CINXE.COM

<!doctype html> <html lang="hr"> <head> <base href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri"> <meta charset="utf-8"> <meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1.0"> <meta name="description" content="Hrvatska enciklopedija"> <meta name="keywords" content="Hrvatska enciklopedija, enciklopedija, Leksikografski zavod Miroslav Krleža"> <meta name="author" content="Hrvatska enciklopedija"> <meta property="og:description" content="Hrvatska enciklopedija"> <meta property="og:type" content="website"> <meta property="og:url" content="https://www.enciklopedija.hr/"> <meta property="og:site_name" content="Hrvatska enciklopedija"> <title>Dante Alighieri - Hrvatska enciklopedija</title> <link rel="stylesheet" href="/lib/bootstrap/dist/css/bootstrap.min.css"> <link rel="stylesheet" href="/css/site.css?v=aloXpnyJZY1CI82ecVYHMjJxHCRd1QASDdrJLGGVljo"> <link rel="stylesheet" href="/css/edicija.css?v=nWB4zkqd6uP2jryLevXrveaQ9lLnQcuk6Shqr9-ZuG8"> <link rel="stylesheet" href="/Enciklopedija.styles.css?v=FqXpQdF1a2Rla5RbDuOH-XQm3ENGUuk1Lvq1h6OEFyI"> <script src="https://polyfill.io/v3/polyfill.min.js?features=es6"></script> <script id="MathJax-script" async src="https://cdn.jsdelivr.net/npm/mathjax@3.0.1/es5/tex-mml-chtml.js"></script> <link href="/lib/lightbox2/css/lightbox.min.css" rel="stylesheet"> <script src="/lib/jquery/jquery.min.js"></script> <script src="/lib/jqueryui/jquery-ui.min.js"></script> <link href="/lib/jqueryui/themes/base/jquery-ui.min.css" rel="stylesheet"> <link href="/lib/jqueryui/themes/base/theme.min.css" rel="stylesheet"> <script async src="https://www.googletagmanager.com/gtag/js?id=G-EEL30DJPVS"></script> <script> window.dataLayer = window.dataLayer || []; function gtag() { dataLayer.push(arguments); } gtag('js', new Date()); gtag('config', 'G-EEL30DJPVS'); </script> <meta http-equiv="X-Translated-By" content="Google"> <meta http-equiv="X-Translated-To" content="en"> <script type="text/javascript" src="https://www.gstatic.com/_/translate_http/_/js/k=translate_http.tr.en_GB.tKc6KWkFf-8.O/am=gAE/d=1/rs=AN8SPfrf36LIV3DkhtRBGWFnLWWzaykPyw/m=corsproxy" data-sourceurl="https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri"></script> <link href="https://fonts.googleapis.com/css2?family=Material+Symbols+Outlined:opsz,wght,FILL,GRAD@20..48,100..700,0..1,-50..200" rel="stylesheet"> <script type="text/javascript" src="https://www.gstatic.com/_/translate_http/_/js/k=translate_http.tr.en_GB.tKc6KWkFf-8.O/am=gAE/d=1/exm=corsproxy/ed=1/rs=AN8SPfrf36LIV3DkhtRBGWFnLWWzaykPyw/m=phishing_protection" data-phishing-protection-enabled="false" data-forms-warning-enabled="true" data-source-url="https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri"></script> <meta name="robots" content="none"> </head> <body> <script type="text/javascript" src="https://www.gstatic.com/_/translate_http/_/js/k=translate_http.tr.en_GB.tKc6KWkFf-8.O/am=gAE/d=1/exm=corsproxy,phishing_protection/ed=1/rs=AN8SPfrf36LIV3DkhtRBGWFnLWWzaykPyw/m=navigationui" data-environment="prod" data-proxy-url="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog" data-proxy-full-url="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/clanak/dante-alighieri?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB" data-source-url="https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri" data-source-language="auto" data-target-language="en" data-display-language="en-GB" data-detected-source-language="hr" data-is-source-untranslated="false" data-source-untranslated-url="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri&anno=2" data-client="tr"></script> <header b-5bzbccjy93> <div b-5bzbccjy93> <div b-5bzbccjy93 class="container p-4 text-center"><a class="mx-auto" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB"><img src="/images/HeLogo.png"><img style="height:4.8em" src="/images/hrvalskaenciklopedijatitle.png"></a> </div> <nav b-5bzbccjy93 class="navbar navbar-light bg-white border-bottom box-shadow pb-4 mb-4 d-print-none"> <div b-5bzbccjy93 class="container col-lg-auto d-block"> <form method="get" class="container text-center" action="/Abecedarij"> <div b-5bzbccjy93 class="nav-item input-group col-centered " id="trazilica"><input b-5bzbccjy93 type="search" placeholder="Traži..." name="q" class="search form-control" id="natuknica"> <button b-5bzbccjy93 type="submit" class="btn btn-outline-secondary btn-edicija" title="Traži"> <svg b-5bzbccjy93 xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" width="18" height="18" fill="currentColor" class="bi bi-search"><path b-5bzbccjy93 d="M11.742 10.344a6.5 6.5 0 1 0-1.397 1.398h-.001c.03.04.062.078.098.115l3.85 3.85a1 1 0 0 0 1.415-1.414l-3.85-3.85a1.007 1.007 0 0 0-.115-.1zM12 6.5a5.5 5.5 0 1 1-11 0 5.5 5.5 0 0 1 11 0z" /> </svg></button> <button b-5bzbccjy93 class="navbar-toggler ms-2" title="search" type="button" data-bs-toggle="offcanvas" data-bs-target="#offcanvasNavbar" aria-controls="offcanvasNavbar"> <span b-5bzbccjy93 class="navbar-toggler-icon"></span> </button> </div> </form> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas offcanvas-end" tabindex="-1" id="offcanvasNavbar" aria-labelledby="offcanvasNavbarLabel"> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas-header"> <h5 b-5bzbccjy93 class="offcanvas-title" id="offcanvasNavbarLabel">O enciklopediji</h5><button b-5bzbccjy93 type="button" class="btn-close" data-bs-dismiss="offcanvas" aria-label="Close"></button> </div> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas-body"> <ul b-5bzbccjy93 class="navbar-nav justify-content-end flex-grow-1 pe-3"> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"><a class="nav-link text-dark" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/Impresum?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">Impresum</a></li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"><a class="nav-link text-dark" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/Predgovor?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">Predgovor</a></li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"><a class="nav-link text-dark" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/Upute?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">Upute</a></li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"><a class="nav-link text-dark" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/UvjetiKoristenja?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">Uvjeti korištenja</a></li> </ul> <h5 b-5bzbccjy93 class="pt-4">Kontakt</h5> <p b-5bzbccjy93><a b-5bzbccjy93 href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=http://www.lzmk.hr">Leksikografski zavod Miroslav Krleža</a><br b-5bzbccjy93> Frankopanska 26, Zagreb<br b-5bzbccjy93> tel.: +385 1 4800 332<br b-5bzbccjy93> tel.: +385 1 4800 392<br b-5bzbccjy93> fax.: +385 1 4800 399<br b-5bzbccjy93></p> <p b-5bzbccjy93><a b-5bzbccjy93 href="mailto:urednistvoHE@lzmk.hr?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">urednistvoHE@lzmk.hr</a></p> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> <div b-5bzbccjy93 class="container clearfix"> <main b-5bzbccjy93 role="main" class="pb-3"> <form method="post"><input type="hidden" id="hfAlias" name="AliasId"> <div class="container"> <h1 style="display:inline-block"><a href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/clanak/dante-alighieri?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB#clanak">Dante Alighieri</a></h1><span class="d-print-none ps-3"> <a class="text-edicija" href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/Abecedarij?q=Dante+Alighieri&_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">traži dalje ...</a></span> </div> <div class="container"> <div class="struke card bg-light"> <div> <b>struka(e):</b> talijanska književnost </div> </div> <div class="edicije card"><b>vidi još: </b> <a href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://krlezijana.lzmk.hr/clanak/dante-alighieri" target="_blank"><img src="https://ilustracije.lzmk.hr/he/slike/krl_mala.jpg"> Krležijana</a> <a href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://istra.lzmk.hr/clanak/dante-alighieri" target="_blank"><img src="https://ilustracije.lzmk.hr/he/slike/ie_mala.jpg"> Istarska enciklopedija</a> </div> <div class="mediabox"> <div class="infobox card bg-light"> <div class="card-title"> <b>Dante Alighieri</b> </div> <div class="card-text"> talijanski pjesnik<br> Rođen(a): Firenca, V/VI. 1265.<br> Umr(la)o: Ravenna, 14. IX. 1321.<br> </div> </div> <div class="ilustracije card bg-light"> <figure clas="figure"> <a data-lightbox="galerija" data-title="DANTE ALIGHIERI, Dante i Božanstvena komedija, djelo Domenica di Michelina u katedrali u Firenci" href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/HE3_0464.jpg"><img src="https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/HE3_0464.jpg" class="figure-img img-thumbnail rounded" alt="ilustracija"></a> <figcaption class="figure-caption"> DANTE ALIGHIERI, Dante i Božanstvena komedija, djelo Domenica di Michelina u katedrali u Firenci<br> </figcaption> </figure> <figure clas="figure"> <a data-lightbox="galerija" data-title="DANTE ALIGHIERI, detalj Rafaelove freske, Vatikan, Stanza della Segnatura" href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/DanteALIGHIERI1.jpg"><img src="https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/DanteALIGHIERI1.jpg" class="figure-img img-thumbnail rounded" alt="ilustracija"></a> <figcaption class="figure-caption"> DANTE ALIGHIERI, detalj Rafaelove freske, Vatikan, Stanza della Segnatura<br> </figcaption> </figure> </div> </div> <div class="clanak"><a name="clanak"></a> <div> <p><span style="color: #8b2323"><b>Dante Alighieri</b></span> [da'nte aligiε:'ri], <nac> talijanski </nac> <dj> pjesnik </dj> (<mr> Firenca </mr>, <dr> V/VI. 1265 </dr> – <sm> Ravenna </sm>, <ds> 14. IX. 1321 </ds>). Potekao iz firentinske plemenitaške obitelji. Kao mladić učio je retoriku i gramatiku vjerojatno kod Brunetta Latinija. Već u mladosti povezao se s pjesnicima »novoga stila« <span style="color: #000000"><i>(dolce stil novo)</i></span> pa je drugovao s pjesnikom G. Cavalcantijem, kojemu je posvetio svoje prvo značajno djelo <djela> <span style="color: #000000"><i>La vita nuova</i></span> </djela>, a poslije i sa Ginom da Pistoia. Nakon 12 godina zaruka, 1285. oženio se Gemmom di Manetto Donati, s kojom je imao troje ili četvero djece. God. 1274. prvi je put susreo Beatrice (pravim imenom Bice di Folco Portinari) koja se poslije udala za Simonea de’ Bardija, a umrla je 1290. O ljubavi prema njoj pjevao je produhovljeno u djelima <djela> <span style="color: #000000"><i>Rime</i></span> </djela> i <djela> <span style="color: #000000"><i>Vita nuova</i></span> </djela>, ali je teško odrediti što je od opjevanoga utemeljeno na zbilji; no Beatricina smrt, čini se, duboko ga je potresla, izazvala kod njega krizu vjere koju je prebrodio udubivši se u filozofska i teološka proučavanja. Time je ne samo obogatio svoju izobrazbu i kulturu, nego ujedno stekao i jasan odnos prema istini i pravdi te visoko etičku političku svijest. God. 1286–87. proveo je nekoliko mjeseci u Bologni posvetivši se i filozofskomu i književnom studiju, a ondje se susreo i s G. Guinizellijem. U gradskoj općini služio je kao konjanički glasnik; u službi općine borio se protiv gibelina kod Campaldina (1289). Upisavši se u udrugu liječnika i ljekarnika, od 1295. Dante je živo sudjelovao u političkom životu grada, a neko vrijeme (16. VI – 15. VIII. 1300) bio je i jedan od gradskih priora. Za Firencu je obavljao različite diplomatske službe, a kao pristaša Bijelih (guelfa), koji su se zalagali za samoupravu Firence, pružao je otpor papinim nastojanjima da podvrgne Toskanu crkvenoj državi. Kada su se papini pristaše (Crni – gibelini, stranka veleposjednika i velikaša koja je podupirala papu) domogli vlasti (1302), Dante je bio osuđen na progonstvo, a presudom od 10. III. iste godine zaprijetili su mu lomačom ako se zatekne na području općine, pa je otišao u doživotno progonstvo. Kao izbjeglica živio je nakon toga u Arezzu, Forliju, Veroni, Trevisu, Ravenni, Lucci, a neko vrijeme, čini se, i u Parizu (1309–10). Obijajući tuđe pragove i kušajući »gorki okus tuđeg kruha«, Dante nije gubio nadu da će se jednoga dana vratiti u rodni grad, ali je 1315. odbio prihvatiti ponižavajuće uvjete povratka. Materijalna nesigurnost i teške životne prilike (»dolorosa povertade«) prisiljavale su ga tražiti utjecajne zaštitnike, a nakon vojnih neuspjeha pa zatim smrti 1313. cara Henrika VII. (»rex pacificus«), kojega je dvije godine ranije pratio u Milano i Genovu, izgubio je svaku nadu da bi neka vanjska intervencija mogla izmijeniti političko stanje u Firenci i omogućiti mu povratak u rodni grad. Razočaran, udaljavao se od ranijih pristaša i istomišljenika, postajući sve više »svoja vlastita stranka«. Primoran boraviti na sjevernotalijanskim dvorovima, 1313–18. živio je u Veroni, a 1318. nastanio se trajno u Ravenni gdje je, kako se misli, predavao retoriku. Godinu dana prije smrti držao je u Veroni 1320. na latinskom <span style="color: #000000"><i>Raspravu o vodi i zemlji</i></span> (<span style="color: #000000"><i>Questio de aqua et terra,</i></span> 1320). Razbolio se putujući 1321. u Veneciju i po povratku u Ravennu umro. Firenca, koja ga je doživotno prognala i osudila na lomaču, pedesetak godina nakon pjesnikove smrti pozvala je jednoga drugog pisca (Boccaccia) da drži javna predavanja o značenju Danteove <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije (La Divina Commedia)</i></span>.</p> <p>Prvo Danteovo pjesničko djelo <djela> <span style="color: #000000"><i>Mladenački život (La vita nuova)</i></span> </djela>, pisano 1292–93., nadahnuto je ljubavlju prema Beatrici, koja je odigrala odsudnu ulogu u njegovu životu i postala žarištem i središnjim likom ukupnoga njegova pjesništva. Po idealiziranoj koncepciji ljubavi, u duhu firentinske pjesničke škole »dolce stil novo«, Dante je dosegnuo vrhunac ljubavno-religioznog pjesništva toga stila, a Beatrice je uzdignuta do nadzemaljskog simbola: blažen je onaj koji može posvjedočiti o njezinoj ljepoti (»Beato, anima bella, chi te vede!«). Djelo <span style="color: #000000"><i>La vita nuova</i></span> obuhvaća rane Danteove stihove (31 pjesmotvor) koji su povezani duljim proznim odlomcima i komentarima (42 prozna poglavlja); po svojoj moralno-filozofskoj koncepciji i originalnoj konstrukciji, obilju alegorija i mladenačkoj svježini to je bio »prvi jaki akord« koji nagovještava autora <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije.</i></span></p> <p>Ostali pjesnički sastavci obuhvaćeni su zbornikom <djela> <span style="color: #000000"><i>Pjesme (Rime)</i></span> </djela> u kojem je posmrtno skupljeno 50-ak pjesničkih sastavaka nastalih 1283–1304., na različite teme i različita dosega. Filozofsko djelo <djela> <span style="color: #000000"><i>Gozba (Convivio)</i></span> </djela>, pisano u progonstvu, bilo je zamišljeno kao cjelina od 14 kancona i 15 traktata. Djelo nije dovršeno, ali i tako krnje daje uvid u Danteove moralne i političke preokupacije. U prvobitnoj zamisli enciklopedijski pregled dotadanje znanosti i filozofski komentar kanconama nadahnutima »ljubavlju i vrlinom«, <djela> <span style="color: #000000"><i>Convivio</i></span> </djela> je zapravo pohvala pučkomu jeziku (»novo svjetlo, novo sunce«) i gradu Rimu, po Danteu voljom providnosti određenomu za središte izabranoga naroda. Za lutanja Italijom pisao je <djela> <span style="color: #000000"><i>O umijeću govorenja na pučkom jeziku</i></span> ( <span style="color: #000000"><i>De vulgari eloqentia,</i></span> 1303–05) </djela>, raspravu u kojoj razmatra podrijetlo, oblike i narječja talijanskoga u usporedbi s drugim romanskim jezicima, utvrđuje 14 talijanskih narječja, iznosi poetička i metrička načela te potrebu da se u raznolikostima dijalekata pronađe ono što je zajedničko, tj. takav jezični tip koji bi harmonizirao sve ono što je dotad bilo regionalno, kako bi jedinstven pučki jezik postupno ali neizbježno došao na mjesto latinskoga. U latinskoj raspravi <djela> <span style="color: #000000"><i>Monarhija</i></span> ( <span style="color: #000000"><i>Monarchia,</i></span> 1310–12. ili 1313–17) </djela> zalaže se za monarhistički oblik političkoga poretka ističući uzajamnu neovisnost i ravnopravnost Carstva i Crkve, tj. za samostalnost carske vlasti, određene Božjom providnošću i kao zakonitoga nasljednika Rimskoga Carstva te jamca dobrobiti čovječanstva u pravdi i miru, dok crkvena vlast treba ljude pripremati za nebesku sreću. U 13 očuvanih <span style="color: #000000"><i>Epistula (Epistole)</i></span> govori o svojim pogledima na goruća pitanja svojega doba i svojega grada, a u XIII. (1316) govori o ustroju, sadržaju i ciljevima svojega glavnoga djela, <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije.</i></span> Dvije latinske <djela> <span style="color: #000000"><i>Ekloge</i></span> ( <span style="color: #000000"><i>Egloghe,</i></span> 1319–20) </djela> pisane su po uzoru na Vergilija. Koliko god bilo zanimljivo Danteovo stvaralaštvo prije <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije,</i></span> ono nije <span style="color: #000000"><i>summa</i></span> nego prije nagovještaj Danteova pjesničkog genija. Djelo koje je za Danteove komentatore bilo »vječna glazba«, »čudo«, »široka rijeka u koju se ulijevaju mnogi pritoci«, »sustav moralnih istina« i »glas nakon deset stoljeća šutnje«, zamišljeno je nakon Beatricine smrti, započeto je 1307 (neki drže i 1313) a dovršeno one iste godine u kojoj je Dante umro. <span style="color: #000000"><i>Komedija</i></span> se sastoji od tri dijela, tri kantike, <span style="color: #000000"><i>Pakao, Čistilište, Raj (Inferno, Purgatorio, Paradiso)</i></span> i obuhvaća ukupno stotinu pjevanja u rimovanim jedanaesteračkim tercinama. To djelo opisuje put pripovjedača, Dantea (koji je ujedno i glavni lik), kroz tri onostrana kraljevstva, a njima ga najprije vodi Vergilije (uzor pjesništva, ćudoređa i mudrosti, koji je već opjevao zagrobno putovanje utemeljitelja Rima Eneje), zatim Beatrice (spoj alegorije Milosti, odnosno teologije, utjelovljene u anđeoskoj ljepoti, dobroti i mudrosti; sa značajkama »slatkoga novog stila«) i napokon sv. Bernard. To je alegorija čovjekova tajanstvenoga puta od spoznaje i ispaštanja krivnje do spasenja. U alegorijskom obliku srednjovjekovne vizije zagrobnoga života dana je monumentalna slika jednoga razdoblja s njegovim socijalnim, političkim i moralnim težnjama. Iako se ravnao načelima skolastičke, formalističke poetike, Dante je uspio stvoriti pjesnički svijet koji po snažnim slikama i dubokim strasnim osjećajima sadržava »povijest pjesnikova ispaštanja i savršenstva«. Osim po visokoj pjesničkoj vrijednosti, od srednjovjekovnih priča o zagrobnom životu <djela> <span style="color: #000000"><i>Božanstvena komedija</i></span> </djela> razlikuje se čvrstim ustrojem i kozmološkom cjelovitošću; zamišljeno putovanje odvija se u razdoblju Kristove muke i uskrsnuća u travnju 1300., u godini jubileja što ga je proglasio papa Bonifacije VIII. <span style="color: #000000"><i>Pakao</i></span> (<span style="color: #000000"><i>Inferno,</i></span> 1307–10., »objavljen« rukopisno 1314) prati pjesnikov silazak kroz devet krugova pakla, dočarana poput golema stožastog ponora kojemu je ulaz ispod Jeruzalema a vrh u središtu Zemlje, odakle proviruje gornji dio Luciferova tijela. Pjesnik susreće niz likova znamenitih prokletnika, od junaka i pjesnika antičke i crkvene povijesti do vlastitih suvremenika. Svakomu stupnju grješnosti odgovara neko mjesto u paklu. Iskreno tendenciozan, Dante razotkriva ljudske strasti i poroke svojega doba, ne štedeći pritom ni Crkvu i njezine predstavnike. Dao je nepreglednu galeriju mitoloških i povijesnih likova, no najživlji su mu likovi suvremenika. Unoseći u djelo iskustvo svojega burnog života, ogorčen na sugrađane koji su ga prognali, na grad koji lako mijenja zakone i načela, Firentinac i sam »rodom ali ne po običajima«, Dante je unatoč dogmatskim uvjerenjima pokazao široko razumijevanje za ljudsku slabost i veličinu. U pjesničkoj viziji <span style="color: #000000"><i>Komedije</i></span> svladana je prolaznost vremena, ostvareno jedinstvo Zemlje i zagrobnoga svijeta. Razmještajući grješnike prema naravi i težnji njihova grijeha, Dante nije dao samo dojmljive slike paklenskih muka već i svu dubinu ljudskog očaja, osjećaj promašenosti i ništavila, pakao kao žalosnu dolinu, »loco selvaggio«, pravi ponor i prazninu u svemiru. U pratnji rimskog pjesnika Vergilija sagledava Dante misterij bola, govori o varljivosti zemaljske slave, žigoše svoje političke protivnike i izvanrednom sugestivnošću dočarava tragiku, prkos, strast, fantastiku i patos. <span style="color: #000000"><i>Čistilište</i></span> (<span style="color: #000000"><i>Purgatorio,</i></span> 1314) prati različite stupnjeve grijeha koji se mogu okajati da bi grješnik nakon toga završio u Raju. Videći u <span style="color: #000000"><i>Čistilištu</i></span> put iskupljenja, oslobođenje čovjeka od materijalnih ovisnosti i mogućnosti njegova usavršavanja, pjesnik otkriva Raj, koji je predmetom posljednjega dijela trilogije: <span style="color: #000000"><i>Raj</i></span> (<span style="color: #000000"><i>Paradiso,</i></span> 1316–21). Raj predstavlja sklad, jedinstvo čovjeka i kozmosa, misterij one ljubavi koja »pokreće sunce i ostale zvijezde«. Dante dopire do devet nebeskih sfera ptolemejskoga sustava koje se vrte oko Zemlje, a iznad njih se prostire beskonačni i nematerijalni Empirej, u kojem Beatrice zauzima zasluženo mjesto među blaženima. – U Danteovu djelu odrazio se sveukupni život srednjovjekovnoga svijeta pa je Dante »u isti mah posljednji pjesnik srednjega vijeka i prvi moderni pjesnik«, prvi srednjovjekovni pjesnik koji se bavio suvremenošću, koji je u skolastičku koncepciju svemira i čovjeka ugradio velebnu viziju moralnih, vjerskih i političkih aspekata svijeta, prikazanu kako sa stajališta zemaljske zbilje tako i suda vječnosti. Pisac i političar koji ljudsko djelovanje sagledava u spletu nepromjenljivih moralnih zakona, Dante je izrazio i doba u kojem je živio i trajne ljudske dileme između dužnosti i osjećaja, misaonosti i djelovanja. – Već su se suvremenici divili učenosti i moralnoj plemenitosti pjesnika Dantea, pa su se uskoro pojavili komentari na talijanskome i latinskome. Najstariji komentar <span style="color: #000000"><i>Pakla</i></span> potječe od Danteova sina Iacopa, a nakon pjesnikove smrti uslijedili su komentari G. Bambagliolija, I. della Lane, G. Boccaccia itd. Iznimnu umjetničku vrijednost <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije</i></span> priznavali su humanizam i renesansa, ipak suzdržano ocjenjujući jezik i srednjovjekovnu poetiku toga djela. Unatoč određenim iznimkama, u XVII. st. zanimanje za <span style="color: #000000"><i>Božanstvenu komediju</i></span> bilo je slabo, a klasicističko XVIII. st. izrazito je antidanteovsko, ali G. B. Vico u Danteu prepoznaje »Homera italskoga barbarstva«. Nakon odlučnih sudova V. Alfierija i romantizma, <span style="color: #000000"><i>Božanstvena komedija</i></span> postala je neprijepornom kulturnom vrijednošću, a tomu su osobito pridonijela tumačenja U. Foscola i F. de Sanctisa, pa je Danteovo djelo postalo svjetskom književnom baštinom koja se proučava i štuje u svim narodima. Dante je izvršio dalekosežan utjecaj na europsku literaturu, a u hrvatskoj književnosti od Marka Marulića, Mavra Vetranovića, Petra Zoranića pa do P. Preradovića i A. Tresića Pavičića, I. G. Kovačića i dr. osjeća se neprekidno Danteova prisutnost. Prevodili su ga F. Uccellini-Tice, I. Kršnjavi, V. Nazor, O. Delorko i dr. Kombolov prijevod <span style="color: #000000"><i>Božanstvene komedije</i></span> (koji je dovršio M. Maras) ostao je u hrvatskoj prijevodnoj književnosti do danas nenadmašen po filološkoj točnosti i pjesničkoj ljepoti i postao remek-djelom hrvatskoga pjesništva.</p> </div> </div> </div> <div class="container citiranje"> Citiranje: <p>Dante Alighieri. <i>Hrvatska enciklopedija</i>, <i>mrežno izdanje.</i> Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2025. Pristupljeno 17.2.2025. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/dante-alighieri>.</p> </div> <div class="container d-print-none"></div> <div class="container d-print-none"><button type="button" class="btn btn-secondary" data-bs-toggle="modal" data-bs-target="#mkomentar">Komentar</button> </div> <div class="modal fade" tabindex="-1" id="mkomentar"> <div class="modal-dialog modal-dialog-centered"> <div class="modal-content"> <div class="modal-header"> <h5 class="modal-title">Unesite komentar</h5><button type="button" class="btn-close" data-bs-dismiss="modal" aria-label="Close"></button> </div> <div class="modal-body"> Komentar: <textarea style="width:100%; height:300px" id="taKomentar" name="taKomentar"></textarea> Potpis: <input type="text" style="width:100%" id="taPotpis" name="taPotpis" input> </div> <div class="modal-footer"><button type="button" class="btn btn-secondary" data-bs-dismiss="modal">Zatvori</button> <button type="submit" class="btn btn-primary" title="Snimi" value="Snimi" formaction="/Clanak/dante-alighieri?handler=ButtonSnimi">Pošalji</button> </div> </div> </div> </div><br><input name="__RequestVerificationToken" type="hidden" value="CfDJ8FO6hmAS_GtGh-Ru8_kHEH5HypWfrHkg3rHEpaUqS-mh8-BjS4l9VW3bks6PidYvVWsNnbcNEJqM2TyLOCw6vutnoLLlZXngAZZXT_vX_8Kja1KCvBt_dV04DV1ndzL4CBviWeMd3RX1fCfpLzHDdb4"> </form> <script src="/lib/lightbox2/js/lightbox.min.js"></script> <script> lightbox.option({ 'resizeDuration': 200, 'wrapAround': false, 'albumLabel': "slika %1 od %2" }) </script> </main> </div> <div b-5bzbccjy93> <div id="cookieConsent" class="alert alert-info alert-dismissible fade show fixed-bottom" role="alert"> <div class="container"> Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. <a href="https://www-enciklopedija-hr.translate.goog/UvjetiKoristenja?_x_tr_sl=auto&_x_tr_tl=en&_x_tr_hl=en-GB">Doznaj više.</a> </div> <div class="d-grid gap-2 d-md-flex justify-content-md-end"><button type="button" class="btn btn-secondary accept-policy me-md-2" data-dismiss="alert" aria-label="Close" data-cookie-string=".AspNet.Consent=yes; expires=Tue, 17 Feb 2026 16:22:42 GMT; path=/; secure; samesite=none">Prihvati</button> </div> </div> <script> (function () { var button = document.querySelector("#cookieConsent button[data-cookie-string]"); button.addEventListener("click", function (event) { document.cookie = button.dataset.cookieString; $("#cookieConsent").hide(); }, false); })(); </script> </div> <footer b-5bzbccjy93 class="border-top footer text-muted" id="myFooter"> <div b-5bzbccjy93 class="container text-center"><img style="height:48px; vertical-align:text-top;" src="/images/lzmklogo.png"> </div> <div b-5bzbccjy93 class="container text-center"> © 2025. <a b-5bzbccjy93 href="https://translate.google.com/website?sl=auto&tl=en&hl=en-GB&u=https://www.lzmk.hr">Leksikografski zavod <i b-5bzbccjy93>Miroslav Krleža</i></a> </div> </footer><button b-5bzbccjy93 type="button" title="Top" class="btn btn-secondary btn-floating btn-lg" id="btn-back-to-top"> <svg b-5bzbccjy93 xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" width="18" height="18" fill="currentColor" class="bi bi-caret-up-fill"><path b-5bzbccjy93 d="m7.247 4.86-4.796 5.481c-.566.647-.106 1.659.753 1.659h9.592a1 1 0 0 0 .753-1.659l-4.796-5.48a1 1 0 0 0-1.506 0z" /> </svg></button> <script src="/lib/bootstrap/dist/js/bootstrap.bundle.min.js"></script> <script src="/js/site.js?v=HFdDLbM0HxvrAwFgkX5IgRBv1htKZvv7gXFyyLjyFbI"></script> <script>function gtElInit() {var lib = new google.translate.TranslateService();lib.translatePage('hr', 'en', function () {});}</script> <script src="https://translate.google.com/translate_a/element.js?cb=gtElInit&hl=en-GB&client=wt" type="text/javascript"></script> </body> </html>