CINXE.COM
Ciceron, Marko Tulije - Hrvatska enciklopedija
<!DOCTYPE html> <html lang="hr"> <head> <meta charset="utf-8" /> <meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1.0" /> <title>Ciceron, Marko Tulije - Hrvatska enciklopedija</title> <link rel="stylesheet" href="/lib/bootstrap/dist/css/bootstrap.min.css" /> <link rel="stylesheet" href="/css/site.css?v=aloXpnyJZY1CI82ecVYHMjJxHCRd1QASDdrJLGGVljo" /> <link rel="stylesheet" href="/css/edicija.css?v=nWB4zkqd6uP2jryLevXrveaQ9lLnQcuk6Shqr9-ZuG8" /> <link rel="stylesheet" href="/Enciklopedija.styles.css?v=FqXpQdF1a2Rla5RbDuOH-XQm3ENGUuk1Lvq1h6OEFyI" /> <script src="https://polyfill.io/v3/polyfill.min.js?features=es6"></script> <script id="MathJax-script" async src="https://cdn.jsdelivr.net/npm/mathjax@3.0.1/es5/tex-mml-chtml.js"></script> <link href="/lib/lightbox2/css/lightbox.min.css" rel="stylesheet" /> <script src="/lib/jquery/jquery.min.js"></script> <script src="/lib/jqueryui/jquery-ui.min.js"></script> <link href="/lib/jqueryui/themes/base/jquery-ui.min.css" rel="stylesheet" /> <link href="/lib/jqueryui/themes/base/theme.min.css" rel="stylesheet" /> <!-- Google tag (gtag.js) --> <script async src="https://www.googletagmanager.com/gtag/js?id=G-EEL30DJPVS"></script> <script> window.dataLayer = window.dataLayer || []; function gtag() { dataLayer.push(arguments); } gtag('js', new Date()); gtag('config', 'G-EEL30DJPVS'); </script> </head> <body> <header b-5bzbccjy93> <div b-5bzbccjy93> <div b-5bzbccjy93 class="container p-4 text-center"> <a class="mx-auto" href="/"><img src="/images/HeLogo.png" /><img style="height:4.8em" src="/images/hrvalskaenciklopedijatitle.png" /></a> </div> <nav b-5bzbccjy93 class="navbar navbar-light bg-white border-bottom box-shadow pb-4 mb-4 d-print-none"> <div b-5bzbccjy93 class="container col-lg-auto d-block"> <form method="get" class="container text-center" action="/Abecedarij"> <div b-5bzbccjy93 class="nav-item input-group col-centered " id="trazilica"> <input b-5bzbccjy93 type="search" placeholder="Traži..." name="q" class="search form-control" id="natuknica"> <button b-5bzbccjy93 type="submit" class="btn btn-outline-secondary btn-edicija" title="Traži"> <svg b-5bzbccjy93 xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" width="18" height="18" fill="currentColor" class="bi bi-search"> <path b-5bzbccjy93 d="M11.742 10.344a6.5 6.5 0 1 0-1.397 1.398h-.001c.03.04.062.078.098.115l3.85 3.85a1 1 0 0 0 1.415-1.414l-3.85-3.85a1.007 1.007 0 0 0-.115-.1zM12 6.5a5.5 5.5 0 1 1-11 0 5.5 5.5 0 0 1 11 0z" /> </svg> </button> <button b-5bzbccjy93 class="navbar-toggler ms-2" title="search" type="button" data-bs-toggle="offcanvas" data-bs-target="#offcanvasNavbar" aria-controls="offcanvasNavbar"> <span b-5bzbccjy93 class="navbar-toggler-icon"></span> </button> </div> </form> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas offcanvas-end" tabindex="-1" id="offcanvasNavbar" aria-labelledby="offcanvasNavbarLabel"> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas-header"> <h5 b-5bzbccjy93 class="offcanvas-title" id="offcanvasNavbarLabel">O enciklopediji</h5> <button b-5bzbccjy93 type="button" class="btn-close" data-bs-dismiss="offcanvas" aria-label="Close"></button> </div> <div b-5bzbccjy93 class="offcanvas-body"> <ul b-5bzbccjy93 class="navbar-nav justify-content-end flex-grow-1 pe-3"> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"> <a class="nav-link text-dark" href="/Impresum">Impresum</a> </li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"> <a class="nav-link text-dark" href="/Predgovor">Predgovor</a> </li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"> <a class="nav-link text-dark" href="/Upute">Upute</a> </li> <li b-5bzbccjy93 class="nav-item"> <a class="nav-link text-dark" href="/UvjetiKoristenja">Uvjeti korištenja</a> </li> </ul> <h5 b-5bzbccjy93 class="pt-4"> Kontakt </h5> <p b-5bzbccjy93> <a b-5bzbccjy93 href="http://www.lzmk.hr">Leksikografski zavod Miroslav Krleža</a><br b-5bzbccjy93 /> Frankopanska 26, Zagreb<br b-5bzbccjy93 /> tel.: +385 1 4800 332<br b-5bzbccjy93 /> tel.: +385 1 4800 392<br b-5bzbccjy93 /> fax.: +385 1 4800 399<br b-5bzbccjy93 /> </p> <p b-5bzbccjy93> <a b-5bzbccjy93 href="mailto:urednistvoHE@lzmk.hr">urednistvoHE@lzmk.hr</a> </p> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> <div b-5bzbccjy93 class="container clearfix"> <main b-5bzbccjy93 role="main" class="pb-3"> <form method="post"> <input type="hidden" id="hfAlias" name="AliasId" /> <div class="container"> <h1 style="display:inline-block"><a href="#clanak">Ciceron, Marko Tulije</a></h1> <span class="d-print-none ps-3"> <a class="text-edicija" href="/Abecedarij?q=Ciceron, Marko Tulije">traži dalje ...</a></span> </div> <div class="container"> <div class="struke card bg-light"> <div><b>struka(e):</b> klasične književnosti</div> </div> <div> <div class="poglavlja card"> <div class="litem p1"><a href="#poglavlje1">Mladost i naobrazba</a> |</div><div class="litem p1"><a href="#poglavlje2">Politička djelatnost</a> |</div><div class="litem p1"><a href="#poglavlje3">Književno djelo</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje4">Govori</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje5">Pjesništvo</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje6">Rasprave o govorništvu</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje7">Filozofska djela</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje8">Pisma</a> |</div><div class="litem p1"><a href="#poglavlje9">Recepcija i utjecaji</a> |</div><div class="litem p2"><a href="#poglavlje10">Recepcija u Hrvatskoj</a> </div> </div> </div> <div class="mediabox"> <div class="infobox card bg-light"> <div class="card-title"><b>Ciceron, Marko Tulije</b></div><div class="card-text">rimski govornik, filozofski pisac i državnik<br />Rođen(a): Arpin, danas Arpino, 3. I. 106. pr. Kr.<br />Umr(la)o: kraj Formije, danas Formia, 7. XII. 43. pr. Kr.<br /></div> </div> <div class="ilustracije card bg-light"> <figure clas="figure"><a data-lightbox="galerija" data-title="CICERON, Marko Tulije, Rim, Museo Capitolino" href="https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/MarkoTulijeCICERON1.jpg"><img src="https://enciklopedija.hr/slike/he/slike/MarkoTulijeCICERON1.jpg" " class="figure-img img-thumbnail rounded" alt="ilustracija" /></a><figcaption class="figure-caption">CICERON, Marko Tulije, Rim, Museo Capitolino<br /></figure> </div> </div> <div class="clanak"> <a name="clanak"></a> <div><p><span style="color:#8B2323"><b>Ciceron, Marko Tulije</b></span> (latinski <span style="color:#000080"><b>Marcus Tullius Cicero</b></span> [ma:'rkus tu'l:i·us ki'kero:], <nac>rimski</nac> <dj>govornik, filozofski pisac i državnik</dj> (<mr>Arpin, danas Arpino</mr>, <dr>3. I. 106. pr. Kr.</dr> – <sm>kraj Formije, danas Formia</sm>, <ds>7. XII. 43. pr. Kr.</ds>). Najutjecajniji prozni pisac te najveći govornik u povijesti antičkoga Rima, od <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/antika">antike</a> do danas uzor latinskoga stila.</p><p><span style="color: #000000"><h2><a name="poglavlje1"></a>Mladost i naobrazba</h2> </b></i></span> Odrastao je u imućnoj viteškoj obitelji plebejskoga podrijetla. Kao odvjetnik započeo je djelovati 81. pr. Kr. i već sljedeće godine postiže značajan uspjeh obrambenim govorom <span style="color: #000000"><i>Za Seksta Roscija,</i></span> u slučaju navodnog umorstva, suprotstavivši se štićenicima diktatora <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/sula-kornelije-lucije">Lucija Kornelija Sule</a>. Filozofiju je studirao 79–77. pr. Kr. u Ateni kod <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/antioh-iz-askalona">Antioha iz Askalona</a> i epikurejca Zenona iz Sidona, potom se u Maloj Aziji upoznaje s <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/azijanizam">azijanizmom</a>. Iz govorništva se usavršavao na otoku Rodu kod retora Molona iz Alabande. Nakon povratka u Rim ženidbom je stekao imetak potreban za napredovanje u javnoj službi.</p><p><span style="color: #000000"><h2><a name="poglavlje2"></a>Politička djelatnost</h2> </b></i></span> Političkom se djelatnošću započeo baviti 75. pr. Kr. kao <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvestor">kvestor</a> na Siciliji, a sljedeće je godine ušao u <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/senat">senat</a>. Izabran 70. pr. Kr. za kurulskoga <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/edil">edila</a>, zastupao je opljačkane stanovnike Sicilije u parnici protiv korumpirane vlasti, postavši vodećim rimskim odvjetnikom i govornikom <span style="color: #000000"><i>(Protiv Vera)</i></span>. Pošto je 66. pr. Kr. izabran za <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/pretor">pretora</a>, okušao se istaknuo se potporom prijedlogu da se u ratu protiv <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/mitridat-vi-eupator">Mitridata VI. Eupatora</a> vrhovno zapovjedništvo povjeri Pompeju (govor <span style="color: #000000"><i>Za Manilijev zakon ili O zapovjedništvu Gneja Pompeja</i></span>). Značajan uspjeh postigao je na izborima za <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/konzul">konzula</a> 63. pr. Kr., potom trima govorima <span style="color: #000000"><i>(O agrarnom zakonu protiv Rula)</i></span> obara prijedlog agrarnoga zakona pučkoga <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/tribun">tribuna</a> Servilija Rula. U četirima žestokim govorima <span style="color: #000000"><i>Protiv Katiline</i></span> obrušava se na <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/katilina-lucije-sergije">Lucija Sergija Katilinu</a> i njegovu urotu. Unatoč Cezarovu prijedlogu izgona, senat prihvaća Ciceronov prijedlog da se urotnici pogube te mu dodjeljuje rijedak počasni naslov oca domovine <span style="color: #000000"><i>(pater patriae)</i></span>. Gušenje Katilinine urote najveći mu je konzularni uspjeh, ali i početak političkoga pada. Smaknuvši urotnike bez presude Ciceron je prekršio rimski zakon, zbog čega ga pučki tribun Publije Klodije, nakon sklapanja prvoga trijumvirata (→ <span style="font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-caps: small-caps; font-variant-alternates: normal; font-variant-position: normal; color: #000000;"><a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/trijumviri">trijumviri</a></span>) 60. pr. Kr., prisiljava na progonstvo 58–57. pr. Kr. Nakon povratka Ciceron je pokušao vratiti politički utjecaj: podupire produljenje Cezarove upravu nad Galijom, ali se uglavnom posvećuje književnomu radu. Govorima <span style="color: #000000;"><i>O svome domu</i></span> i <span style="color: #000000;"><i>O odgovoru vračeva utrobnika</i></span> uspio je 57. pr. Kr. vratiti svoju zaplijenjenu kuću. Političkomu životu vratio se preuzevši dužnost <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/50594">prokonzula</a> Cilicije 51–50. pr. Kr. U građanskome ratu koji je izbio 49. pr. Kr. pristao je uz Pompeja; nakon Cezarova oprosta 46. pr. Kr. hvali ga kao mogućega obnovitelja republike <span style="color: #000000;"><i>(Za Marka Marcela),</i></span> ali se ubrzo u njem razočarao <span style="color: #000000;"><i>(Za Kvinta Ligarija, Za kralja Dejotara)</i></span>. Neupleten u Cezarovo ubojstvo, staje na čelo senatske oporbe i vodi obračun s Markom Antonijem (→ <span style="font-variant-numeric: normal; font-variant-east-asian: normal; font-variant-caps: small-caps; font-variant-alternates: normal; font-variant-position: normal; color: #000000;"><a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/antoniji">antoniji</a></span>), protiv koga je održao 14 gorljivih <span style="color: #000000;"><i>Filipika</i></span>. Kršeći zakone i rušeći ustavni poredak, 44. pr. Kr. ozakonio je privatnu vojsku Cezarova posinka <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/oktavijan">Oktavijana</a> i otpor <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/propretor">propretora</a> Decima Bruta da Antoniju preda upravu Cisalpinske <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/21084">Galije</a>, pridobivši netom izabrane konzule <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/hircije-aulo">Aula Hircija</a> i Gaja Pansu, čije su snage 43. pr. Kr. pobijedile Antonija. Međutim, nakon formiranja drugoga trijumvirata između Antonija, Oktavijana i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/36101">Marka Emilija Lepida</a> Ciceron je, unatoč Oktavijanovu zagovoru, smaknut, a njegova glava i ruke izložene na govorničkome podiju rimskoga <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/20208">foruma</a>.</p><p>Ciceron je naglašavao potrebu očuvanja unutarnjega reda te ideal vladanja sporazumom plemstva i puka. Međutim, nije raspolagao novcem i profesionalnom vojskom, presudnim sredstvima moći svojega doba, pa se njegova politička ideja nije mogla nametnuti autokratskim težnjama rimskih senatora.</p><p><span style="color: #000000"><h2><a name="poglavlje3"></a>Književno djelo</h2> </b></i></span> Ciceronovo književno djelo obuhvaća govore <span style="color: #000000"><i>(orationes),</i></span> pjesme <span style="color: #000000"><i>(poetica),</i></span> govorničke priručnike i rasprave o teoriji i povijesti govorništva <span style="color: #000000"><i>(rhetorica),</i></span> filozofske, moralne i pravno-političke oglede <span style="color: #000000"><i>(philosophica)</i></span> te pisma <span style="color: #000000"><i>(epistulae)</i></span>.</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje4"></a>Govori</h3> </i></span>Sačuvano je 58 Ciceronovih govora, od kojih su neki u okrnjenu obliku; još stotinjak ih je poznato po ulomcima ili naslovu. Oni su vrhunac starorimske retoričke vještine, a ujedno su jedini sačuvani primjeri govorništva tzv. zlatnoga vijeka rimske književnosti. Prema vrsti dijele se na odvjetničke i političke govore, a prema vremenu iznošenja na govore prije konzulata (81–64. pr. Kr.), 12 konzularnih govora (63. pr. Kr.), većinom odvjetničke govore iz doba do prokonzulata (62–52. pr. Kr.), tri govora iz razdoblja Cezarove autokracije (46–45. pr. Kr.) te 14 govora nakon Cezarova ubojstva (44–43. pr. Kr.). Najznamenitiji su: <span style="font-style: italic; color: #000000;">Za Seksta Roscija</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Pro Sexto Roscio Amerino,</span> 80. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Protiv Vera</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">In Verrem,</span> I–V, 70. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Za Manilijev zakon ili O zapovjedništvu Gneja Pompeja</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Pro lege Manilia sive De imperio Gnaei Pompei,</span> 66. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Protiv Katiline</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">In Catilinam,</span> I–IV, 63. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Za Lucija Murenu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Pro Lucio Murena,</span> 63. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Za pjesnika Arhiju</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Pro Archia poeta,</span> 62. pr. Kr.), stilski najuspjeliji <span style="font-style: italic; color: #000000;">Za Milona</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Pro Milone,</span> 52. pr. Kr.) te <span style="font-style: italic; color: #000000;">Filipike</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">In Marcum Antonium orationes Philippicae,</span> I–XIV, 44–43. pr. Kr.). Stil mu je između bujnog, kićenog i strastvenog azijanizma te jezgrovitosti izraza i jasnoće misli svojstvene <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/aticizam">aticizmu</a>. Ovladavši širokim rasponom stilskih mogućnosti i sadržajnih nijansi latinskoga jezika, usklađivao ih je s potrebama učinka na slušateljstvo, a osobit je dojam postizavao u uzvišenom i patetičnom stilu s ritmiziranim dijelovima te tonom u rasponu od izazivanja sućuti do gorke ironije.</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje5"></a>Pjesništvo</h3> </i></span>Ciceronova pjesnička ostvarenja manje su značajna. U mladosti je napisao pjesničku preradbu <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/arat">Aratova</a> didaktičkoga epa <span style="font-style: italic; color: #000000;">Vremenske pojave i nebeski znaci,</span> potom je pisao epove o događajima iz vlastita života, koji su fragmentarno sačuvani (<span style="font-style: italic; color: #000000;">O svome konzulatu – De consulatu suo,</span> 60. pr. Kr.; <span style="font-style: italic; color: #000000;">O svome progonu – De temporibus suis,</span> I–III, 55–54. pr. Kr.), a pred kraj života filozofske je oglede ispunjavao prijevodima ulomaka djela grčkih pjesnika od <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/homer">Homera</a> do <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/euripid">Euripida</a>. Usavršio je latinski <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/heksametar">heksametar</a> i uveo uporabu složenih retoričkih figura, čime je znatno utjecao na razvitak kasnije rimske književnosti, osobito na <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/vergilije-maron-publije">Publija Vergilija Marona</a>.</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje6"></a>Rasprave o govorništvu</h3> </i></span>U mladosti je sastavio nedovršen govornički priručnik <span style="font-style: italic; color: #000000;">O invenciji (De inventione)</span>. U zapaženu dijalogu <span style="font-style: italic; color: #000000;">O govorniku</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">De oratore,</span> I–III, 55. pr. Kr.) donosi teorijske temelje govorničke vještine i zauzima se za jedinstvo retorike i filozofije. Napisao je povijest rimskoga političkoga govorništva <span style="font-style: italic; color: #000000;">Brut</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Brutus,</span> 46. pr. Kr.), svojevrsnu prvu antičku povijest književnosti, a u <span style="font-style: italic; color: #000000;">Govorniku</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Orator,</span> 46. pr. Kr.) ocrtao savršenoga retoričara: govornikov stil <span style="font-style: italic; color: #000000;">(elocutio),</span> prema željenu učinku na slušatelje, može biti jednostavan <span style="font-style: italic; color: #000000;">(genus tenue),</span> srednji <span style="font-style: italic; color: #000000;">(genus medium)</span> i uzvišen <span style="font-style: italic; color: #000000;">(genus grande);</span> može ići za dokazivanjem <span style="font-style: italic; color: #000000;">(probare),</span> povlađivanjem <span style="font-style: italic; color: #000000;">(delectare)</span> ili poticanjem na djelovanje <span style="font-style: italic; color: #000000;">(flectere)</span>. Ciceronove govorničke rasprave u izrazitu su polemičkome odnosu spram aticista.</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje7"></a>Filozofska djela</h3> </i></span>Iako je još 91. pr. Kr. u Rimu upoznao Fedra, poglavara Epikurove škole u Ateni, ubrzo se priklonio <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/skepticizam">skepticizmu</a> i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/eklekticizam">eklekticizmu</a>, a u moralnoj filozofiji <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/stoicizam">stoicizmu</a>. Za prvoga povlačenja iz politike napisao je, nasljedujući <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/platon">Platona</a>, dijalošku raspravu <span style="font-style: italic; color: #000000;">O državi (De re publica,</span> 54–51. pr. Kr., u 6 fragmentarno sačuvanih knjiga, među njima i znameniti <span style="font-style: italic; color: #000000;">Scipionov san – Somnium Scipionis),</span> u kojoj razmatra idealno državno uređenje dajući prednost mješovitom obliku vlasti. U dijalogu <span style="font-style: italic; color: #000000;">O zakonima</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">De legibus,</span> oko 52. pr. Kr.), radnje smještene u krug njegovih prijatelja, u tri sačuvane knjige obrađuje pitanja prava i pravde, religijskih zakona te upravne, zakonodavne i sudske vlasti idealne države. Najznačajnije su mu filozofske rasprave <span style="font-style: italic; color: #000000;">O najvećem dobru i najvećem zlu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">De finibus bonorum et malorum,</span> 45. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Rasprava o akademskoj filozofiji</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Academica,</span> 45. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Razgovori u Tuskulu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Tusculanae disputationes,</span> 45–44. pr. Kr.), s područja praktične etike, <span style="font-style: italic; color: #000000;">Katon Stariji ili o starosti</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Cato maior sive De senectute,</span> 44. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Lelije ili o prijateljstvu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Laelius sive De amicitia,</span> 44. pr. Kr.) te <span style="font-style: italic; color: #000000;">O dužnostima</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">De officiis,</span> 44. pr. Kr.), ogled o čestitosti i korisnosti, vrhunac njegove moralne filozofije. Ciceron prenosi dostignuća grčke filozofije u Rim utemeljivši tamošnju filozofsku prozu i stvorivši temelje filozofske terminologije zapadne kulture. U dijaloškoj formi nasljeduje <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/aristotel">Aristotela</a>: na početku daje osoban predgovor, glavnu ulogu dodjeljuje samomu sebi te dopušta sugovornicima da razviju sveobuhvatnu argumentaciju. Usporedno iznosi stoičko i epikurejsko tumačenje zadanoga filozofskoga problema te njihovo opovrgnuće sa skeptičkih polazišta; izlaganje se temelji na probabilističkoj metodi (→ <span style="font-variant: small-caps; color: #000000;"><a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/probabilizam">probabilizam</a></span>) »slušanja i obrazlaganja argumenata za i protiv«.</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje8"></a>Pisma</h3> </i></span>Od Ciceronove korespondencije sačuvana su 864 pisma, među njima 774 Ciceronova i 90 pisama njemu upućenih. Dijele se na četiri zbirke: <span style="font-style: italic; color: #000000;">Pisma Atiku</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Epistulae ad Atticum,</span> I–XVI, 68–44. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Pisma prijateljima</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Epistulae ad familiares,</span> I–XVI, 62–43. pr. Kr.), <span style="font-style: italic; color: #000000;">Pisma bratu Kvintu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Epistulae ad Quintum fratrem,</span> I–III, 60–54. pr. Kr.) te <span style="font-style: italic; color: #000000;">Pisma Brutu Mlađemu</span> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Epistulae ad Brutum,</span> 43. pr. Kr.), jednom od budućih Cezarovih ubojica. Zbirke su objavljene postumno (<span style="color: #000000"><i>Pisma Atiku</i></span> tek u I. st.). Detaljno odražavaju intiman piščev život, njegovo javno djelovanje, te su ujedno jedinstven povijesni izvor. Tematika im je raznorodna, od političkih, književnih i filozofskih interesa do svakodnevice, a pisana su neposrednim, slobodnijim jezikom. Stoljećima su bila uzor epistolarnoga stila u europskoj kulturi.</p><p><span style="color: #000000"><h2><a name="poglavlje9"></a>Recepcija i utjecaji</h2> </b></i></span> U rimskoj književnosti nema pisca koji je znatnije utjecao na europsku književnu kulturu. Još je u antici, unatoč njegovanju stilističkih ideala arhaizma i aticizma, Ciceron smatran najutjecajnijim proznim piscem i uzorom savršene elokvencije; osobito ga hvale <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/kvintilijan-marko-fabije">Marko Fabije Kvintilijan</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/salustije-krispo-gaj">Gaj Salustije Krispo</a> te <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/velej-paterkul-gaj">Gaj Velej Paterkul</a>. U rimskome pjesničkome stvaralaštvu I. st. simbolom je neumorne borbe za očuvanje republike: slave ga mnogi istaknuti pjesnici (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/juvenal-decim-junije">Decim Junije Juvenal</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/lukan-marko-anej">Marko Anej Lukan</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/manilije-marko">Marko Manilije</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/marcijal-marko-valerije">Marko Valerije Marcijal</a>), a u VII. knjizi <span style="font-style: italic; color: #000000;">Prirodoslovlja</span> i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/plinije-sekundo-stariji-gaj">Gaj Plinije Sekundo Stariji</a>, koji ga naziva »ocem rimske besjede i knjige« <span style="font-style: italic; color: #000000;">(facundiae Latiarumque litterarum parens)</span>. Postoje i umjerenije ocjene njegova života i rada (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/plutarh">Plutarhov</a> životopis, djela povjesničara <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/aufidije-baso">Aufidija Basa</a> i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/livije-tit">Tita Livija</a> te <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/55383">Seneke Filozofa</a>), kao i prijekori nenaklonjenih rimskih historiografa (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/azinije-polion-gaj">Gaj Polion Azinije</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/apijan">Apijan</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/dion-kasije-kokcejan">Kasije Kokcejan Dion</a>). U kasnome starovjekovlju Ciceron postaje simbolom rimske kulture i uzorne naobrazbe. Kao savršena govornika osobito ga cijene kršćanski pisci (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/arnobije">Arnobije</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/minucije-feliks-marko">Marko Minucije Feliks</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/prudencije-klement-aurelije">Aurelije Prudencije Klement</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/sidonije-apolinar">Sidonije Apolinar</a> i dr.) te <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/crkveni-oci">crkveni oci</a> (»kršćanski Ciceron« <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/laktancije-firmijan-lucije-cecilije">Lucije Celije Laktancije Firmijan</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/augustin-aurelije-sv">sv. Aurelije Augustin</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/ambrozije-sv">sv. Ambrozije</a>). Augustin ga u djelu <span style="font-style: italic; color: #000000;">Protiv akademika</span> smatra osnivačem i usavršiteljem filozofije na latinskome, a od njega je u <span style="font-style: italic; color: #000000;">Državi Božjoj</span> preuzeo i temeljne postavke svoje političke teorije. U srednjovjekovlju nestaje osobita zanimanja za Cicerona, no on ostaje najutjecajnijim govornikom u srednjovjekovnoj kulturnoj svijesti. U <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/renesansa">renesansi</a> dolazi do preporoda zanimanja za njega (»uskrsnuće Cicerona«). Osobito su njegov život i pisma postali predmetom istraživanja ranih humanista (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/petrarca-francesco">Francesco Petrarca</a> 1345. u Veroni otkriva rukopis pisama Atiku, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/salutati-lino-coluccio">Lino Coluccio Salutati</a> 1392. pronalazi rukopis pisama prijateljima). Istraživanjima Ciceronova djela nov zamah daje <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/bracciolini-poggio">Poggio Bracciolini</a> otkrivši 1413. u Clunyju te 1417. u Langresu i Kölnu, rukopise dotad nepoznatih govora. <span style="font-style: italic; color: #000000;">Postavke ciceronizma</span> postavio je 1512. <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/bembo-pietro">Pietro Bembo</a>, zadavši ujedno stilističku normu neolatinske književnosti; tomu se suprotstavio <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/erazmo-roterdamski">Erazmo Roterdamski</a>, osudivši pretjerani purizam i sterilnost ropskoga oponašanja Cicerona. Uravnotežen portret Cicerona kao govornika, stilista i moralnoga filozofa dao je <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/montaigne-michel-eyquem-de">Michel Eyquem de Montaigne</a>. Sve do novovjekovlja Ciceronova moralnofilozofska djela najčitanija su među svom antičkom književnošću te utječu na mnoge istaknute pisce i filozofe (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/chaucer-geoffrey">Geoffrey Chaucer</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/more-thomas">Thomas More</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/machiavelli-niccolo">Niccolò Machiavelli</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/luther-martin">Martin Luther</a>). Vrhunac filozofsko-političkoga ugleda stječe u razdoblju <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/prosvjetiteljstvo">prosvjetiteljstva</a>, presudno utjecavši na <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/voltaire">Voltairea</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/montesquieu-charles-louis-de-secondat-baron-de-la-brede-et-de">Montesquieua</a> i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/hume-david">Davida Humea</a>. Također, osobito snažno djeluje na formiranje republikanskih vrijednosti i samopoimanje utemeljitelja Sjedinjenih Američkih Država i političara u ranom razdoblju američke opstojnosti (<a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/franklin-benjamin">Benjamin Franklin</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/jefferson-thomas">Thomas Jefferson</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/hamilton-alexander">Alexander Hamilton</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/madison-james">James Madison</a>, <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/adams-john-quincy">John Quincy Adams</a>). Krajem XIX. i u XX. stoljeću Ciceronov neposredan utjecaj jenjava zadržavajući se poglavito u posrednom obliku u raspravama teoretičara <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/prirodno-pravo">prirodnoga prava</a> i <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/konstitucionalizam">konstitucionalizma</a>. Ciceronov utjecaj raste potkraj XX. stoljeća (Mortimer Sellers, Philip Pettit).</p><p><span style="color: #000000"><i><h3><a name="poglavlje10"></a>Recepcija u Hrvatskoj</h3> </i></span>U XV. st. njegove tekstove prepisuju rani humanisti <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/11915">Petar Cipiko</a>, Jakov Naplavčić te otac <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/marulic-marko">Marka Marulića</a>, Nikola. Oni nasljeduju, često i oponašaju Ciceronov stil preuzimajući stilističke standarde koje su popularizirali njihovi talijanski učitelji.</p><p>Ciceronove su govore na hrvatski prevodili Petar Marković (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Govor za pjesnika Arhiju, O prijateljstvu,</span> 1890), Ferdo Pažur (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Govor za Tita Annija Milona,</span> 1903; <span style="font-style: italic; color: #000000;">Govori [I–IV] proti L. Katilini,</span> 1905), <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/kuzmic-martin">Martin Kuzmić</a> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Prvi govor protiv Katiline,</span> 1907; <span style="font-style: italic; color: #000000;">Govor za pjesnika Arhiju, Četvrti govor protiv Katiline,</span> 1908), <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/skiljan-dubravko">Dubravko Škiljan</a> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Govor za pjesnika Arhiju,</span> 2012), Ante Podrug (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Govori protiv Katiline,</span> 2016), a retorička i filozofska djela <a href="https://www.enciklopedija.hr/clanak/veber-adolfo">Adolfo Veber</a> (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Prevodi klasikah latinskih: Laelij ili Razgovor o prijateljstvu – Caton stariji ili O starosti,</span> 1860), Dragutin Kišpatić (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Izbor iz retoričkih djela M. Tulija Cicerona,</span> 1909; <span style="font-style: italic; color: #000000;">Lelije ili O prijateljstvu,</span> 1911), Daniel Nečas Hraste (<span style="font-style: italic; color: #000000;">Država, Zakoni,</span> 1995–96 [2. izdanje 2001], <span style="font-style: italic; color: #000000;">O prirodi bogova,</span> 1999), Gorana Stepanić (<span style="font-style: italic; color: #000000;">O govorniku,</span> 2002) te Zvonimir Milanović (<span style="font-style: italic; color: #000000;">O dužnostima,</span> 2006).</p> </div> </div> </div> <div class="container citiranje"> Citiranje: <p> Ciceron, Marko Tulije. <i>Hrvatska enciklopedija</i>, <i>mrežno izdanje.</i> Leksikografski zavod Miroslav Krleža, 2013. – 2024. Pristupljeno 24.11.2024. <https://www.enciklopedija.hr/clanak/ciceron-marko-tulije>. </p> </div> <div class="container d-print-none"></div> <div class="container d-print-none"> <button type="button" class="btn btn-secondary" data-bs-toggle="modal" data-bs-target="#mkomentar">Komentar</button> </div> <div class="modal fade" tabindex="-1" id="mkomentar"> <div class="modal-dialog modal-dialog-centered"> <div class="modal-content"> <div class="modal-header"> <h5 class="modal-title">Unesite komentar</h5> <button type="button" class="btn-close" data-bs-dismiss="modal" aria-label="Close"></button> </div> <div class="modal-body"> Komentar: <textarea style="width:100%; height:300px" id="taKomentar" name="taKomentar"></textarea> Potpis: <input type="text" style="width:100%" id="taPotpis" name="taPotpis" /input> </div> <div class="modal-footer"> <button type="button" class="btn btn-secondary" data-bs-dismiss="modal">Zatvori</button> <button type="submit" class="btn btn-primary" title="Snimi" value="Snimi" formaction="/Clanak/ciceron-marko-tulije?handler=ButtonSnimi">Pošalji</button> </div> </div> </div> </div> <br /> <input name="__RequestVerificationToken" type="hidden" value="CfDJ8AafmPaswmdEooPiIBQpxHDOoMsmxEsN2LckW6SReRGDpKuCZbLD5GVxI33WWtcnwcLMcbrL93q4zcmPFUxy0orfoSgeieGmu4XdVgIOsitlTLpg0nIqedu7VWmxtQ6hHz-xWvcpkxyxDCy1Qm3yjxU" /></form> <script src="/lib/lightbox2/js/lightbox.min.js"></script> <script> lightbox.option({ 'resizeDuration': 200, 'wrapAround': false, 'albumLabel': "slika %1 od %2" }) </script> </main> </div> <div b-5bzbccjy93> <div id="cookieConsent" class="alert alert-info alert-dismissible fade show fixed-bottom" role="alert"> <div class="container"> Naše web stranice koriste kolačiće kako bi Vam omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. <a href="/UvjetiKoristenja">Doznaj više.</a> </div> <div class="d-grid gap-2 d-md-flex justify-content-md-end"> <button type="button" class="btn btn-secondary accept-policy me-md-2" data-dismiss="alert" aria-label="Close" data-cookie-string=".AspNet.Consent=yes; expires=Mon, 24 Nov 2025 20:22:11 GMT; path=/; secure; samesite=none">Prihvati</button> </div> </div> <script> (function () { var button = document.querySelector("#cookieConsent button[data-cookie-string]"); button.addEventListener("click", function (event) { document.cookie = button.dataset.cookieString; $("#cookieConsent").hide(); }, false); })(); </script> </div> <footer b-5bzbccjy93 class="border-top footer text-muted" id="myFooter"> <div b-5bzbccjy93 class="container text-center"> <img style="height:48px; vertical-align:text-top;" src="/images/lzmklogo.png" /> </div> <div b-5bzbccjy93 class="container text-center"> © 2024. <a b-5bzbccjy93 href="https://www.lzmk.hr">Leksikografski zavod <i b-5bzbccjy93>Miroslav Krleža</i></a> </div> </footer> <button b-5bzbccjy93 type="button" title="Top" class="btn btn-secondary btn-floating btn-lg" id="btn-back-to-top"> <svg b-5bzbccjy93 xmlns="http://www.w3.org/2000/svg" width="18" height="18" fill="currentColor" class="bi bi-caret-up-fill"> <path b-5bzbccjy93 d="m7.247 4.86-4.796 5.481c-.566.647-.106 1.659.753 1.659h9.592a1 1 0 0 0 .753-1.659l-4.796-5.48a1 1 0 0 0-1.506 0z" /> </svg> </button> <script src="/lib/bootstrap/dist/js/bootstrap.bundle.min.js"></script> <script src="/js/site.js?v=HFdDLbM0HxvrAwFgkX5IgRBv1htKZvv7gXFyyLjyFbI"></script> </body> </html>