.3, urednici Vlaho Bogušić, Jelena Hekman, Hrvoje Ivanković - str. 171. – 335. (grupa autora) *Gordon, Linda. Cossack Rebellions: Social Turmoil in the Sixteenth-Centuri Ukraine. Albani: State Universiti of New Iork Press, 1983. *Gudziak, Boris A. Crisis and Reform: The Kiivan Metropolitanate, the Patriarchate of Constantinopole, and the Genesis of the Union of Brest. Cambridge, Mass.: Harvard Ukrainian Research Institute, 1999. *Hrushevski, Mikhailo. Histori of Ukraine-Rus'. Vols. 1, 7, 8, and 9. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1997-2005. *Kohut, Zenon E. Russian Centralism and Ukrainian Autonomi: Imperial Absorption of the Hetmanate, 1760-1830s. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1988. *Yekelchik, Serhi. Ukraine, Birth of a Modern Nation. New Iork: Oxford Univeriti Press, 2007. *Pelenski, Jaroslaw. The Contest for the Legaci of Kievan Rus'. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1998. *Plokhi, Serhii. The Cossacks and Religion in Earli Modern Ukraine. New Iork: Oxford Universiti Press, 2001. *Pritsak, Omeljan. The Origin of Rus'. Cambridge, Mass.: Harvard Universiti Press, 1981. *Saunders, David. The Ukrainian Impact on Russian Culture: 1750-1850. Edmonton: Canadian Institute od Ukrainian Studies Press, 1985. *Subtelni, Orest. The Mazepists: Ukrainian Separatism in the Earli Eighteenth Centuri. Boulder, Colo.: East European Monographs, 1981. *Velichenko, Stephen. National Histori as Cultural Process: A Survei of the Interpretations of Ukraine's Past in Polish, Russian, and Ukrainian Historical Writing from the Earliest Times to 1914. Edmonton: Canadian Institute of Ukrainian Studies Press, 1992. ==Vanjske poveznice== * [http://www.scribd.com/doc/260797427/Obrisi-Predaka-Ukrajinci/ Biografije poznatih Ukrajinaca iz povijesti, HUD - Zagreb, 2015.] * {{jezikk|ukr.}} [http://www.history.vn.ua/book/history1.html ІСТОРІЯ УКРАЇНИ З ДАВНИНИ ДО ПОЧАТКУ XXI СТОЛІТТЯ] * {{jezikk|ukr.}} [http://litopys.org.ua/links/inistor.htm Історія на сторінці Ізборник] (mnoštvo radova na ukrajinskom) * [http://www.encyclopediaofukraine.com/alphasearch.asp Enciklopedija Ukrajine (eng.)] * [https://www.scribd.com/doc/30468878/Povijest-Ukrajine-knjiga-2010 Povijest Ukrajine 2010., hrvatsko izdanje] * [http://izbornyk.org.ua/hrushrus/iur.htm Povijest Ukrajine-Rusi, autor Mihajlo Gruševski (ukr.)] * [http://www.archives.gov.ua/Sections/Avtografy/ Nacionalni arhiv: faktografija iz povijesti Ukrajine-Rusi (ukr.)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080829112451/http://www.archives.gov.ua/Sections/Avtografy/ |date=29. kolovoza 2008. }} * [http://www.matica.hr/kolo/kolo2010_1.nsf/AllWebDocs/Nepoznata_Ukrajina Đuro Vidmarović: Nepoznata Ukrajina - Matica hrvatska, Časopis KOLO; Broj 01-02, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305213856/https://www.matica.hr/kolo/317/Nepoznata%20Ukrajina/ |date=5. ožujka 2021. }} {{Povijest Europe}} {{Ukrajina}} [[Kategorija:Povijest Ukrajine| ]] </textarea><div class="templatesUsed"><div class="mw-templatesUsedExplanation"><p>Predlošci koji se koriste na ovoj stranici: </p></div><ul> <li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Bolji_izvor" title="Predložak:Bolji izvor">Predložak:Bolji izvor</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Bolji_izvor&action=edit" title="Predložak:Bolji izvor">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Bull" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">Predložak:Bull</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Bull&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Citiranje_weba" title="Predložak:Citiranje weba">Predložak:Citiranje weba</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Citiranje_weba&action=edit" title="Predložak:Citiranje weba">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Citiranje_%C4%8Dasopisa" title="Predložak:Citiranje časopisa">Predložak:Citiranje časopisa</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Citiranje_%C4%8Dasopisa&action=edit" title="Predložak:Citiranje časopisa">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:DatumFormat" title="Predložak:DatumFormat">Predložak:DatumFormat</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:DatumFormat&action=edit" title="Predložak:DatumFormat">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Glavni" title="Predložak:Glavni">Predložak:Glavni</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Glavni&action=edit" title="Predložak:Glavni">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:If_then_show" title="Predložak:If then show">Predložak:If then show</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:If_then_show&action=edit" title="Predložak:If then show">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh" title="Predložak:Ikona za vrh">Predložak:Ikona za vrh</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh&action=edit" title="Predložak:Ikona za vrh">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak" title="Predložak:Izdvojeni članak">Predložak:Izdvojeni članak</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak&action=edit" title="Predložak:Izdvojeni članak">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori" title="Predložak:Izvori">Predložak:Izvori</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori&action=edit" title="Predložak:Izvori">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css" title="Predložak:Izvori/styles.css">Predložak:Izvori/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css&action=edit" title="Predložak:Izvori/styles.css">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Jezikk" title="Predložak:Jezikk">Predložak:Jezikk</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Jezikk&action=edit" title="Predložak:Jezikk">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Legenda" title="Predložak:Legenda">Predložak:Legenda</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Legenda&action=edit" title="Predložak:Legenda">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Navigacija" title="Predložak:Navigacija">Predložak:Navigacija</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Navigacija&action=edit" title="Predložak:Navigacija">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe" title="Predložak:Povijest Europe">Predložak:Povijest Europe</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe&action=edit" title="Predložak:Povijest Europe">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Tnavbar" title="Predložak:Tnavbar">Predložak:Tnavbar</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Tnavbar&action=edit" title="Predložak:Tnavbar">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Top_icon" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">Predložak:Top icon</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Top_icon&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ukrajina" title="Predložak:Ukrajina">Predložak:Ukrajina</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ukrajina&action=edit" title="Predložak:Ukrajina">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Webarchive" title="Predložak:Webarchive">Predložak:Webarchive</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Webarchive&action=edit" title="Predložak:Webarchive">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Z%2BX" title="Predložak:Z+X">Predložak:Z+X</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Z%2BX&action=edit" title="Predložak:Z+X">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2" title="Predložak:•">Predložak:•</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2&action=edit" title="Predložak:•">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Arguments" title="Modul:Arguments">Modul:Arguments</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Arguments&action=edit" title="Modul:Arguments">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1" title="Modul:Citation/CS1">Modul:Citation/CS1</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1&action=edit" title="Modul:Citation/CS1">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/COinS" title="Modul:Citation/CS1/COinS">Modul:Citation/CS1/COinS</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/COinS&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/COinS">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/Configuration" title="Modul:Citation/CS1/Configuration">Modul:Citation/CS1/Configuration</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/Configuration&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/Configuration">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/Date_validation" title="Modul:Citation/CS1/Date validation">Modul:Citation/CS1/Date validation</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/Date_validation&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/Date validation">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/Identifiers" title="Modul:Citation/CS1/Identifiers">Modul:Citation/CS1/Identifiers</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/Identifiers&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/Identifiers">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/Utilities" title="Modul:Citation/CS1/Utilities">Modul:Citation/CS1/Utilities</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/Utilities&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/Utilities">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/Whitelist" title="Modul:Citation/CS1/Whitelist">Modul:Citation/CS1/Whitelist</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/Whitelist&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/Whitelist">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Citation/CS1/styles.css" title="Modul:Citation/CS1/styles.css">Modul:Citation/CS1/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Citation/CS1/styles.css&action=edit" title="Modul:Citation/CS1/styles.css">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Format_link" title="Modul:Format link">Modul:Format link</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Format_link&action=edit" title="Modul:Format link">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote" title="Modul:Hatnote">Modul:Hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote&action=edit" title="Modul:Hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote/styles.css" title="Modul:Hatnote/styles.css">Modul:Hatnote/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote/styles.css&action=edit" title="Modul:Hatnote/styles.css">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote_list" title="Modul:Hatnote list">Modul:Hatnote list</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote_list&action=edit" title="Modul:Hatnote list">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Labelled_list_hatnote" title="Modul:Labelled list hatnote">Modul:Labelled list hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Labelled_list_hatnote&action=edit" title="Modul:Labelled list hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Yesno" title="Modul:Yesno">Modul:Yesno</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Yesno&action=edit" title="Modul:Yesno">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Zastava" title="Modul:Zastava">Modul:Zastava</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Zastava&action=edit" title="Modul:Zastava">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Zastava/podatci" title="Modul:Zastava/podatci">Modul:Zastava/podatci</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Zastava/podatci&action=edit" title="Modul:Zastava/podatci">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li></ul></div><p id="mw-returnto">Vrati se na <a href="/wiki/Povijest_Ukrajine" title="Povijest Ukrajine">Povijest Ukrajine</a>.</p> <noscript><img src="https://login.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1&useformat=desktop" alt="" width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;"></noscript> <div class="printfooter" data-nosnippet="">Dobavljeno iz "<a dir="ltr" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ukrajine">https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ukrajine</a>"</div></div> <div id="catlinks" class="catlinks catlinks-allhidden" data-mw="interface"></div> </div> </main> </div> <div class="mw-footer-container"> <footer id="footer" class="mw-footer" > <ul id="footer-info"> </ul> <ul id="footer-places"> <li id="footer-places-privacy"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy">Zaštita privatnosti</a></li> <li id="footer-places-about"><a href="/wiki/Impresum">Impresum</a></li> <li id="footer-places-disclaimers"><a href="/wiki/Wikipedija:Op%C4%87e_odricanje_od_odgovornosti">Odricanje od odgovornosti</a></li> <li id="footer-places-wm-codeofconduct"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct">Kodeks ponašanja</a></li> <li id="footer-places-developers"><a href="https://developer.wikimedia.org">Razvojni programeri</a></li> <li id="footer-places-statslink"><a href="https://stats.wikimedia.org/#/hr.wikipedia.org">Statistika</a></li> <li id="footer-places-cookiestatement"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Cookie_statement">Izjava o kolačićima</a></li> <li id="footer-places-mobileview"><a href="//hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Povijest_Ukrajine&action=edit&mobileaction=toggle_view_mobile" class="noprint stopMobileRedirectToggle">Prikaz za mobilne uređaje</a></li> </ul> <ul id="footer-icons" class="noprint"> <li id="footer-copyrightico"><a href="https://wikimediafoundation.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/static/images/footer/wikimedia-button.svg" width="84" height="29" alt="Wikimedia Foundation" loading="lazy"></a></li> <li id="footer-poweredbyico"><a href="https://www.mediawiki.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/w/resources/assets/poweredby_mediawiki.svg" alt="Powered by MediaWiki" width="88" height="31" loading="lazy"></a></li> </ul> </footer> </div> </div> </div> <div class="vector-settings" id="p-dock-bottom"> <ul></ul> </div><script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.config.set({"wgHostname":"mw-web.codfw.main-7fc47fc68d-kv6zf","wgBackendResponseTime":220,"wgPageParseReport":{"limitreport":{"cputime":"0.004","walltime":"0.006","ppvisitednodes":{"value":17,"limit":1000000},"postexpandincludesize":{"value":694,"limit":2097152},"templateargumentsize":{"value":0,"limit":2097152},"expansiondepth":{"value":2,"limit":100},"expensivefunctioncount":{"value":0,"limit":500},"unstrip-depth":{"value":0,"limit":20},"unstrip-size":{"value":0,"limit":5000000},"entityaccesscount":{"value":0,"limit":400},"timingprofile":["100.00% 0.000 1 -total"]},"cachereport":{"origin":"mw-web.codfw.main-7fc47fc68d-kv6zf","timestamp":"20241128201449","ttl":2592000,"transientcontent":false}}});});</script> </body> </html>