CINXE.COM

<!DOCTYPE html> <html class="client-nojs vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available" lang="hr" dir="ltr"> <head> <meta charset="UTF-8"> <title>Vidi kôd stranice Povijest Rusije – Wikipedija</title> <script>(function(){var className="client-js vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available";var cookie=document.cookie.match(/(?:^|; )hrwikimwclientpreferences=([^;]+)/);if(cookie){cookie[1].split('%2C').forEach(function(pref){className=className.replace(new RegExp('(^| )'+pref.replace(/-clientpref-\w+$|[^\w-]+/g,'')+'-clientpref-\\w+( |$)'),'$1'+pref+'$2');});}document.documentElement.className=className;}());RLCONF={"wgBreakFrames":true,"wgSeparatorTransformTable":[",\t."," \t,"],"wgDigitTransformTable":["",""], "wgDefaultDateFormat":"dmy hr","wgMonthNames":["","siječanj","veljača","ožujak","travanj","svibanj","lipanj","srpanj","kolovoz","rujan","listopad","studeni","prosinac"],"wgRequestId":"a3174a04-5bd7-4518-8f52-db868b26d5d7","wgCanonicalNamespace":"","wgCanonicalSpecialPageName":false,"wgNamespaceNumber":0,"wgPageName":"Povijest_Rusije","wgTitle":"Povijest Rusije","wgCurRevisionId":7012253,"wgRevisionId":0,"wgArticleId":19832,"wgIsArticle":false,"wgIsRedirect":false,"wgAction":"edit","wgUserName":null,"wgUserGroups":["*"],"wgCategories":[],"wgPageViewLanguage":"hr","wgPageContentLanguage":"hr","wgPageContentModel":"wikitext","wgRelevantPageName":"Povijest_Rusije","wgRelevantArticleId":19832,"wgIsProbablyEditable":true,"wgRelevantPageIsProbablyEditable":true,"wgRestrictionEdit":[],"wgRestrictionMove":[],"wgNoticeProject":"wikipedia","wgCiteReferencePreviewsActive":true,"wgMediaViewerOnClick":true,"wgMediaViewerEnabledByDefault":true,"wgPopupsFlags":0,"wgVisualEditor":{"pageLanguageCode" :"hr","pageLanguageDir":"ltr","pageVariantFallbacks":"hr"},"wgMFDisplayWikibaseDescriptions":{"search":true,"watchlist":true,"tagline":true,"nearby":true},"wgWMESchemaEditAttemptStepOversample":false,"wgWMEPageLength":30000,"wgRelatedArticlesCompat":[],"wgEditSubmitButtonLabelPublish":true,"wgULSPosition":"interlanguage","wgULSisCompactLinksEnabled":false,"wgVector2022LanguageInHeader":true,"wgULSisLanguageSelectorEmpty":false,"wgCheckUserClientHintsHeadersJsApi":["brands","architecture","bitness","fullVersionList","mobile","model","platform","platformVersion"],"GEHomepageSuggestedEditsEnableTopics":true,"wgGETopicsMatchModeEnabled":false,"wgGEStructuredTaskRejectionReasonTextInputEnabled":false,"wgGELevelingUpEnabledForUser":false,"wgSiteNoticeId":"2.5"};RLSTATE={"ext.globalCssJs.user.styles":"ready","site.styles":"ready","user.styles":"ready","ext.globalCssJs.user":"ready","user":"ready","user.options":"loading","skins.vector.search.codex.styles":"ready","skins.vector.styles":"ready" ,"skins.vector.icons":"ready","ext.charinsert.styles":"ready","ext.wikimediamessages.styles":"ready","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript":"ready","ext.uls.interlanguage":"ready","ext.wikimediaBadges":"ready","ext.dismissableSiteNotice.styles":"ready"};RLPAGEMODULES=["mediawiki.action.edit.collapsibleFooter","site","mediawiki.page.ready","skins.vector.js","ext.centralNotice.geoIP","ext.charinsert","ext.gadget.Web2Cit","ext.urlShortener.toolbar","ext.centralauth.centralautologin","ext.popups","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.init","ext.visualEditor.targetLoader","ext.echo.centralauth","ext.eventLogging","ext.wikimediaEvents","ext.navigationTiming","ext.uls.interface","ext.cx.eventlogging.campaigns","ext.checkUser.clientHints","ext.growthExperiments.SuggestedEditSession","wikibase.sidebar.tracking","ext.dismissableSiteNotice"];</script> <script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.loader.impl(function(){return["user.options@12s5i",function($,jQuery,require,module){mw.user.tokens.set({"patrolToken":"+\\","watchToken":"+\\","csrfToken":"+\\"}); }];});});</script> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=ext.charinsert.styles%7Cext.dismissableSiteNotice.styles%7Cext.uls.interlanguage%7Cext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript%7Cext.wikimediaBadges%7Cext.wikimediamessages.styles%7Cskins.vector.icons%2Cstyles%7Cskins.vector.search.codex.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <script async="" src="/w/load.php?lang=hr&modules=startup&only=scripts&raw=1&skin=vector-2022"></script> <meta name="ResourceLoaderDynamicStyles" content=""> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=site.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <meta name="generator" content="MediaWiki 1.44.0-wmf.5"> <meta name="referrer" content="origin"> <meta name="referrer" content="origin-when-cross-origin"> <meta name="robots" content="noindex,nofollow,max-image-preview:standard"> <meta name="format-detection" content="telephone=no"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b4/Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg/1200px-Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg"> <meta property="og:image:width" content="1200"> <meta property="og:image:height" content="1247"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b4/Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg/800px-Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg"> <meta property="og:image:width" content="800"> <meta property="og:image:height" content="832"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b4/Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg/640px-Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg"> <meta property="og:image:width" content="640"> <meta property="og:image:height" content="665"> <meta name="viewport" content="width=1120"> <meta property="og:title" content="Vidi kôd stranice Povijest Rusije – Wikipedija"> <meta property="og:type" content="website"> <link rel="alternate" media="only screen and (max-width: 640px)" href="//hr.m.wikipedia.org/wiki/Povijest_Rusije"> <link rel="alternate" type="application/x-wiki" title="Uredi" href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=edit"> <link rel="apple-touch-icon" href="/static/apple-touch/wikipedia.png"> <link rel="icon" href="/static/favicon/wikipedia.ico"> <link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" href="/w/rest.php/v1/search" title="Wikipedija (hr)"> <link rel="EditURI" type="application/rsd+xml" href="//hr.wikipedia.org/w/api.php?action=rsd"> <link rel="canonical" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Rusije"> <link rel="license" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr"> <link rel="alternate" type="application/atom+xml" title="Wikipedija Atom izvor" href="/w/index.php?title=Posebno:Nedavne_promjene&feed=atom"> <link rel="dns-prefetch" href="//login.wikimedia.org"> </head> <body class="skin--responsive skin-vector skin-vector-search-vue mediawiki ltr sitedir-ltr mw-hide-empty-elt ns-0 ns-subject mw-editable page-Povijest_Rusije rootpage-Povijest_Rusije skin-vector-2022 action-edit"><a class="mw-jump-link" href="#bodyContent">Prijeđi na sadržaj</a> <div class="vector-header-container"> <header class="vector-header mw-header"> <div class="vector-header-start"> <nav class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown vector-main-menu-dropdown vector-button-flush-left vector-button-flush-right" > <input type="checkbox" id="vector-main-menu-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Glavni izbornik" > <label id="vector-main-menu-dropdown-label" for="vector-main-menu-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-menu mw-ui-icon-wikimedia-menu"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Glavni izbornik</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-main-menu-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-main-menu" class="vector-main-menu vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-main-menu-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="main-menu-pinned" data-pinnable-element-id="vector-main-menu" data-pinned-container-id="vector-main-menu-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-main-menu-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Glavni izbornik</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-navigation" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-navigation" > <div class="vector-menu-heading"> Orijentacija </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="n-mainpage-description" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Glavna_stranica" title="Posjeti glavnu stranicu [z]" accesskey="z"><span>Glavna stranica</span></a></li><li id="n-contents" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Sadr%C5%BEaj"><span>Sadržaj</span></a></li><li id="n-randompage" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Slu%C4%8Dajna_stranica" title="Učitavanje slučajne stranice [x]" accesskey="x"><span>Slučajna stranica</span></a></li><li id="n-recentchanges" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Nedavne_promjene" title="Popis nedavnih promjena u wikiju [r]" accesskey="r"><span>Nedavne promjene</span></a></li><li id="n-portal" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87" title="O projektu, što možete učiniti, gdje se što nalazi"><span>Kafić</span></a></li><li id="n-help" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj" title="Mjesto gdje se može dobiti pomoć"><span>Pomoć</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> <a href="/wiki/Glavna_stranica" class="mw-logo"> <img class="mw-logo-icon" src="/static/images/icons/wikipedia.png" alt="" aria-hidden="true" height="50" width="50"> <span class="mw-logo-container skin-invert"> <img class="mw-logo-wordmark" alt="Wikipedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-wordmark-hr.svg" style="width: 7.5em; height: 1.375em;"> <img class="mw-logo-tagline" alt="Slobodna enciklopedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-tagline-hr.svg" width="120" height="13" style="width: 7.5em; height: 0.8125em;"> </span> </a> </div> <div class="vector-header-end"> <div id="p-search" role="search" class="vector-search-box-vue vector-search-box-collapses vector-search-box-show-thumbnail vector-search-box-auto-expand-width vector-search-box"> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only search-toggle" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f"><span class="vector-icon mw-ui-icon-search mw-ui-icon-wikimedia-search"></span> <span>Traži</span> </a> <div class="vector-typeahead-search-container"> <div class="cdx-typeahead-search cdx-typeahead-search--show-thumbnail cdx-typeahead-search--auto-expand-width"> <form action="/w/index.php" id="searchform" class="cdx-search-input cdx-search-input--has-end-button"> <div id="simpleSearch" class="cdx-search-input__input-wrapper" data-search-loc="header-moved"> <div class="cdx-text-input cdx-text-input--has-start-icon"> <input class="cdx-text-input__input" type="search" name="search" placeholder="Pretraži projekt Wikipedija" aria-label="Pretraži projekt Wikipedija" autocapitalize="sentences" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f" id="searchInput" > <span class="cdx-text-input__icon cdx-text-input__start-icon"></span> </div> <input type="hidden" name="title" value="Posebno:Traži"> </div> <button class="cdx-button cdx-search-input__end-button">Traži</button> </form> </div> </div> </div> <nav class="vector-user-links vector-user-links-wide" aria-label="Osobni alati"> <div class="vector-user-links-main"> <div id="p-vector-user-menu-preferences" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-userpage" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown " title="Change the appearance of the page's font size, width, and color" > <input type="checkbox" id="vector-appearance-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Izgled" > <label id="vector-appearance-dropdown-label" for="vector-appearance-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-appearance mw-ui-icon-wikimedia-appearance"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Izgled</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-appearance-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <div id="p-vector-user-menu-notifications" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-overflow" class="vector-menu mw-portlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr" class=""><span>Donacije</span></a> </li> <li id="pt-createaccount-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Rusije&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno" class=""><span>Stvori račun</span></a> </li> <li id="pt-login-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Rusije&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o" class=""><span>Prijavi se</span></a> </li> </ul> </div> </div> </div> <div id="vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown vector-user-menu vector-button-flush-right vector-user-menu-logged-out" title="Više mogućnosti" > <input type="checkbox" id="vector-user-links-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Osobni alati" > <label id="vector-user-links-dropdown-label" for="vector-user-links-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-ellipsis mw-ui-icon-wikimedia-ellipsis"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Osobni alati</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-personal" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-personal user-links-collapsible-item" title="Suradnički izbornik" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr"><span>Donacije</span></a></li><li id="pt-createaccount" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Rusije&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno"><span class="vector-icon mw-ui-icon-userAdd mw-ui-icon-wikimedia-userAdd"></span> <span>Stvori račun</span></a></li><li id="pt-login" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Rusije&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o"><span class="vector-icon mw-ui-icon-logIn mw-ui-icon-wikimedia-logIn"></span> <span>Prijavi se</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-user-menu-anon-editor" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-user-menu-anon-editor" > <div class="vector-menu-heading"> Stranice za neprijavljene suradnike <a href="/wiki/Pomo%C4%87:Uvod" aria-label="Vidi više o uređivanju"><span>saznajte više</span></a> </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-anoncontribs" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moji_doprinosi" title="Popis uređivanja učinjenih s ove IP adrese [y]" accesskey="y"><span>Doprinosi</span></a></li><li id="pt-anontalk" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moj_razgovor" title="Rasprava o uređivanjima s ove IP adrese [n]" accesskey="n"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> </div> <div class="mw-page-container"> <div class="mw-page-container-inner"> <div class="vector-sitenotice-container"> <div id="siteNotice"><div id="mw-dismissablenotice-anonplace"></div><script>(function(){var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node){node.outerHTML="\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice\"\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-close\"\u003E[\u003Ca tabindex=\"0\" role=\"button\"\u003Esakrij\u003C/a\u003E]\u003C/div\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-body\"\u003E\u003C!-- CentralNotice --\u003E\u003Cdiv id=\"localNotice\" data-nosnippet=\"\"\u003E\u003Cdiv class=\"sitenotice\" lang=\"hr\" dir=\"ltr\"\u003E\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #E3B100;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/40px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png\" decoding=\"async\" width=\"40\" height=\"40\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/60px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/80px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 2x\" data-file-width=\"640\" data-file-height=\"640\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Cb\u003EGodina \u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003EMarka Marulića\u003C/a\u003E\u003C/b\u003E – 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti. \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\n\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #eaa;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/22px-Help-content.svg.png\" decoding=\"async\" width=\"22\" height=\"22\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/33px-Help-content.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/44px-Help-content.svg.png 2x\" data-file-width=\"48\" data-file-height=\"48\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003ERaspravite \u003Cb\u003Erazradu po temama kriterija\u003C/b\u003E o značajnosti!\u003C/a\u003E \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E";}}());</script></div> </div> <div class="vector-column-start"> <div class="vector-main-menu-container"> <div id="mw-navigation"> <nav id="mw-panel" class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="mw-content-container"> <main id="content" class="mw-body"> <header class="mw-body-header vector-page-titlebar"> <h1 id="firstHeading" class="firstHeading mw-first-heading">Vidi kôd stranice Povijest Rusije</h1> <div id="p-lang-btn" class="vector-dropdown mw-portlet mw-portlet-lang" > <input type="checkbox" id="p-lang-btn-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-p-lang-btn" class="vector-dropdown-checkbox mw-interlanguage-selector" aria-label="Članak je napisan samo na ovom jeziku. Dodajte druge jezike." > <label id="p-lang-btn-label" for="p-lang-btn-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--action-progressive mw-portlet-lang-heading-0" aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-language-progressive mw-ui-icon-wikimedia-language-progressive"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Dodajte druge jezike</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> <div class="after-portlet after-portlet-lang"><span class="uls-after-portlet-link"></span></div> </div> </div> </div> </header> <div class="vector-page-toolbar"> <div class="vector-page-toolbar-container"> <div id="left-navigation"> <nav aria-label="Imenski prostori"> <div id="p-associated-pages" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-associated-pages" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-nstab-main" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Rusije" title="Pogledaj sadržaj [c]" accesskey="c"><span>Stranica</span></a></li><li id="ca-talk" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Razgovor:Povijest_Rusije" rel="discussion" title="Razgovorna stranica [t]" accesskey="t"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown emptyPortlet" > <input type="checkbox" id="vector-variants-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Promijeni jezičnu varijantu" > <label id="vector-variants-dropdown-label" for="vector-variants-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">hrvatski</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-variants" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-variants emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> <div id="right-navigation" class="vector-collapsible"> <nav aria-label="Pogledi"> <div id="p-views" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-views" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-view" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Rusije"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-ve-edit" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-edit" class="selected collapsible vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-history" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=history" title="Ranije izmjene na ovoj stranici [h]" accesskey="h"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> </nav> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown vector-page-tools-dropdown" > <input type="checkbox" id="vector-page-tools-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Pomagala" > <label id="vector-page-tools-dropdown-label" for="vector-page-tools-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">Pomagala</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-tools-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-page-tools" class="vector-page-tools vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-page-tools-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="page-tools-pinned" data-pinnable-element-id="vector-page-tools" data-pinned-container-id="vector-page-tools-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-page-tools-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Pomagala</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-cactions" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-cactions emptyPortlet vector-has-collapsible-items" title="Više mogućnosti" > <div class="vector-menu-heading"> Radnje </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-more-view" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Rusije"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-more-ve-edit" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-more-edit" class="selected collapsible vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice [e]" accesskey="e"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-more-history" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=history"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-tb" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-tb" > <div class="vector-menu-heading"> Razno </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-whatlinkshere" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Povijest_Rusije" title="Popis svih stranica koje sadrže poveznice na ovu stranicu [j]" accesskey="j"><span>Što vodi ovamo</span></a></li><li id="t-recentchangeslinked" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Povezane_promjene/Povijest_Rusije" rel="nofollow" title="Nedavne promjene na stranicama koje su povezane s navedenom stranicom [k]" accesskey="k"><span>Povezane promjene</span></a></li><li id="t-upload" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Upload" title="Postavi datoteke [u]" accesskey="u"><span>Postavi datoteku</span></a></li><li id="t-specialpages" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Posebne_stranice" title="Popis svih posebnih stranica [q]" accesskey="q"><span>Posebne stranice</span></a></li><li id="t-info" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=info" title="Više informacija o ovoj stranici"><span>Podatci o stranici</span></a></li><li id="t-urlshortener" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Skra%C4%87iva%C4%8D_adresa&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Rusije%26action%3Dedit"><span>Skraćeni URL</span></a></li><li id="t-urlshortener-qrcode" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:QrCode&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Rusije%26action%3Dedit"><span>Preuzmi QR kôd</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-wikibase-otherprojects" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-wikibase-otherprojects" > <div class="vector-menu-heading"> Wikimedijini projekti </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-wikibase" class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikibase-dataitem mw-list-item"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q161414" title="Poveznica na stavku na projektu Wikipodatci [g]" accesskey="g"><span>Stavka na Wikipodatcima</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="vector-column-end"> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-appearance" class="vector-appearance vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-appearance-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="appearance-pinned" data-pinnable-element-id="vector-appearance" data-pinned-container-id="vector-appearance-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-appearance-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Izgled</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.unpin">sakrij</button> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> <div id="bodyContent" class="vector-body" aria-labelledby="firstHeading" data-mw-ve-target-container> <div class="vector-body-before-content"> <div class="mw-indicators"> </div> </div> <div id="contentSub"><div id="mw-content-subtitle">← <a href="/wiki/Povijest_Rusije" title="Povijest Rusije">Povijest Rusije</a></div></div> <div id="mw-content-text" class="mw-body-content"><p>Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga: </p> <div class="permissions-errors"><div class="mw-permissionerror-globalblocking-blockedtext-range"><b>Your IP address is in a range that has been <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Global_blocks" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Global blocks">blocked on all Wikimedia Foundation wikis</a>.</b> <p>The block was made by <a href="/wiki/Suradnik:Jon_Kolbert" title="Suradnik:Jon Kolbert">‪Jon Kolbert‬</a>. The reason given is <i><a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/NOP" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/NOP">Open proxy/Webhost</a>: See the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/WM:OP/H" class="extiw" title="m:WM:OP/H">help page</a> if you are affected </i>. </p> <ul><li>Start of block: 16:12, 27. kolovoza 2023.</li> <li>Expiry of block: 16:12, 27. kolovoza 2028.</li></ul> <p>Your current IP address is 8.222.208.146. The blocked range is 8.222.128.0/17. </p><p>Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/No_open_proxies" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/No open proxies">No open proxies</a> global policy. </p> Otherwise, to discuss the block please <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Global" class="extiw" title="m:Steward requests/Global">post a request for review on Meta-Wiki</a>. You could also send an email to the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Stewards" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Stewards">stewards</a> <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/VRT" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/VRT">VRT</a> queue at <kbd>stewards@wikimedia.org</kbd> including all above details.</div></div><hr /> <p>Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice. </p><textarea readonly="" accesskey="," id="wpTextbox1" cols="80" rows="25" style="" class="mw-editfont-monospace" lang="hr" dir="ltr" name="wpTextbox1">[[Datoteka:Greater_Coat_of_Arms_of_the_Russian_Empire_1700x1767_pix_Igor_Barbe_2006.jpg|mini|<small>Slikovni prikaz Velikoga grba Ruskoga Carstva.</small><ref>Presented drawing of Artist Igor Barbe, 2006, [http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/a/af/Greater_coat_of_arms_of_the_Russian_empire_IGOR_BARBE_1500x1650jpg.jpg "Greater Coat of Arms of the Russian Empire" 1882-1917] ''</ref>]] Ovo je pregled '''povijesti Rusije''' do [[1917.]] Za daljnju rusku povijest vidi članke [[Sovjetski Savez]] i [[Rusija#Nakon_propasti_komunizma|Rusija]]. == Ruska predpovijest == U predpovijesnom razdoblju južna [[ruska stepa]] bila je naseljena mnoštvom plemena, gdje je veći dio njih imao nomadske karakteristike. U antičko vrijeme taj je prostor bio poznat kao [[skitska zemlja]]. Tragovi rane civilizacije otkriveni su u 20. stoljeću, posebno kada je riječ o gradovima [[Ipatovo]], [[Sintašta]], [[Arkaim]], [[Paziriki]] itd. U 8. stoljeću pr. Kr. grčki trgovci prenosili su klasičnu civilizaciju trgujući na prostorima Tanaisa i Panarogie u prostorima južne Rusije i Ukrajine. Grci su ostavili vrlo vrijedne tragove i vrlo vrijedna arheološka nalazišta. U razdoblju između 3. i 4. stoljeća u [[Bosporsko Kraljevstvo|Bosporskom Kraljevstvu]] stvoren je svojevrstan helenistički sustav vladanja prenesen iz Grčke, no taj su prolaz potom prelazile mnoge nomadske skupine koje su na njega negativno utjecale, posebno [[Avari]] i [[Huni]], gdje će se dio njih zaustaviti u središnjoj Europi. [[Antska zajednica]] u kojoj su živjela mnoga istočnoslavenska plemena također je tijekom 5. stoljeća dominirala na prostorima današnje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. U otprilike isto vrijeme istočnoslavensko pleme Poljani izgradilo je grad Kijev na rijeci [[Dnjepar]], u središnjoj Ukrajini. Turkijski narod [[Hazari]] u 8. stoljeću potom će preuzeti kontrolu nad većim kavkaškim prostorom između Kaspijskog jezera i Crnog mora, dok su se istočnoslavenska plemena smjestila na prostorima današnje Ukrajine, Bjelorusije i sjeverne Rusije (podno današnje Finske). Hazari su tijekom 8. stoljeća postali glavna poveznica između muslimanskog svijeta i baltičkih zemalja, ali se nisu puno miješali u unutarnje poslove istočnoslavenskih plemena i njihovih organizacija u sklopu antske zajednice. Imali su određene sukobe s arapskim zemljama i više su se orijentirali prema Azijskom prostoru, prvenstveno radi svojeg sličnog mentaliteta i nešto povoljnije kilme. [[Povjesničari]] upućuju da su istočnoslavenska plemena koja se smatraju precima današnjih Rusa živjeli na šumovitom prostoru istočno od današnje Bjelorusije i sjeverno od grada Kijeva. [[Radimiči]] su bili najbliži kijevskom središtu, potom [[Vjatiči]] i [[Kriviči]] koji su živjeli nešto sjevernije. Precima današnjih Rusa također se smatraju i druga plemena poput Slovena na krajnjem sjeveru, podno današnje Finske, zatim druga plemena među kojima su bila i ona ugro-finskog porijekla, poput plemena [[Meria]], [[Miroma]] i [[Meščjera]]. Neka od tih plemena živjela su na samoj periferiji prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi i nisu toliko imala udjela u stvaranju staroruske države već su bila obuhvaćena prilikom njezina širenja. Tijekom 9. stoljeća, veliki utjecaj na prvu starorusku državu imali su ratni plaćenici [[Varjazi]] koji su dolazili s prostora današnje Švedske i Norverške, njihova uloga u stvaranju prve istočnoslavenske države Kijevske Rusi bila je iznimna. Nakon što su se smjestili u gradu Novgorodu, njihov vojni svjetonazor doprinio je silovitom širenju države iz samog grada Kijeva i Kijevske oblasti prema svim smjerovima istočne Europe. Dinastija kijevskih kneževa koja je obuhvatila sve Istočne Slavene tijekom 9., 10. i 11. stoljeća zvala se [[Rjurik]]. Po legendi [[Gostomisl]] je naredio svom potomku Rjuriku da se oženi slavenskom princezom kako bi došlo do spajanja slavenskih i varjaških korijena kako bi nastala nova dinastija. Nakon što su prijestolje u Kijevu zauzela dva ratnika Askold i Dir, njih je s vlasti svrgnuo knez [[Oleh]] (Helgi), koji će u sljedećem razdoblju stvoriti jednu od najvećih država na svijetu Kijevsku Rus'. Kijevska Rus' je u konačnici prihvatila kršćanstvo bizantskog obreda što se odrazilo na kulturu svih Istočnih Slavena: Rusa, Ukrajinaca i Bjelorusa. == Staroruska država == {{glavni|Kijevska Rus'}} Rusi svoju državnu povijest počinju u Kijevskoj Rusi sa središtem u drevnom gradu Kijevu. Početkom svoje vladavine u izrazito slaveniziranom društvu kijevske okolice [[knez Oleg]] (878. – 912.), poznat i kao Helgi, kreće u objedinjavanje okolnih slavenskih plemena širih prostora današnje Ukrajine, Bjelorusije i Rusije. Objedinjavanje pojedinih slavenskih plemena sjeverno od Kijeva, prema gradu i trgovačkom središtu Novgorodu proteklo je s nešto manjim vojnim otporom nego što je to bilo s vojno jakim plemenima Uliča i Derevljana s ukrajinskih prostora. Duži otpor na sjeveru pružala su jedino plemena [[Radimiči]] i [[Vjatiči]], inače preci ruske nacije. Ukrajinsko pleme Siverjana, sjeveroistočno od kijevskog središta, nije pružalo otpor i prihvatilo je 882. savezništvo s Kijevom. Oleg je uspijevao zadržati kontrolu nad preuzetim širim slavenskim teritorijem isključivo jer je dopuštao određeni manji stupanj autonomije, koji je u neku ruku predstavljao svojevrsno savezništvo. Borbe su se u isto vrijeme vodile s [[Hazari]]ma, nomadskim plemenom [[Pečenegi]]ma i [[Ugari]]ma na južnim prostorima sve prostranije takozvane Kijevske države. Nekada moćni Hazari na jugoistočnim granicama današnje Ukrajine, sada su se našli pred novom slavenskom vojnom silom koja je imala objedinjeno središte u Kijevu. Hazari su u teškim ratnim sukobima poraženi 907., nakon čega je napravljen proboj te je knez Oleh produžio i počeo izvršavati prepade na bogata bizantska središta i grad [[Carigrad]]. Nakon 911. dogovoreno je trajno primirje između Kijevske Rusi i Bizantskog Carstva te su uspostavljeni jaki trgovinski i kulturni odnosi u kojima su presudnu ulogu imali kijevski kneževi i ukrajinsko pleme Poljani. Najveće znastveno postignuće starokijevskog razdoblja bila je pismenost, a o tome su svjedoličili brojni zapisi iz 9. stoljeća, između ostalog ugovori s Grcima iz 911. i 944. pisani na grčkom i starorus’kom jeziku, pronađeni na zidovima saborne crkve sv. Sofije u Kijevu. Do kraja svoje vladavine Oleh je pokorio širi prostor oko Kijeva te unatoč tome što više slavenskih plemena još nije bilo uključeno u buduću državnu zajednicu Kijevske Rusi, ona su davala određeni danak i bila su pod kontrolom vladara u Kijevu. Istočnoslavenska poganska plemena koja su Varjazi okupili u Kijevskoj Rusi bila su vezana labavim, plemenskim oblikom društvene organizacije. Obraćenje na kršćanstvo uslijedilo je 987. godine pošto su se izaslanici kneza Vladimira Velikog vratili iz bizantskog Carigrada s ugodnim dojmovima o sjaju bizantske kulture. Prema povjesnim zapisima knez Vladimir je odbacio judaizam tvrdeći da Bog nije mogao voljeti Židove, jer ih inače ne bi razbacao po cijeloj zemlji, kao i islam s obrazloženjem da ruski narod ne bi mogao živjeti bez alkohola. == Pad staroruske države == [[Datoteka:AlexanderNevski.jpg|mini|lijevo|Aleksandar Nevski]] Poslije Jaroslavljeve smrti ([[1054.]]) Nakon mongolskog napada u 13. stoljeću, ruska plemena su se počela povlačiti iz Europe prema azijskim prostranstvima. Završila je dominacija kijevskih kneževa, a jug Rusije i Ukrajine naselila su nomadska plemena Polovci (Kumani). U to doba u Kijevu djeluje [[Nestor Ljetopisac]], monah koji je za sobom ostavio značajna djela za povijest Rusije, Ukrajine i Bjelorusije. Nesloga Rjurikovića potkapala je državu diobama i ratovima. [[Vladimir Monomah]], šurjak njemačkog cara [[Henrik IV., car Svetog Rimskog Carstva|Henrika IV.]], uspostavio je doduše jedinstvo, ali poslije njegove kratke vladavine ([[1113.]] – [[1125.]]) staroruska država se raspadala na manje kneževine, nesposobne oduprijeti se Polovcima. Narod je hrpimice bježao ili na zapad prema kneževinama Halič i Volinj ili na sjeveroistok u kneževinu Suzdalj: tamo je kasnije stapanjem došljaka s ugrofinskim starosjediocima nastalo novo takozvano velikorusko pleme. Kolonizacija je bila tako živa da je već Monomahov sin, [[Juraj Dolgoruki]], osnovao niz gradova, među njima i [[Moskva|Moskvu]]. Njegov sin, knez Andrej Bogoljupski, ostao je u suzdaljskom [[Vladimir]]u, a prethodno je sudjelovao u rušenju vlasti u Kijevu. Time se političko težište prenijelo već u 2. polovici 12. stoljeća prema [[Azija|Aziji]]. Godine [[1224.]] [[Džingis-kan]]ovi [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] (Tatari) su uništili starorusku vojsku. Za druge njihove provale ([[1237.]] – [[1240.]]) [[Batu]] je opustošio prostore blizu Novgoroda, porušio Kijev i osnovao na Volgi državu [[Zlatna Horda|Zlatne Horde]], [[Kipčački Kanat]], koji je držao ruske knezove u ropstvu 200 godina. Ujedno se srušila staroruska fronta i na zapadu u Halič-Volinjskoj državi. Viteški red mačonoša (Schwertbrüder), osnovan 1202. u žarištu njemačke kolonije u Livonskoj, zauzeo je [[1224.]] ruski grad Jurjev. Ujedinivši se [[1237.]] s Njemačkim viteškim redom u [[Prusija|Pruskoj]] nastavio je ofenzivu preko [[Pskov]]a prema [[Novgorod]]u; usporedo s njim prodirali su[[Švedska|Šveđani]] (iz [[Finska|Finske]]) i [[Litva|Litavci]]. [[Aleksandar Nevski|Aleksandru Nevskom]], sinu velikog kneza Vladimirskog, uspjelo je [[1240.]] zaustaviti Šveđane pobjedom na [[Neva|Nevi]]; bitkom na [[Čudsko jezero|Čudskom jezeru]] ([[1242.]]) potisnuo je i Nijemce. Litavci su podvrgli Polock i izbili preko Vitebska na gornji [[Dnjepar]]. U 14. stoljeću litavski i ukrajinski kneževi prodirali su niz Dnjepar, oteli Tatarima 1362. [[Ukrajina|Ukrajinu]] s Kijevom i Podolje te podijelili s Poljacima jugozapadnu Rusiju, tako da im je pripao i istočnu [[Volinija|Voliniju]]. Činilo se da će Velika Litva oslobodilačkim ratom protiv Tatara okupiti oko sebe cijelu Rusiju, ali 1386. poljska se kraljica [[Jadviga]] udala za litavskog kneza [[Jagelo|Jagela]], a ovaj se s Litavcima pokrstio. Povlašteni položaj staroruske kulture u Litvi bio je time pokoleban. Poljski običaji, [[poljski jezik|jezik]] i osobito [[katoličanstvo|katolička vjera]] vršili su snažan katolički pritisak na ukrajinsku pravoslavnu populaciju, pa je veću važnost počela dobivati Moskva koja je bila pod okupacijom Mongola. == Velika kneževina Moskva == Osnivač veličine [[Moskva|Moskve]] bio je [[Ivan I., veliki knez Moskve|Ivan I. Kalita]]. Na početku svoje vladavine pridobio je metropolita da se preseli u Moskvu; [[1328.]] združio je s Moskvom i velikokneževsku čast i pojačao svoj položaj prema ostalim knezovima ishodivši od tatarskog kana pravo da umjesto tatarskog izaslanika sam ubire za nj danak po cijeloj Moskovskoj državi. Potpomagani Zlatnom Hordom, moskovski se knezovi stadoše natjecati s litavskim u „sabiranju“ staroruske zemlje; Kalitin se unuk Dmitrij okrenuo protiv tatarskog kana te ga potukao [[1380.]] na [[Don]]u ([[Dimitrije I., veliki knez Moskve|Dmitrije Donski]]). [[Datoteka:Hw-ivan4.jpg|mini|Ivan IV. Grozni]] [[Ivan III., veliki knez Moskve]] ([[1462.]] – [[1505.]]) združio je sve staroruske kneževine do tatarskih i litavskih granica i potisnuo većinu njihovih knezova na stupanj moskovskih vazala – bojara. To je učinio to lakše, što se Kipčački kanat nalazio već u potpunom rasulu. Glavna se fronta moskovske politike okrenula prema zapadu, posebno prema Ukrajini koja je predstavlja središte staroruske države s uglednim gradom Kijevom - središtem istočnoslavenskog pravoslavlja. U dva rata protiv Poljsko-Litavske Kraljevine ([[1492.]] – [[1494.]] i [[1500.]] – [[1505.]]) Ivan je pomakao moskovsku granicu preko Sjeverskih gradova u porječju Desne prema Dnjepru i prinudio poljskog kralja da ga prizna „gosudarom cijele Moskovije“. Oštri ruski nacionalni imperijalizam u tijesnoj je vezi s [[Osmansko Carstvo|turskim]] osvojenjem [[Carigrad]]a ([[1453.]]) i Ivanovim vjenčanjem s nećakinjom posljednjeg bizantskog cara, Sofijom ([[1472.]]). Time su prešli na Moskvu kao novi, „treći Rim", ne samo bizantski grb, nego i bizantsko shvaćanje nadzemaljske prirode carske vlasti i uloga Carigrada kao prijestolnice „svega pravoslavlja“. Ukrajina-[[Rus']] u to vrijeme predstavlja kulturološki problem moskovskih vladara. I približavanje Europi počinje u Ivanovo doba. Stranci su gradili tvrđave, lijevali topove i pravili puške, dok je on u savezu s [[Habsburgovci]]ma [[1490.]] uveo Rusiju prvi put u krug europskih velikih sila i prokrčio sebi izlaz na [[Baltičko more]]. Smjerom Ivana III. pošao je i njegov unuk [[Ivan Grozni]]. Okrunivši se [[1547.]] za „cara“, skršio je moć bojara i završio [[1552.]] – [[1556.]] borbu s povolškim [[Tatari]]ma dobivši [[Kazan]] i [[Astrahan (grad)|Astrahan]]; kozački ataman Jermak podvrgao mu [[1582.]] – [[1584.]] zapadni [[Sibir]]. Usporedo sa zauzećem tih krajeva tekao je rat na zapadu. Pomoću [[Engleska|Engleza]], koji su [[1553.]] zalutali iz [[Bijelo more|Bijelog mora]] u [[Istočna Dvina|Istočnu Dvinu]], ostvarila se doduše direktna veza sa Zapadom, no put je zbog daljine i leda bio slabo upotrebljiv, te se Ivan [[1558.]] okoristio unutrašnjim razmiricama u Livoniji kako bi preko nje izašao na more. Poslije 25 godina krvavih borbi Rusi su morali ostaviti sav plijen [[Poljska|Poljskoj]] i [[Švedska|Švedskoj]]. == Stvaranje Ruskog carstva == Izumiranje moskovske dinastije ([[1598.]]) dovelo je do diobe same Moskve. U toku prijestolnih borbi Šveđani su se dočepali cijelog sjeverozapada s [[Novgorod]]om, Poljaci i ukrajinski kozaci su ušli u Moskvu (bojari su čak izabrali poljskog kraljevića [[Vladislav IV., kralj Poljske|Vladislava]] za cara), a engleski su trgovci predložili svom kralju da uzme sebi ruski Sjever. Ta najezda „Latina i Luterovaca“ raspirila je nacionalni osjećaj moskovske crkve. U [[Nižnji Novgorod|Nižnjem Novgorodu]] buknuo je ustanak. Godine [[1612.]] pade Moskva, a izborom [[Mihajlo I., car Moskovske države|Mihajla I.]] [[Romanov]]a [[1613.]] uspostavljeno je opet nacionalno carstvo, iako u užim granicama. Nakon popuštanja mongolskog utjecaja, Rusi iz političkih i kulturnih razloga nastoje se povezati s Rusinima (Ukrajincima), a [[Rusini]] nakon neuspjelog pokušaja stvaranja saveza s Kraljevinom Švedskom, u konačnici se na ravnopravnoj osnovi nastoje povezati s Moskovitima (Rusima), posebno radi njihove ojačane vojne dominacije koja bi ih mogla osloboditi poljske okupacije i katoličkog pritiska. Objedinjuju se tijekom 17. stoljeća u zajedničkoj državi, koje je prema ideji iz Moskve trebalo u kulturno-političkom smislu nalikovati nekadašnjoj Kijevskoj Rusi. Nakon što je političko središte novog carstva prethodno formirano u vojno ojačanoj Moskvi, središnja Rus’ (Ukrajina) s nekadašnjim kulturno-političkim središtem u Kijevu za moskovske vladare postaje kulturno-identifikacijski važna, ali ne i politički. Izmijenjena imperijalna politika iz Moskve, Ukrajinu (Rus’) tijekom 18. stoljeća silno želi učiniti provincijom novoimenovanog Ruskog imperija (rus. Rossijaskoga imperija), a car Petar I. (i sljednici) imao je namjeru Rusine (Ukrajince) i Moskovite (Ruse) učiniti istim narodom. Pod imperijalnim režimom Petra I., narod Moskve trebao je usvojiti prethodno nadjenuto opisno ime "Ruski" (poteklo iz Kijivske Rus’i) što se u konačnici i ostvarilo. S druge strane, [[Rus’]] ([[Ukrajina]]) tako pod okupacijom vojno ojačane Moskve i utjecajem imperijalnog režima u 18. stoljeću dobiva termin [[Malorusija]] (rus. Malorossija) u sklopu Ruskog imperija (rus. Rossijaskaja imperija), što bi u pravom suštinskom smislu riječi trebalo označavati starogrčki naziv za Središnju Rus’ (grč. Minore Rossia), dok bi preostali nekada koloniziran teritorij predstavljao Veliku odnosno Širu Rus’ (grč. Megale Rossia). Pogrešno interpretirana, izvrgnuta u suštini i izmijenjena imena država i naroda silno su zbunjivala ruski (moskaljski), ali i ukrajinski (rusinski) narod. === Petar I. i njegovi nasljednici === [[Datoteka:Peter der-Grosse 1838.jpg|mini|Petar I., rad [[Paul Delaroche|Paula Delarochea]]]] Kako je usporedo s ciljevima ruske politike raslo i uvjerenje da se realne sile za nju mogu crpsti samo iz napredne europske kulture, to se pobuna protiv zapadnjaštva svršila njegovom pobjedom. [[Petar I. Veliki]] ([[1689.]] – [[1725.]]) uveo je u duhu zapadnog apsolutizma strogi birokratski centralizam sa senatom i 12 kolegija, podijelio državu na [[gubernija|gubernije]], stvorio veliku stajaću vojsku i ukinuo središte konzervativnog otpora, patrijaršiju, prenijevši njena prava na jedan od spomenutih kolegija, Sveti sinod. Modernizacija nezgrapne države je bila suviše nasilna, a da bi mogla dublje prodrijeti, ali je ipak dostajala kako bi se Petar mogao latiti rješavanja povijesnih zadataka Rusije. Preokret u odnosu prema [[Poljska|Poljskoj]] bio je od epohalnog značenja. Već za Petrove maloljetnosti [[1686.]] regentstvo je završilo beskrajne rusko-poljske borbe savezom s [[Jan III. Sobjeski|Janom III. Sobjeskim]] protiv Turaka; Petar je sklopio s novim kraljem, Augustom II., još i savez protiv Šveđana. Oslobođen poljskog suparništva mogao je u [[Veliki sjeverni rat|Velikom sjevernom ratu]] ([[1700.]] – [[1721.]]) konačno ukloniti Šveđane s južne obale Finskog zaljeva, gdje je osnovao novu prijestolnicu [[Petrograd]]; slabost poljske dinastije dala mu je priliku da joj se nametne za zaštitnika. Ruski utjecaj u Varšavi toliko je narastao da je [[Katarina II., car Rusije]] već [[1764.]] nametnula Poljacima svog bivšeg ljubavnika, Stanislava Poniatowskog za kralja i iznudila [[1788.]] ugovor kojim se osigurala od nepoželjnih reformi poljskog ustava. Kad se poljsko plemstvo – [[šljahta]] pobunilo protiv takvog pokroviteljstva sudbina je Poljske bila zapečaćena. Sporazumjevši se s [[Prusija|Pruskom]] i [[Austrija|Austrijom]] o diobi, Katarina je uzela [[1772.]] [[Bjelorusija|Bjelorusiju]], [[1793.]] Podolje, Voliniju, a [[1795.]] i Litvu i Kuroniju. Jednako se carica povela za Petrom Velikim i u turskom pitanju. Raspadanje tatarske vlasti na jugu Rusima nije otvorilo put na more; obalama [[Crno more|Crnog mora]] zavladao je [[Osmansko Carstvo|turski sultan]]. Zauzećem [[Azov]]a Petar Veliki provalio je vrata na [[Don]]u i u vezi s time zanio se idejom kižarskog rata europskih naroda protiv Turaka. Europa se nije odazvala pozivu, on je [[1711.]] čak izgubio Azov, ali protjerivanje Turaka u Aziju otada je jedna od programnih točaka ruske politike, jer je odgovaralo njenoj čežnji za slobodnim pristupom k moru. U skladu s time počela za carice [[Ana, car Rusije|Ane]] utakmica između Rusije i Austrije u borbi s Turskom. Ana ju je potisnula ratom od [[1736.]] – [[1739.]] prema moru, a pod Katarinom II. ruske su čete prvi put prešle [[Dunav]] i prisilile sultana na [[mir u Kučuk-Kajnardžiji]] ([[1774.]]), kojim se odrekao ušća [[Južni Bug|Južnog Buga]], [[Dnjestar|Dnjestra]] i [[Don]]a s Azovom. Premda je pristao i na ruski protektorat nad pravoslavnim svojim podanicima, mir je bio samo primirje jer je „grčki projekt“ imao u vidu diobu Turske po kojoj bi Rusija imala doprijeti do [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]] obnovom [[Bizant]]skog Carstva. Drugi turski rat ([[1787.]] – [[1791.]]) u kojem se carica s [[Josip II.|Josipom II.]] Habsburškim borila za ostvarenje tog plana, nije uspio. Unutrašnje trzavice i Josipova smrt zaustavile su prodiranje austrijskih četa. Rusija se morala zadovoljiti zemljom od Buga do Dnjestra, to više što je [[francuska revolucija]] dala njenoj politici novi smjer. == Napoleonski ratovi i 19. stoljeće == Zastrašena „jakobinskim duhom“ Rusija se pridružila konzervativnim silama, [[Austrija|Austriji]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]], [[Prusija|Prusiji]], pa i [[Osmansko Carstvo|Turskoj]], dok nije slom Prusije [[1806.]] – [[1807.]] otjerao [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandra I.]] u naručje [[Napoleon]]u, koji je predložio diobu Europe, ostavljajući mu slobodne ruke na istoku. Stoga je car mogao oteti Šveđanima [[1808.]] – [[1809.]] [[Finska|Finsku]], a Turcima [[1812.]] [[Besarabija|Besarabiju]]. Ali različite nesuglasice, osobito zbog Napoleonova „kontinentalnog sustava“, koji je Rusima zabranjivao trgovinu s Velikom Britanijom, potkopale su savez; još [[1812.]] Napoleon je navalio na Rusiju. Katastrofa francuske vojske učinila je Aleksandra spasiteljem Europe. Rusko-prusko-austrijski savez skršio je kod [[Leipzig]]a Napoleonovu moć. [[Bečki kongres|Bečki]] je kongres dodijelio Rusiji [[Varšava|Varšavu]] s većim dijelom Povislja, iako je ono kod prvih dioba Poljske pripalo Austriji i Prusiji. Kao pobjednik u [[Pariz]]u Aleksandar je sastavio nacrt društva naroda, [[Sveta alijansa|Svete alijanse]], koja je imala združiti europske države u trajnu zajednicu kršćanske ljubavi i bratstva. No kako su te zvučne riječi značile zapravo samo održavanje stanja stvorenog Bečkim kongresom, to se svaki liberalni i nacionalni pokret smatrao atentatom na svjetski mir. S toga stajališta Aleksandar je osudio čak i [[Grčka|grčki]] ustanak protiv Turaka; tek je [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] pomogao Grcima, zajedno s [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikom Britanijom]] i [[Francuska|Francuskom]], i nametnuo Turskoj [[Mir u Drinopolju 1829.|mir u Drinopolju]] ([[1829.]]), kojim se Rusija protegla do ušća Dunava, dok je Grcima priznata neovisnost, a [[Srbija|Srbiji]] i rumunjskim kneževinama, [[Vlaška (kneževina)|Vlaškoj]] i [[Moldavija|Moldaviji]], potpuna unutrašnja autonomija. To je bio udarac za Svetu alijansu, od koga se nije više oporavila. Pošto se zbog Istočnog pitanja razišla u vanjskoj politici, Srpanjska ju je revolucija pocijepala još i u unutrašnjoj osnutkom parlamentarne monarhije u Francuskoj ([[1830.]]). To grčevitije držao se sada [[Nikola I., ruski car|Nikola I.]] načela Svete alijanse u srednjoj i istočnoj Europi (primjenjujući ih u korist ruske hegemonije). Tako pomogne [[1833.]] sultanu protiv egipatskog paše i ishodi zato od njega ugovor prema kojemu je Turska zatvorila [[Dardaneli|Dardanele]] ratnim brodovima svih tuđih država; [[1849.]] poslao je rusku vojsku [[Franjo Josip I.|Franji Josipu]] da uguši [[Mađarska|mađarsku]] revoluciju, a [[1850.]] osujetio ujedinjenje Nijemaca pod pruskim vodstvom, uspostavljajući pristajanjem uz Austriju staru ravnotežu između obiju njemačkih velikih sila. Uvjeren da je zauvijek zadužio mladog austrijskog cara, Nikola se odlučio požuriti rješenje [[Istočno pitanje|Istočnog pitanja]]. Ali kad su ruske čete [[1853.]] ušle u [[Rumunjska|rumunjske]] kneževine, Austrija se otrese ruskog tutorstva i postiže prijetnjama povlačenje Rusije; Velika Britanija i Francuska otvoreno su prešle na tursku stranu i porazili Rusiju u [[Krimski rat|Krimskom ratu]]. Slomom ruske prevlasti uzdrman je i Nikolin sustav kod kuće. Već u Napoleonovo doba tisuće se Rusa nadahnulo duhom Francuske revolucije i njemačkog preporoda. Osnivali su tajne „saveze“, kojih se članovi, većinom časnici, oduševljavahu konstitucijom, pače i republikom i federalizmom. Njihovo je djelo bio ustanak „[[Dekabristi|dekabrista]]“. Novi car Nikola nastojao je zatrijeti svaki daljnji otpor cenzurom, policijom, militarizacijom sveučilišta i progonima u [[Sibir]]. Pod utjecajem njemačke filozofije i zapadnog socijalizma oporba je i pokraj sveg despotizma stalno rasla, dijeleći se na dva tabora, liberalne Zapadnjake i njihove protivnike Slavjanofile. === Reforme i konzervativizam === [[Datoteka:AlexanderIIRussia.jpg|mini|lijevo|Aleksandar II.]] Nikolin se nasljednik, [[Aleksandar II., ruski car|Aleksandar II.]], odlučio na reforme. Oslobodio je [[1861.]] seljake, dao [[oblast]]ima i [[gubernija]]ma samoupravu osnutkom „zemstva“ s biranim predstavništvima, uredio gradsku samoupravu, dao autonomiju sveučilištima i reformirao srednje škole. Inteligencija, stvorena preko noći, naglo se radikalizirala. Oslobođenje seljaštva svojom neispravnom provedbom izazvalo je novo nezadovoljstvo. Godine [[1866.]] pokušan je [[atentat]] na cara; novo pooštrenje cenzure nije moglo više istrijebiti revolucionarni duh, naprotiv, jedna od tajnih organizacija, „Narodna volja“, već je 70-ih godina načelno prihvatila metodu terora i ubila [[1881.]] cara. Kako se [[Aleksandar III., car Rusije|Aleksandar III.]] odmah vratio režimu željezne ruke, prevrat je u unutrašnjoj politici, izazvan Krimskim ratom, ostao samo epizoda. To trajnije djelovao u vanjskoj politici jer joj se težište prenijelo na 50 godina u Aziju. [[Kina]] je ustupila [[1858.]] – [[1860.]] [[Amur|Poamurje]] do [[Japansko more|Japanskog mora]]; do [[1876.]] stekla je Rusija kanate [[Buharski Kanat|Buharu]], [[Hivski Kanat|Hivu]] i [[Kokandski Kanat|Kokand]], [[1880.]] – [[1886.]] pokorila [[Turkmenistan|Turkmene]], zauzela oazu [[Merv]] i spojila je sa zaleđem Transkaspijskom željeznicom. [[1891.]] – [[1893.]] približila se preko [[Afganistan|afganskog]] [[Pamir]]a Rusija [[Indija|indijskoj]] granici; Englezi su je zaustavili ugovorom od [[1895.]] jedva 20 km pred njom. Njihova bojazan za Indiju još narasla, kad se [[Tibet]] odmetnuo od Kine i poslao uobičajene darove [[1900.]] ruskom umjesto kineskom caru. Iste je godine Rusija financijski zarobila [[Iran|Perziju]], a [[1903.]] se učvrstila tamo i vojnički. [[1891.]] počela je gradnja Sibirske željeznice do [[Vladivostok]]a. [[1896.]] Rusija je dobila od Kine koncesiju za [[Mandžurija|mandžursku]] prugu do [[Dalian|Port Arthura]]; iste je godine nagovorila [[Japan]] na [[kondominij]] u [[Koreja|Koreji]], [[1898.]] uzela Port Arthur u zakup, a ustanak Kineza protiv stranaca [[1900.]] dade joj izliku da zaposjedne i cijelu Mandžuriju. Tek je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] ustanak [[1875.]] – [[1876.]] pozvao Rusiju iz Središnje Azije natrag na [[Balkan]]. Korekture [[Berlinski kongres|Berlinskog kongresa]] prouzročile su raskinuće Saveza triju careva, jer je iza revizije stajala pored Velike Britanije i [[Austro-Ugarska]]. Ipak se zbog ruskih briga u Aziji savez već [[1881.]] obnovio; samovlasno ujedinjenje [[Rumelija|Rumelije]] s [[Bugarska|Bugarskom]] [[1885.]] i poziv austrijskom časniku Ferdinandu Coburgškom na bugarsko prijestolje [[1887.]] razbili su ga po drugi puta. [[Bismarck]] je sklopio doduše još iste godine novi ugovor s Petrogradom, ali kako ga je njegov nasljednik Caprivi odbio produžiti, štoviše obnovom je Trojnog saveza podupro Austro-Ugarsku, Rusija se poveže s [[Francuska|Francuskom]] (1891/4.). === Kraj Ruskog imperija === Poraz u [[Rusko-japanski rat|Rusko-japanskom ratu]] [[1904.]] – [[1905.]] potisnuo je Ruse iz [[Koreja|Koreje]] i [[Mandžurija|Mandžurije]], a revolucija [[1905.]] – [[1906.]] izvojštila je parlament, „[[duma|dumu]]“, u kojem je brzo progovorila ruska inteligencija, a ta bijaše liberalna i nacionalna, dakle za Veliku Britaniju, protiv Austrije i Turske. Kad je [[1906.]] anglofil Izvoljski postao ministar vanjskih poslova, Rusija je ostavila Aziju. Ugovorom od [[1907.]] sporazumjela se s Velikom Britanijom, a [[1908.]] za [[Aneksijska kriza|aneksijske krize]] predvodila je već zbor austrijskih neprijatelja, Godine [[1912.]] kumovala je [[Balkanski ratovi|Balkanskom savezu]], a [[1914.]] zaratila se s Austro-Ugarskom kao zaštitnica [[Srbija|Srbije]]. Porazi na ratištu, glad i sukob s dumom izazvaše u ožujku 1917. revoluciju. Car bi svrgnut; slabu demokratsku vladu [[Aleksandar Kerenski|Kerenskog]] oborila je već u studenom boljševička revolucija pod [[Lenjin]]om. == Izvori == {{izvori|30em}} {{Povijest Europe}} {{Povijest Azije}} [[Kategorija:Povijest Rusije| ]] </textarea><div class="templatesUsed"><div class="mw-templatesUsedExplanation"><p>Predlošci koji se koriste na ovoj stranici: </p></div><ul> <li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Bull" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">Predložak:Bull</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Bull&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Glavni" title="Predložak:Glavni">Predložak:Glavni</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Glavni&action=edit" title="Predložak:Glavni">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori" title="Predložak:Izvori">Predložak:Izvori</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori&action=edit" title="Predložak:Izvori">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css" title="Predložak:Izvori/styles.css">Predložak:Izvori/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css&action=edit" title="Predložak:Izvori/styles.css">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Navigacija" title="Predložak:Navigacija">Predložak:Navigacija</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Navigacija&action=edit" title="Predložak:Navigacija">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Povijest_Azije" title="Predložak:Povijest Azije">Predložak:Povijest Azije</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Povijest_Azije&action=edit" title="Predložak:Povijest Azije">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe" title="Predložak:Povijest Europe">Predložak:Povijest Europe</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe&action=edit" title="Predložak:Povijest Europe">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Tnavbar" title="Predložak:Tnavbar">Predložak:Tnavbar</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Tnavbar&action=edit" title="Predložak:Tnavbar">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2" title="Predložak:•">Predložak:•</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2&action=edit" title="Predložak:•">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Arguments" title="Modul:Arguments">Modul:Arguments</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Arguments&action=edit" title="Modul:Arguments">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Format_link" title="Modul:Format link">Modul:Format link</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Format_link&action=edit" title="Modul:Format link">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote" title="Modul:Hatnote">Modul:Hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote&action=edit" title="Modul:Hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote/styles.css" title="Modul:Hatnote/styles.css">Modul:Hatnote/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote/styles.css&action=edit" title="Modul:Hatnote/styles.css">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote_list" title="Modul:Hatnote list">Modul:Hatnote list</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote_list&action=edit" title="Modul:Hatnote list">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Labelled_list_hatnote" title="Modul:Labelled list hatnote">Modul:Labelled list hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Labelled_list_hatnote&action=edit" title="Modul:Labelled list hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Yesno" title="Modul:Yesno">Modul:Yesno</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Yesno&action=edit" title="Modul:Yesno">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li></ul></div><p id="mw-returnto">Vrati se na <a href="/wiki/Povijest_Rusije" title="Povijest Rusije">Povijest Rusije</a>.</p> <noscript><img src="https://login.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1&useformat=desktop" alt="" width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;"></noscript> <div class="printfooter" data-nosnippet="">Dobavljeno iz "<a dir="ltr" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Rusije">https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Rusije</a>"</div></div> <div id="catlinks" class="catlinks catlinks-allhidden" data-mw="interface"></div> </div> </main> </div> <div class="mw-footer-container"> <footer id="footer" class="mw-footer" > <ul id="footer-info"> </ul> <ul id="footer-places"> <li id="footer-places-privacy"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy">Zaštita privatnosti</a></li> <li id="footer-places-about"><a href="/wiki/Impresum">Impresum</a></li> <li id="footer-places-disclaimers"><a href="/wiki/Wikipedija:Op%C4%87e_odricanje_od_odgovornosti">Odricanje od odgovornosti</a></li> <li id="footer-places-wm-codeofconduct"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct">Kodeks ponašanja</a></li> <li id="footer-places-developers"><a href="https://developer.wikimedia.org">Razvojni programeri</a></li> <li id="footer-places-statslink"><a href="https://stats.wikimedia.org/#/hr.wikipedia.org">Statistika</a></li> <li id="footer-places-cookiestatement"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Cookie_statement">Izjava o kolačićima</a></li> <li id="footer-places-mobileview"><a href="//hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Povijest_Rusije&action=edit&mobileaction=toggle_view_mobile" class="noprint stopMobileRedirectToggle">Prikaz za mobilne uređaje</a></li> </ul> <ul id="footer-icons" class="noprint"> <li id="footer-copyrightico"><a href="https://wikimediafoundation.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/static/images/footer/wikimedia-button.svg" width="84" height="29" alt="Wikimedia Foundation" loading="lazy"></a></li> <li id="footer-poweredbyico"><a href="https://www.mediawiki.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/w/resources/assets/poweredby_mediawiki.svg" alt="Powered by MediaWiki" width="88" height="31" loading="lazy"></a></li> </ul> </footer> </div> </div> </div> <div class="vector-settings" id="p-dock-bottom"> <ul></ul> </div><script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.config.set({"wgHostname":"mw-web.codfw.main-7fc47fc68d-xngn8","wgBackendResponseTime":199,"wgPageParseReport":{"limitreport":{"cputime":"0.004","walltime":"0.006","ppvisitednodes":{"value":17,"limit":1000000},"postexpandincludesize":{"value":694,"limit":2097152},"templateargumentsize":{"value":0,"limit":2097152},"expansiondepth":{"value":2,"limit":100},"expensivefunctioncount":{"value":0,"limit":500},"unstrip-depth":{"value":0,"limit":20},"unstrip-size":{"value":0,"limit":5000000},"entityaccesscount":{"value":0,"limit":400},"timingprofile":["100.00% 0.000 1 -total"]},"cachereport":{"origin":"mw-web.codfw.main-7fc47fc68d-xngn8","timestamp":"20241128183213","ttl":2592000,"transientcontent":false}}});});</script> </body> </html>