CINXE.COM

<!DOCTYPE html> <html class="client-nojs vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-enabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-available" lang="hr" dir="ltr"> <head> <meta charset="UTF-8"> <title>Hrvatski jezik – Wikipedija</title> <script>(function(){var className="client-js vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-enabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-available";var cookie=document.cookie.match(/(?:^|; )hrwikimwclientpreferences=([^;]+)/);if(cookie){cookie[1].split('%2C').forEach(function(pref){className=className.replace(new RegExp('(^| )'+pref.replace(/-clientpref-\w+$|[^\w-]+/g,'')+'-clientpref-\\w+( |$)'),'$1'+pref+'$2');});}document.documentElement.className=className;}());RLCONF={"wgBreakFrames":false,"wgSeparatorTransformTable":[",\t."," \t,"],"wgDigitTransformTable":["",""], "wgDefaultDateFormat":"dmy hr","wgMonthNames":["","siječanj","veljača","ožujak","travanj","svibanj","lipanj","srpanj","kolovoz","rujan","listopad","studeni","prosinac"],"wgRequestId":"dceaf308-63ae-4608-8642-978ee72bbbad","wgCanonicalNamespace":"","wgCanonicalSpecialPageName":false,"wgNamespaceNumber":0,"wgPageName":"Hrvatski_jezik","wgTitle":"Hrvatski jezik","wgCurRevisionId":7060782,"wgRevisionId":7060782,"wgArticleId":6,"wgIsArticle":true,"wgIsRedirect":false,"wgAction":"view","wgUserName":null,"wgUserGroups":["*"],"wgCategories":["Stranice s pogreškama u izvorima","CS1 upotrebe (engleski)","Članci s neaktivnim poveznicama","CS1 upotrebe (srpski)","CS1 greške: datumi","CS1: duga vrijednost parametra volume","Zastarjeli podaci","Neodgovarajući sadržaj 27. studenoga 2023.","Članci s nepotvrđenom dopusnicom","Dopusnica - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje","Izabrani članci","Članci kojima nedostaje izvor","Članci koji trebaju izvor","Potrebno wikipedizirati", "Članci koje treba provjeriti","Članci u kojima je potrebno provjeriti točnost","Originalne ideje","Prepisano bez dozvole","Hrvatski jezik","Južnoslavenski jezici","Jezici Hrvatske","Jezici Austrije","Jezici Bosne i Hercegovine","Jezici Italije","Jezici Mađarske","Jezici Srbije","Jezici Crne Gore","Jezici Slovačke","Jezici SAD-a","Jezici po abecedi:H"],"wgPageViewLanguage":"hr","wgPageContentLanguage":"hr","wgPageContentModel":"wikitext","wgRelevantPageName":"Hrvatski_jezik","wgRelevantArticleId":6,"wgIsProbablyEditable":false,"wgRelevantPageIsProbablyEditable":false,"wgRestrictionEdit":["autoconfirmed"],"wgRestrictionMove":["autoconfirmed"],"wgNoticeProject":"wikipedia","wgCiteReferencePreviewsActive":true,"wgMediaViewerOnClick":true,"wgMediaViewerEnabledByDefault":true,"wgPopupsFlags":0,"wgVisualEditor":{"pageLanguageCode":"hr","pageLanguageDir":"ltr","pageVariantFallbacks":"hr"},"wgMFDisplayWikibaseDescriptions":{"search":true,"watchlist":true,"tagline":true,"nearby":true}, "wgWMESchemaEditAttemptStepOversample":false,"wgWMEPageLength":200000,"wgRelatedArticlesCompat":[],"wgEditSubmitButtonLabelPublish":true,"wgULSPosition":"interlanguage","wgULSisCompactLinksEnabled":false,"wgVector2022LanguageInHeader":true,"wgULSisLanguageSelectorEmpty":false,"wgWikibaseItemId":"Q6654","wgCheckUserClientHintsHeadersJsApi":["brands","architecture","bitness","fullVersionList","mobile","model","platform","platformVersion"],"GEHomepageSuggestedEditsEnableTopics":true,"wgGETopicsMatchModeEnabled":false,"wgGEStructuredTaskRejectionReasonTextInputEnabled":false,"wgGELevelingUpEnabledForUser":false,"wgSiteNoticeId":"2.5"};RLSTATE={"ext.globalCssJs.user.styles":"ready","site.styles":"ready","user.styles":"ready","ext.globalCssJs.user":"ready","user":"ready","user.options":"loading","ext.cite.styles":"ready","skins.vector.search.codex.styles":"ready","skins.vector.styles":"ready","skins.vector.icons":"ready","ext.wikimediamessages.styles":"ready", "ext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript":"ready","ext.uls.interlanguage":"ready","wikibase.client.init":"ready","ext.wikimediaBadges":"ready","ext.dismissableSiteNotice.styles":"ready"};RLPAGEMODULES=["ext.cite.ux-enhancements","mediawiki.page.media","ext.scribunto.logs","site","mediawiki.page.ready","mediawiki.toc","skins.vector.js","ext.centralNotice.geoIP","ext.centralNotice.startUp","ext.gadget.Web2Cit","ext.gadget.switcher","ext.urlShortener.toolbar","ext.centralauth.centralautologin","mmv.bootstrap","ext.popups","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.init","ext.visualEditor.targetLoader","ext.echo.centralauth","ext.eventLogging","ext.wikimediaEvents","ext.navigationTiming","ext.uls.interface","ext.cx.eventlogging.campaigns","ext.cx.uls.quick.actions","wikibase.client.vector-2022","ext.checkUser.clientHints","ext.growthExperiments.SuggestedEditSession","wikibase.sidebar.tracking","ext.dismissableSiteNotice"];</script> <script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.loader.impl(function(){return["user.options@12s5i",function($,jQuery,require,module){mw.user.tokens.set({"patrolToken":"+\\","watchToken":"+\\","csrfToken":"+\\"}); }];});});</script> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=ext.cite.styles%7Cext.dismissableSiteNotice.styles%7Cext.uls.interlanguage%7Cext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript%7Cext.wikimediaBadges%7Cext.wikimediamessages.styles%7Cskins.vector.icons%2Cstyles%7Cskins.vector.search.codex.styles%7Cwikibase.client.init&only=styles&skin=vector-2022"> <script async="" src="/w/load.php?lang=hr&modules=startup&only=scripts&raw=1&skin=vector-2022"></script> <meta name="ResourceLoaderDynamicStyles" content=""> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=site.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <meta name="generator" content="MediaWiki 1.44.0-wmf.5"> <meta name="referrer" content="origin"> <meta name="referrer" content="origin-when-cross-origin"> <meta name="robots" content="max-image-preview:standard"> <meta name="format-detection" content="telephone=no"> <meta name="viewport" content="width=1120"> <meta property="og:title" content="Hrvatski jezik – Wikipedija"> <meta property="og:type" content="website"> <link rel="preconnect" href="//upload.wikimedia.org"> <link rel="alternate" media="only screen and (max-width: 640px)" href="//hr.m.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik"> <link rel="apple-touch-icon" href="/static/apple-touch/wikipedia.png"> <link rel="icon" href="/static/favicon/wikipedia.ico"> <link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" href="/w/rest.php/v1/search" title="Wikipedija (hr)"> <link rel="EditURI" type="application/rsd+xml" href="//hr.wikipedia.org/w/api.php?action=rsd"> <link rel="canonical" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik"> <link rel="license" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr"> <link rel="alternate" type="application/atom+xml" title="Wikipedija Atom izvor" href="/w/index.php?title=Posebno:Nedavne_promjene&feed=atom"> <link rel="dns-prefetch" href="//meta.wikimedia.org" /> <link rel="dns-prefetch" href="//login.wikimedia.org"> </head> <body class="skin--responsive skin-vector skin-vector-search-vue mediawiki ltr sitedir-ltr mw-hide-empty-elt ns-0 ns-subject page-Hrvatski_jezik rootpage-Hrvatski_jezik skin-vector-2022 action-view"><a class="mw-jump-link" href="#bodyContent">Prijeđi na sadržaj</a> <div class="vector-header-container"> <header class="vector-header mw-header"> <div class="vector-header-start"> <nav class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown vector-main-menu-dropdown vector-button-flush-left vector-button-flush-right" > <input type="checkbox" id="vector-main-menu-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Glavni izbornik" > <label id="vector-main-menu-dropdown-label" for="vector-main-menu-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" > Glavni izbornik </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-main-menu-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-main-menu" class="vector-main-menu vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-main-menu-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="main-menu-pinned" data-pinnable-element-id="vector-main-menu" data-pinned-container-id="vector-main-menu-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-main-menu-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Glavni izbornik</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-navigation" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-navigation" > <div class="vector-menu-heading"> Orijentacija </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="n-mainpage-description" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Glavna_stranica" title="Posjeti glavnu stranicu [z]" accesskey="z">Glavna stranica</a></li><li id="n-contents" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Sadr%C5%BEaj">Sadržaj</a></li><li id="n-randompage" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Slu%C4%8Dajna_stranica" title="Učitavanje slučajne stranice [x]" accesskey="x">Slučajna stranica</a></li><li id="n-recentchanges" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Nedavne_promjene" title="Popis nedavnih promjena u wikiju [r]" accesskey="r">Nedavne promjene</a></li><li id="n-portal" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87" title="O projektu, što možete učiniti, gdje se što nalazi">Kafić</a></li><li id="n-help" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj" title="Mjesto gdje se može dobiti pomoć">Pomoć</a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> <a href="/wiki/Glavna_stranica" class="mw-logo"> <img class="mw-logo-icon" src="/static/images/icons/wikipedia.png" alt="" aria-hidden="true" height="50" width="50"> <img class="mw-logo-wordmark" alt="Wikipedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-wordmark-hr.svg" style="width: 7.5em; height: 1.375em;"> <img class="mw-logo-tagline" alt="Slobodna enciklopedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-tagline-hr.svg" width="120" height="13" style="width: 7.5em; height: 0.8125em;"> </a> </div> <div class="vector-header-end"> <div id="p-search" role="search" class="vector-search-box-vue vector-search-box-collapses vector-search-box-show-thumbnail vector-search-box-auto-expand-width vector-search-box"> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only search-toggle" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f"> Traži </a> <div class="vector-typeahead-search-container"> <div class="cdx-typeahead-search cdx-typeahead-search--show-thumbnail cdx-typeahead-search--auto-expand-width"> <form action="/w/index.php" id="searchform" class="cdx-search-input cdx-search-input--has-end-button"> <div id="simpleSearch" class="cdx-search-input__input-wrapper" data-search-loc="header-moved"> <div class="cdx-text-input cdx-text-input--has-start-icon"> <input class="cdx-text-input__input" type="search" name="search" placeholder="Pretraži projekt Wikipedija" aria-label="Pretraži projekt Wikipedija" autocapitalize="sentences" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f" id="searchInput" > </div> <input type="hidden" name="title" value="Posebno:Traži"> </div> <button class="cdx-button cdx-search-input__end-button">Traži</button> </form> </div> </div> </div> <nav class="vector-user-links vector-user-links-wide" aria-label="Osobni alati"> <div class="vector-user-links-main"> <div id="p-vector-user-menu-preferences" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-userpage" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown " title="Change the appearance of the page's font size, width, and color" > <input type="checkbox" id="vector-appearance-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Izgled" > <label id="vector-appearance-dropdown-label" for="vector-appearance-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" > Izgled </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-appearance-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <div id="p-vector-user-menu-notifications" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-overflow" class="vector-menu mw-portlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr" class="">Donacije</a> </li> <li id="pt-createaccount-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Hrvatski+jezik" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno" class="">Stvori račun</a> </li> <li id="pt-login-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Hrvatski+jezik" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o" class="">Prijavi se</a> </li> </ul> </div> </div> </div> <div id="vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown vector-user-menu vector-button-flush-right vector-user-menu-logged-out" title="Više mogućnosti" > <input type="checkbox" id="vector-user-links-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Osobni alati" > <label id="vector-user-links-dropdown-label" for="vector-user-links-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" > Osobni alati </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-personal" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-personal user-links-collapsible-item" title="Suradnički izbornik" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr">Donacije</a></li><li id="pt-createaccount" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Hrvatski+jezik" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno"> Stvori račun</a></li><li id="pt-login" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Hrvatski+jezik" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o"> Prijavi se</a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-user-menu-anon-editor" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-user-menu-anon-editor" > <div class="vector-menu-heading"> Stranice za neprijavljene suradnike <a href="/wiki/Pomo%C4%87:Uvod" aria-label="Vidi više o uređivanju">saznajte više</a> </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-anoncontribs" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moji_doprinosi" title="Popis uređivanja učinjenih s ove IP adrese [y]" accesskey="y">Doprinosi</a></li><li id="pt-anontalk" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moj_razgovor" title="Rasprava o uređivanjima s ove IP adrese [n]" accesskey="n">Razgovor</a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> </div> <div class="mw-page-container"> <div class="mw-page-container-inner"> <div class="vector-sitenotice-container"> <div id="siteNotice"><div id="mw-dismissablenotice-anonplace"></div><script>(function(){var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node){node.outerHTML="\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice\"\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-close\"\u003E[\u003Ca tabindex=\"0\" role=\"button\"\u003Esakrij\u003C/a\u003E]\u003C/div\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-body\"\u003E\u003C!-- CentralNotice --\u003E\u003Cdiv id=\"localNotice\" data-nosnippet=\"\"\u003E\u003Cdiv class=\"sitenotice\" lang=\"hr\" dir=\"ltr\"\u003E\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #E3B100;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/40px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png\" decoding=\"async\" width=\"40\" height=\"40\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/60px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/80px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 2x\" data-file-width=\"640\" data-file-height=\"640\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Cb\u003EGodina \u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003EMarka Marulića\u003C/a\u003E\u003C/b\u003E – 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti. \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\n\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #eaa;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/22px-Help-content.svg.png\" decoding=\"async\" width=\"22\" height=\"22\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/33px-Help-content.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/44px-Help-content.svg.png 2x\" data-file-width=\"48\" data-file-height=\"48\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003ERaspravite \u003Cb\u003Erazradu po temama kriterija\u003C/b\u003E o značajnosti!\u003C/a\u003E \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E";}}());</script></div> </div> <div class="vector-column-start"> <div class="vector-main-menu-container"> <div id="mw-navigation"> <nav id="mw-panel" class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> </div> </div> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav id="mw-panel-toc" aria-label="Sadržaj" data-event-name="ui.sidebar-toc" class="mw-table-of-contents-container vector-toc-landmark"> <div id="vector-toc-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-toc" class="vector-toc vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-toc-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="toc-pinned" data-pinnable-element-id="vector-toc" > <h2 class="vector-pinnable-header-label">Sadržaj</h2> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-toc.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-toc.unpin">sakrij</button> </div> <ul class="vector-toc-contents" id="mw-panel-toc-list"> <li id="toc-mw-content-text" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a href="#" class="vector-toc-link"> <div class="vector-toc-text">Početak</div> </a> </li> <li id="toc-Povijesni_razvoj_hrvatskoga_jezika" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Povijesni_razvoj_hrvatskoga_jezika"> <div class="vector-toc-text"> 1 Povijesni razvoj hrvatskoga jezika </div> </a> <button aria-controls="toc-Povijesni_razvoj_hrvatskoga_jezika-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Povijesni razvoj hrvatskoga jezika </button> <ul id="toc-Povijesni_razvoj_hrvatskoga_jezika-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Do_12._stoljeća" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Do_12._stoljeća"> <div class="vector-toc-text"> 1.1 Do 12. stoljeća </div> </a> <ul id="toc-Do_12._stoljeća-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-13._i_14._stoljeće" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#13._i_14._stoljeće"> <div class="vector-toc-text"> 1.2 13. i 14. stoljeće </div> </a> <ul id="toc-13._i_14._stoljeće-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-15._–_18._stoljeće" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#15._–_18._stoljeće"> <div class="vector-toc-text"> 1.3 15. – 18. stoljeće </div> </a> <ul id="toc-15._–_18._stoljeće-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-19._stoljeće_i_kasnije" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#19._stoljeće_i_kasnije"> <div class="vector-toc-text"> 1.4 19. stoljeće i kasnije </div> </a> <ul id="toc-19._stoljeće_i_kasnije-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Narječja" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Narječja"> <div class="vector-toc-text"> 2 Narječja </div> </a> <ul id="toc-Narječja-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Rasprostranjenost" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Rasprostranjenost"> <div class="vector-toc-text"> 3 Rasprostranjenost </div> </a> <button aria-controls="toc-Rasprostranjenost-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Rasprostranjenost </button> <ul id="toc-Rasprostranjenost-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Hrvatske_manjinske_zajednice" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Hrvatske_manjinske_zajednice"> <div class="vector-toc-text"> 3.1 Hrvatske manjinske zajednice </div> </a> <ul id="toc-Hrvatske_manjinske_zajednice-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Podrijetlo_hrvatskoga_književnog_jezika" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Podrijetlo_hrvatskoga_književnog_jezika"> <div class="vector-toc-text"> 4 Podrijetlo hrvatskoga književnog jezika </div> </a> <button aria-controls="toc-Podrijetlo_hrvatskoga_književnog_jezika-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Podrijetlo hrvatskoga književnog jezika </button> <ul id="toc-Podrijetlo_hrvatskoga_književnog_jezika-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Klasifikacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Klasifikacija"> <div class="vector-toc-text"> 4.1 Klasifikacija </div> </a> <ul id="toc-Klasifikacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Južnoslavenski_jezici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Južnoslavenski_jezici"> <div class="vector-toc-text"> 4.2 Južnoslavenski jezici </div> </a> <ul id="toc-Južnoslavenski_jezici-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Početak_standardizacije" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Početak_standardizacije"> <div class="vector-toc-text"> 4.3 Početak standardizacije </div> </a> <ul id="toc-Početak_standardizacije-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Postanak_hrvatskoga_književnoga_jezika_i_renesansna_književnost" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Postanak_hrvatskoga_književnoga_jezika_i_renesansna_književnost"> <div class="vector-toc-text"> 4.4 Postanak hrvatskoga književnoga jezika i renesansna književnost </div> </a> <ul id="toc-Postanak_hrvatskoga_književnoga_jezika_i_renesansna_književnost-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Barokni_slavizam,_prosvjetiteljstvo_i_jezična_standardizacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Barokni_slavizam,_prosvjetiteljstvo_i_jezična_standardizacija"> <div class="vector-toc-text"> 4.5 Barokni slavizam, prosvjetiteljstvo i jezična standardizacija </div> </a> <ul id="toc-Barokni_slavizam,_prosvjetiteljstvo_i_jezična_standardizacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ilirski_pokret_i_filološke_škole" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Ilirski_pokret_i_filološke_škole"> <div class="vector-toc-text"> 4.6 Ilirski pokret i filološke škole </div> </a> <ul id="toc-Ilirski_pokret_i_filološke_škole-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Zagrebačka_jezikoslovna_škola" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Zagrebačka_jezikoslovna_škola"> <div class="vector-toc-text"> 4.6.1 Zagrebačka jezikoslovna škola </div> </a> <ul id="toc-Zagrebačka_jezikoslovna_škola-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Riječka_jezikoslovna_škola" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Riječka_jezikoslovna_škola"> <div class="vector-toc-text"> 4.6.2 Riječka jezikoslovna škola </div> </a> <ul id="toc-Riječka_jezikoslovna_škola-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Zadarska_jezikoslovna_škola" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Zadarska_jezikoslovna_škola"> <div class="vector-toc-text"> 4.6.3 Zadarska jezikoslovna škola </div> </a> <ul id="toc-Zadarska_jezikoslovna_škola-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Hrvatski_vukovci" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Hrvatski_vukovci"> <div class="vector-toc-text"> 4.6.4 Hrvatski vukovci </div> </a> <ul id="toc-Hrvatski_vukovci-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ishod" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Ishod"> <div class="vector-toc-text"> 4.6.5 Ishod </div> </a> <ul id="toc-Ishod-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Jugoslavensko_razdoblje" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Jugoslavensko_razdoblje"> <div class="vector-toc-text"> 4.7 Jugoslavensko razdoblje </div> </a> <ul id="toc-Jugoslavensko_razdoblje-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Novosadski_dogovor" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Novosadski_dogovor"> <div class="vector-toc-text"> 4.7.1 Novosadski dogovor </div> </a> <ul id="toc-Novosadski_dogovor-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Deklaracija_o_hrvatskom_jeziku" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Deklaracija_o_hrvatskom_jeziku"> <div class="vector-toc-text"> 4.7.2 Deklaracija o hrvatskom jeziku </div> </a> <ul id="toc-Deklaracija_o_hrvatskom_jeziku-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Zadnja_desetljeća_Jugoslavije" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Zadnja_desetljeća_Jugoslavije"> <div class="vector-toc-text"> 4.8 Zadnja desetljeća Jugoslavije </div> </a> <ul id="toc-Zadnja_desetljeća_Jugoslavije-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Suvremeni_jezični_standard" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Suvremeni_jezični_standard"> <div class="vector-toc-text"> 4.9 Suvremeni jezični standard </div> </a> <ul id="toc-Suvremeni_jezični_standard-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Odrednice_standarda" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Odrednice_standarda"> <div class="vector-toc-text"> 5 Odrednice standarda </div> </a> <button aria-controls="toc-Odrednice_standarda-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Odrednice standarda </button> <ul id="toc-Odrednice_standarda-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Zlatna_formula_hrvatskoga_jezika_ča-kaj-što" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Zlatna_formula_hrvatskoga_jezika_ča-kaj-što"> <div class="vector-toc-text"> 5.1 Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što </div> </a> <ul id="toc-Zlatna_formula_hrvatskoga_jezika_ča-kaj-što-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Službeni_jezik_Europske_unije" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Službeni_jezik_Europske_unije"> <div class="vector-toc-text"> 5.2 Službeni jezik Europske unije </div> </a> <ul id="toc-Službeni_jezik_Europske_unije-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Srbijanska_osporavanja_postojanja_hrvatskog_jezika" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Srbijanska_osporavanja_postojanja_hrvatskog_jezika"> <div class="vector-toc-text"> 5.3 Srbijanska osporavanja postojanja hrvatskog jezika </div> </a> <ul id="toc-Srbijanska_osporavanja_postojanja_hrvatskog_jezika-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Zakon_o_hrvatskom_jeziku" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Zakon_o_hrvatskom_jeziku"> <div class="vector-toc-text"> 5.4 Zakon o hrvatskom jeziku </div> </a> <ul id="toc-Zakon_o_hrvatskom_jeziku-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Fonologija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Fonologija"> <div class="vector-toc-text"> 6 Fonologija </div> </a> <button aria-controls="toc-Fonologija-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Fonologija </button> <ul id="toc-Fonologija-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Samoglasnici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Samoglasnici"> <div class="vector-toc-text"> 6.1 Samoglasnici </div> </a> <ul id="toc-Samoglasnici-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Dužina" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Dužina"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.1 Dužina </div> </a> <ul id="toc-Dužina-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Zanaglasna_dužina" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Zanaglasna_dužina"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.1.1 Zanaglasna dužina </div> </a> <ul id="toc-Zanaglasna_dužina-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Slogotvorni_kosnonanti" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Slogotvorni_kosnonanti"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.2 Slogotvorni kosnonanti </div> </a> <ul id="toc-Slogotvorni_kosnonanti-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Slogotvorno_/r/" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Slogotvorno_/r/"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.2.1 Slogotvorno /r/ </div> </a> <ul id="toc-Slogotvorno_/r/-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ostali_slogotvorni_konsonanti" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Ostali_slogotvorni_konsonanti"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.2.2 Ostali slogotvorni konsonanti </div> </a> <ul id="toc-Ostali_slogotvorni_konsonanti-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Dvoglas_ije/je" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Dvoglas_ije/je"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.3 Dvoglas ije/je </div> </a> <ul id="toc-Dvoglas_ije/je-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ostali_dvoglasi" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Ostali_dvoglasi"> <div class="vector-toc-text"> 6.1.4 Ostali dvoglasi </div> </a> <ul id="toc-Ostali_dvoglasi-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Suglasnici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Suglasnici"> <div class="vector-toc-text"> 6.2 Suglasnici </div> </a> <ul id="toc-Suglasnici-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Usnenici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Usnenici"> <div class="vector-toc-text"> 6.2.1 Usnenici </div> </a> <ul id="toc-Usnenici-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Zubnici_i_desnici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Zubnici_i_desnici"> <div class="vector-toc-text"> 6.2.2 Zubnici i desnici </div> </a> <ul id="toc-Zubnici_i_desnici-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Nepčanici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Nepčanici"> <div class="vector-toc-text"> 6.2.3 Nepčanici </div> </a> <ul id="toc-Nepčanici-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Jedrenici" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Jedrenici"> <div class="vector-toc-text"> 6.2.4 Jedrenici </div> </a> <ul id="toc-Jedrenici-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Zapisivanje_glasova" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Zapisivanje_glasova"> <div class="vector-toc-text"> 6.2.5 Zapisivanje glasova </div> </a> <ul id="toc-Zapisivanje_glasova-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Građa_sloga" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Građa_sloga"> <div class="vector-toc-text"> 6.3 Građa sloga </div> </a> <ul id="toc-Građa_sloga-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Pristup_sloga" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Pristup_sloga"> <div class="vector-toc-text"> 6.3.1 Pristup sloga </div> </a> <ul id="toc-Pristup_sloga-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Odstup_sloga" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Odstup_sloga"> <div class="vector-toc-text"> 6.3.2 Odstup sloga </div> </a> <ul id="toc-Odstup_sloga-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ograničenja_u_građi_sloga" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Ograničenja_u_građi_sloga"> <div class="vector-toc-text"> 6.3.3 Ograničenja u građi sloga </div> </a> <ul id="toc-Ograničenja_u_građi_sloga-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Ljestvica_zvonkosti" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Ljestvica_zvonkosti"> <div class="vector-toc-text"> 6.3.3.1 Ljestvica zvonkosti </div> </a> <ul id="toc-Ljestvica_zvonkosti-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Dodatna_ograničenja" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Dodatna_ograničenja"> <div class="vector-toc-text"> 6.3.3.2 Dodatna ograničenja </div> </a> <ul id="toc-Dodatna_ograničenja-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Naglasni_sustav" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Naglasni_sustav"> <div class="vector-toc-text"> 6.4 Naglasni sustav </div> </a> <ul id="toc-Naglasni_sustav-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Tradicionalni_pristup" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Tradicionalni_pristup"> <div class="vector-toc-text"> 6.4.1 Tradicionalni pristup </div> </a> <ul id="toc-Tradicionalni_pristup-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Moderni_pristup" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Moderni_pristup"> <div class="vector-toc-text"> 6.4.2 Moderni pristup </div> </a> <ul id="toc-Moderni_pristup-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Jednosložni_naglasak" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Jednosložni_naglasak"> <div class="vector-toc-text"> 6.4.2.1 Jednosložni naglasak </div> </a> <ul id="toc-Jednosložni_naglasak-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Dvosložni_naglasak" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-4"> <a class="vector-toc-link" href="#Dvosložni_naglasak"> <div class="vector-toc-text"> 6.4.2.2 Dvosložni naglasak </div> </a> <ul id="toc-Dvosložni_naglasak-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Morfonologija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Morfonologija"> <div class="vector-toc-text"> 6.5 Morfonologija </div> </a> <ul id="toc-Morfonologija-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Jednačenje_po_zvučnosti" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Jednačenje_po_zvučnosti"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.1 Jednačenje po zvučnosti </div> </a> <ul id="toc-Jednačenje_po_zvučnosti-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Jednačenje_po_mjestu_tvorbe" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Jednačenje_po_mjestu_tvorbe"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.2 Jednačenje po mjestu tvorbe </div> </a> <ul id="toc-Jednačenje_po_mjestu_tvorbe-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Ispadanje_konsonanata" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Ispadanje_konsonanata"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.3 Ispadanje konsonanata </div> </a> <ul id="toc-Ispadanje_konsonanata-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Umetanje_j" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Umetanje_j"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.4 Umetanje j </div> </a> <ul id="toc-Umetanje_j-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Palatalizacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Palatalizacija"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.5 Palatalizacija </div> </a> <ul id="toc-Palatalizacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Sibilarizacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Sibilarizacija"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.6 Sibilarizacija </div> </a> <ul id="toc-Sibilarizacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Jotacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Jotacija"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.7 Jotacija </div> </a> <ul id="toc-Jotacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Nepostojani_a" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Nepostojani_a"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.8 Nepostojani a </div> </a> <ul id="toc-Nepostojani_a-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Vokalizacija" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Vokalizacija"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.9 Vokalizacija </div> </a> <ul id="toc-Vokalizacija-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Promjene_ije/je_i_prijevoj" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Promjene_ije/je_i_prijevoj"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.10 Promjene ije/je i prijevoj </div> </a> <ul id="toc-Promjene_ije/je_i_prijevoj-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Prijeglas" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-3"> <a class="vector-toc-link" href="#Prijeglas"> <div class="vector-toc-text"> 6.5.11 Prijeglas </div> </a> <ul id="toc-Prijeglas-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Gramatika" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Gramatika"> <div class="vector-toc-text"> 7 Gramatika </div> </a> <button aria-controls="toc-Gramatika-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Gramatika </button> <ul id="toc-Gramatika-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Imenice" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Imenice"> <div class="vector-toc-text"> 7.1 Imenice </div> </a> <ul id="toc-Imenice-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Pridjevi" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Pridjevi"> <div class="vector-toc-text"> 7.2 Pridjevi </div> </a> <ul id="toc-Pridjevi-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Glagoli" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Glagoli"> <div class="vector-toc-text"> 7.3 Glagoli </div> </a> <ul id="toc-Glagoli-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> <li id="toc-Leksik" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Leksik"> <div class="vector-toc-text"> 8 Leksik </div> </a> <ul id="toc-Leksik-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Zanimljivosti" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Zanimljivosti"> <div class="vector-toc-text"> 9 Zanimljivosti </div> </a> <ul id="toc-Zanimljivosti-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Povezani_članci" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Povezani_članci"> <div class="vector-toc-text"> 10 Povezani članci </div> </a> <ul id="toc-Povezani_članci-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Izvori" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Izvori"> <div class="vector-toc-text"> 11 Izvori </div> </a> <ul id="toc-Izvori-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Vanjske_poveznice" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-1"> <a class="vector-toc-link" href="#Vanjske_poveznice"> <div class="vector-toc-text"> 12 Vanjske poveznice </div> </a> <button aria-controls="toc-Vanjske_poveznice-sublist" class="cdx-button cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only vector-toc-toggle"> Sadržaj cjeline Vanjske poveznice </button> <ul id="toc-Vanjske_poveznice-sublist" class="vector-toc-list"> <li id="toc-Povijesni_prikaz" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Povijesni_prikaz"> <div class="vector-toc-text"> 12.1 Povijesni prikaz </div> </a> <ul id="toc-Povijesni_prikaz-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Povijesna_jezikoslovna_djela" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Povijesna_jezikoslovna_djela"> <div class="vector-toc-text"> 12.2 Povijesna jezikoslovna djela </div> </a> <ul id="toc-Povijesna_jezikoslovna_djela-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> <li id="toc-Za_daljnje_čitanje" class="vector-toc-list-item vector-toc-level-2"> <a class="vector-toc-link" href="#Za_daljnje_čitanje"> <div class="vector-toc-text"> 12.3 Za daljnje čitanje </div> </a> <ul id="toc-Za_daljnje_čitanje-sublist" class="vector-toc-list"> </ul> </li> </ul> </li> </ul> </div> </div> </nav> </div> </div> <div class="mw-content-container"> <main id="content" class="mw-body"> <header class="mw-body-header vector-page-titlebar"> <nav aria-label="Sadržaj" class="vector-toc-landmark"> <div id="vector-page-titlebar-toc" class="vector-dropdown vector-page-titlebar-toc vector-button-flush-left" > <input type="checkbox" id="vector-page-titlebar-toc-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-titlebar-toc" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Prikaz sadržaja stranice" > <label id="vector-page-titlebar-toc-label" for="vector-page-titlebar-toc-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" > Prikaz sadržaja stranice </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-titlebar-toc-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <h1 id="firstHeading" class="firstHeading mw-first-heading">Hrvatski jezik</h1> <div id="p-lang-btn" class="vector-dropdown mw-portlet mw-portlet-lang" > <input type="checkbox" id="p-lang-btn-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-p-lang-btn" class="vector-dropdown-checkbox mw-interlanguage-selector" aria-label="Idi na druge jezične varijante članka. Dostupan je na 172 jezika" > <label id="p-lang-btn-label" for="p-lang-btn-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--action-progressive mw-portlet-lang-heading-172" aria-hidden="true" > 172 jezika </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li class="interlanguage-link interwiki-ab mw-list-item"><a href="https://ab.wikipedia.org/wiki/%D0%90%D1%85%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%B1%D1%8B%D0%B7%D1%88%D3%99%D0%B0" title="Ахорват бызшәа – abhaski" lang="ab" hreflang="ab" data-title="Ахорват бызшәа" data-language-autonym="Аԥсшәа" data-language-local-name="abhaski" class="interlanguage-link-target">Аԥсшәа</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-af mw-list-item"><a href="https://af.wikipedia.org/wiki/Kroaties" title="Kroaties – afrikaans" lang="af" hreflang="af" data-title="Kroaties" data-language-autonym="Afrikaans" data-language-local-name="afrikaans" class="interlanguage-link-target">Afrikaans</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-als mw-list-item"><a href="https://als.wikipedia.org/wiki/Kroatische_Sprache" title="Kroatische Sprache – švicarski njemački" lang="gsw" hreflang="gsw" data-title="Kroatische Sprache" data-language-autonym="Alemannisch" data-language-local-name="švicarski njemački" class="interlanguage-link-target">Alemannisch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-am mw-list-item"><a href="https://am.wikipedia.org/wiki/%E1%8A%AD%E1%88%AE%E1%8A%A4%E1%88%BD%E1%8A%9B" title="ክሮኤሽኛ – amharski" lang="am" hreflang="am" data-title="ክሮኤሽኛ" data-language-autonym="አማርኛ" data-language-local-name="amharski" class="interlanguage-link-target">አማርኛ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-an mw-list-item"><a href="https://an.wikipedia.org/wiki/Idioma_croata" title="Idioma croata – aragonski" lang="an" hreflang="an" data-title="Idioma croata" data-language-autonym="Aragonés" data-language-local-name="aragonski" class="interlanguage-link-target">Aragonés</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ang mw-list-item"><a href="https://ang.wikipedia.org/wiki/Croatisc_spr%C7%A3c" title="Croatisc sprǣc – staroengleski" lang="ang" hreflang="ang" data-title="Croatisc sprǣc" data-language-autonym="Ænglisc" data-language-local-name="staroengleski" class="interlanguage-link-target">Ænglisc</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ar mw-list-item"><a href="https://ar.wikipedia.org/wiki/%D8%A7%D9%84%D9%84%D8%BA%D8%A9_%D8%A7%D9%84%D9%83%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%AA%D9%8A%D8%A9" title="اللغة الكرواتية – arapski" lang="ar" hreflang="ar" data-title="اللغة الكرواتية" data-language-autonym="العربية" data-language-local-name="arapski" class="interlanguage-link-target">العربية</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-arz mw-list-item"><a href="https://arz.wikipedia.org/wiki/%D9%84%D8%BA%D9%87_%D9%83%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%AA%D9%89" title="لغه كرواتى – Egyptian Arabic" lang="arz" hreflang="arz" data-title="لغه كرواتى" data-language-autonym="مصرى" data-language-local-name="Egyptian Arabic" class="interlanguage-link-target">مصرى</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ast mw-list-item"><a href="https://ast.wikipedia.org/wiki/Idioma_croata" title="Idioma croata – asturijski" lang="ast" hreflang="ast" data-title="Idioma croata" data-language-autonym="Asturianu" data-language-local-name="asturijski" class="interlanguage-link-target">Asturianu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-av mw-list-item"><a href="https://av.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%BC%D0%B0%D1%86%D0%86" title="Хорват мацІ – avarski" lang="av" hreflang="av" data-title="Хорват мацІ" data-language-autonym="Авар" data-language-local-name="avarski" class="interlanguage-link-target">Авар</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-avk mw-list-item"><a href="https://avk.wikipedia.org/wiki/Xrvatskava" title="Xrvatskava – Kotava" lang="avk" hreflang="avk" data-title="Xrvatskava" data-language-autonym="Kotava" data-language-local-name="Kotava" class="interlanguage-link-target">Kotava</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-az mw-list-item"><a href="https://az.wikipedia.org/wiki/Xorvat_dili" title="Xorvat dili – azerbajdžanski" lang="az" hreflang="az" data-title="Xorvat dili" data-language-autonym="Azərbaycanca" data-language-local-name="azerbajdžanski" class="interlanguage-link-target">Azərbaycanca</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ba mw-list-item"><a href="https://ba.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B5" title="Хорват теле – baškirski" lang="ba" hreflang="ba" data-title="Хорват теле" data-language-autonym="Башҡортса" data-language-local-name="baškirski" class="interlanguage-link-target">Башҡортса</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-bar mw-list-item"><a href="https://bar.wikipedia.org/wiki/Krowodische_Sproch" title="Krowodische Sproch – Bavarian" lang="bar" hreflang="bar" data-title="Krowodische Sproch" data-language-autonym="Boarisch" data-language-local-name="Bavarian" class="interlanguage-link-target">Boarisch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-bat-smg mw-list-item"><a href="https://bat-smg.wikipedia.org/wiki/Kroatu_kalba" title="Kroatu kalba – Samogitian" lang="sgs" hreflang="sgs" data-title="Kroatu kalba" data-language-autonym="Žemaitėška" data-language-local-name="Samogitian" class="interlanguage-link-target">Žemaitėška</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-be mw-list-item"><a href="https://be.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%86%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0" title="Харвацкая мова – bjeloruski" lang="be" hreflang="be" data-title="Харвацкая мова" data-language-autonym="Беларуская" data-language-local-name="bjeloruski" class="interlanguage-link-target">Беларуская</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-be-x-old mw-list-item"><a href="https://be-tarask.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%B0%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%86%D0%BA%D0%B0%D1%8F_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0" title="Харвацкая мова – Belarusian (Taraškievica orthography)" lang="be-tarask" hreflang="be-tarask" data-title="Харвацкая мова" data-language-autonym="Беларуская (тарашкевіца)" data-language-local-name="Belarusian (Taraškievica orthography)" class="interlanguage-link-target">Беларуская (тарашкевіца)</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-bg mw-list-item"><a href="https://bg.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D1%8A%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA" title="Хърватски език – bugarski" lang="bg" hreflang="bg" data-title="Хърватски език" data-language-autonym="Български" data-language-local-name="bugarski" class="interlanguage-link-target">Български</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-bn mw-list-item"><a href="https://bn.wikipedia.org/wiki/%E0%A6%95%E0%A7%8D%E0%A6%B0%E0%A7%8B%E0%A6%AF%E0%A6%BC%E0%A7%87%E0%A6%B6%E0%A7%80%E0%A6%AF%E0%A6%BC_%E0%A6%AD%E0%A6%BE%E0%A6%B7%E0%A6%BE" title="ক্রোয়েশীয় ভাষা – bangla" lang="bn" hreflang="bn" data-title="ক্রোয়েশীয় ভাষা" data-language-autonym="বাংলা" data-language-local-name="bangla" class="interlanguage-link-target">বাংলা</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-br mw-list-item"><a href="https://br.wikipedia.org/wiki/Kroateg" title="Kroateg – bretonski" lang="br" hreflang="br" data-title="Kroateg" data-language-autonym="Brezhoneg" data-language-local-name="bretonski" class="interlanguage-link-target">Brezhoneg</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-bs mw-list-item"><a href="https://bs.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik" title="Hrvatski jezik – bosanski" lang="bs" hreflang="bs" data-title="Hrvatski jezik" data-language-autonym="Bosanski" data-language-local-name="bosanski" class="interlanguage-link-target">Bosanski</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ca mw-list-item"><a href="https://ca.wikipedia.org/wiki/Croat_(llengua)" title="Croat (llengua) – katalonski" lang="ca" hreflang="ca" data-title="Croat (llengua)" data-language-autonym="Català" data-language-local-name="katalonski" class="interlanguage-link-target">Català</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ce mw-list-item"><a href="https://ce.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%B9%D0%BD_%D0%BC%D0%BE%D1%82%D1%82" title="Хорватийн мотт – čečenski" lang="ce" hreflang="ce" data-title="Хорватийн мотт" data-language-autonym="Нохчийн" data-language-local-name="čečenski" class="interlanguage-link-target">Нохчийн</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ceb mw-list-item"><a href="https://ceb.wikipedia.org/wiki/Pinulongang_Kroata" title="Pinulongang Kroata – cebuano" lang="ceb" hreflang="ceb" data-title="Pinulongang Kroata" data-language-autonym="Cebuano" data-language-local-name="cebuano" class="interlanguage-link-target">Cebuano</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ckb mw-list-item"><a href="https://ckb.wikipedia.org/wiki/%D8%B2%D9%85%D8%A7%D9%86%DB%8C_%DA%A9%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%AA%DB%8C" title="زمانی کرواتی – soranski kurdski" lang="ckb" hreflang="ckb" data-title="زمانی کرواتی" data-language-autonym="کوردی" data-language-local-name="soranski kurdski" class="interlanguage-link-target">کوردی</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-co mw-list-item"><a href="https://co.wikipedia.org/wiki/Lingua_cruata" title="Lingua cruata – korzički" lang="co" hreflang="co" data-title="Lingua cruata" data-language-autonym="Corsu" data-language-local-name="korzički" class="interlanguage-link-target">Corsu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-crh mw-list-item"><a href="https://crh.wikipedia.org/wiki/H%C4%B1rvat_tili" title="Hırvat tili – krimski turski" lang="crh" hreflang="crh" data-title="Hırvat tili" data-language-autonym="Qırımtatarca" data-language-local-name="krimski turski" class="interlanguage-link-target">Qırımtatarca</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-cs mw-list-item"><a href="https://cs.wikipedia.org/wiki/Chorvat%C5%A1tina" title="Chorvatština – češki" lang="cs" hreflang="cs" data-title="Chorvatština" data-language-autonym="Čeština" data-language-local-name="češki" class="interlanguage-link-target">Čeština</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-csb mw-list-item"><a href="https://csb.wikipedia.org/wiki/Ch%C3%B2rwacczi_j%C3%A3z%C3%ABk" title="Chòrwacczi jãzëk – kašupski" lang="csb" hreflang="csb" data-title="Chòrwacczi jãzëk" data-language-autonym="Kaszëbsczi" data-language-local-name="kašupski" class="interlanguage-link-target">Kaszëbsczi</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-cu mw-list-item"><a href="https://cu.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D1%80%D1%8A%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%8C%D1%81%D0%BA%D1%8A_%D1%A9%EA%99%81%EA%99%91%D0%BA%D1%8A" title="Хръватьскъ ѩꙁꙑкъ – crkvenoslavenski" lang="cu" hreflang="cu" data-title="Хръватьскъ ѩꙁꙑкъ" data-language-autonym="Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ" data-language-local-name="crkvenoslavenski" class="interlanguage-link-target">Словѣньскъ / ⰔⰎⰑⰂⰡⰐⰠⰔⰍⰟ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-cv mw-list-item"><a href="https://cv.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%87%C4%95%D0%BB%D1%85%D0%B8" title="Хорват чĕлхи – čuvaški" lang="cv" hreflang="cv" data-title="Хорват чĕлхи" data-language-autonym="Чӑвашла" data-language-local-name="čuvaški" class="interlanguage-link-target">Чӑвашла</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-cy mw-list-item"><a href="https://cy.wikipedia.org/wiki/Croateg" title="Croateg – velški" lang="cy" hreflang="cy" data-title="Croateg" data-language-autonym="Cymraeg" data-language-local-name="velški" class="interlanguage-link-target">Cymraeg</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-da mw-list-item"><a href="https://da.wikipedia.org/wiki/Kroatisk_(sprog)" title="Kroatisk (sprog) – danski" lang="da" hreflang="da" data-title="Kroatisk (sprog)" data-language-autonym="Dansk" data-language-local-name="danski" class="interlanguage-link-target">Dansk</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-de mw-list-item"><a href="https://de.wikipedia.org/wiki/Kroatische_Sprache" title="Kroatische Sprache – njemački" lang="de" hreflang="de" data-title="Kroatische Sprache" data-language-autonym="Deutsch" data-language-local-name="njemački" class="interlanguage-link-target">Deutsch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-diq mw-list-item"><a href="https://diq.wikipedia.org/wiki/X%C4%B1rwatki" title="Xırwatki – Zazaki" lang="diq" hreflang="diq" data-title="Xırwatki" data-language-autonym="Zazaki" data-language-local-name="Zazaki" class="interlanguage-link-target">Zazaki</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-dsb mw-list-item"><a href="https://dsb.wikipedia.org/wiki/Chorwatska_r%C4%9Bc" title="Chorwatska rěc – donjolužički" lang="dsb" hreflang="dsb" data-title="Chorwatska rěc" data-language-autonym="Dolnoserbski" data-language-local-name="donjolužički" class="interlanguage-link-target">Dolnoserbski</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-el mw-list-item"><a href="https://el.wikipedia.org/wiki/%CE%9A%CF%81%CE%BF%CE%B1%CF%84%CE%B9%CE%BA%CE%AE_%CE%B3%CE%BB%CF%8E%CF%83%CF%83%CE%B1" title="Κροατική γλώσσα – grčki" lang="el" hreflang="el" data-title="Κροατική γλώσσα" data-language-autonym="Ελληνικά" data-language-local-name="grčki" class="interlanguage-link-target">Ελληνικά</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-en mw-list-item"><a href="https://en.wikipedia.org/wiki/Croatian_language" title="Croatian language – engleski" lang="en" hreflang="en" data-title="Croatian language" data-language-autonym="English" data-language-local-name="engleski" class="interlanguage-link-target">English</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-eo mw-list-item"><a href="https://eo.wikipedia.org/wiki/Kroata_lingvo" title="Kroata lingvo – esperanto" lang="eo" hreflang="eo" data-title="Kroata lingvo" data-language-autonym="Esperanto" data-language-local-name="esperanto" class="interlanguage-link-target">Esperanto</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-es mw-list-item"><a href="https://es.wikipedia.org/wiki/Idioma_croata" title="Idioma croata – španjolski" lang="es" hreflang="es" data-title="Idioma croata" data-language-autonym="Español" data-language-local-name="španjolski" class="interlanguage-link-target">Español</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-et mw-list-item"><a href="https://et.wikipedia.org/wiki/Horvaadi_keel" title="Horvaadi keel – estonski" lang="et" hreflang="et" data-title="Horvaadi keel" data-language-autonym="Eesti" data-language-local-name="estonski" class="interlanguage-link-target">Eesti</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-eu mw-list-item"><a href="https://eu.wikipedia.org/wiki/Kroaziera" title="Kroaziera – baskijski" lang="eu" hreflang="eu" data-title="Kroaziera" data-language-autonym="Euskara" data-language-local-name="baskijski" class="interlanguage-link-target">Euskara</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ext mw-list-item"><a href="https://ext.wikipedia.org/wiki/Luenga_croata" title="Luenga croata – Extremaduran" lang="ext" hreflang="ext" data-title="Luenga croata" data-language-autonym="Estremeñu" data-language-local-name="Extremaduran" class="interlanguage-link-target">Estremeñu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fa mw-list-item"><a href="https://fa.wikipedia.org/wiki/%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86_%DA%A9%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%AA%DB%8C" title="زبان کرواتی – perzijski" lang="fa" hreflang="fa" data-title="زبان کرواتی" data-language-autonym="فارسی" data-language-local-name="perzijski" class="interlanguage-link-target">فارسی</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fi mw-list-item"><a href="https://fi.wikipedia.org/wiki/Kroatian_kieli" title="Kroatian kieli – finski" lang="fi" hreflang="fi" data-title="Kroatian kieli" data-language-autonym="Suomi" data-language-local-name="finski" class="interlanguage-link-target">Suomi</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fiu-vro mw-list-item"><a href="https://fiu-vro.wikipedia.org/wiki/Horvaadi_kiil" title="Horvaadi kiil – Võro" lang="vro" hreflang="vro" data-title="Horvaadi kiil" data-language-autonym="Võro" data-language-local-name="Võro" class="interlanguage-link-target">Võro</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fo mw-list-item"><a href="https://fo.wikipedia.org/wiki/Kroatiskt_m%C3%A1l" title="Kroatiskt mál – ferojski" lang="fo" hreflang="fo" data-title="Kroatiskt mál" data-language-autonym="Føroyskt" data-language-local-name="ferojski" class="interlanguage-link-target">Føroyskt</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fr mw-list-item"><a href="https://fr.wikipedia.org/wiki/Croate" title="Croate – francuski" lang="fr" hreflang="fr" data-title="Croate" data-language-autonym="Français" data-language-local-name="francuski" class="interlanguage-link-target">Français</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-frp mw-list-item"><a href="https://frp.wikipedia.org/wiki/Croato" title="Croato – Arpitan" lang="frp" hreflang="frp" data-title="Croato" data-language-autonym="Arpetan" data-language-local-name="Arpitan" class="interlanguage-link-target">Arpetan</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-frr mw-list-item"><a href="https://frr.wikipedia.org/wiki/Kroaatisk_spriak" title="Kroaatisk spriak – sjevernofrizijski" lang="frr" hreflang="frr" data-title="Kroaatisk spriak" data-language-autonym="Nordfriisk" data-language-local-name="sjevernofrizijski" class="interlanguage-link-target">Nordfriisk</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fur mw-list-item"><a href="https://fur.wikipedia.org/wiki/Lenghe_cravuate" title="Lenghe cravuate – furlanski" lang="fur" hreflang="fur" data-title="Lenghe cravuate" data-language-autonym="Furlan" data-language-local-name="furlanski" class="interlanguage-link-target">Furlan</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-fy mw-list-item"><a href="https://fy.wikipedia.org/wiki/Kro%C3%A4tysk" title="Kroätysk – zapadnofrizijski" lang="fy" hreflang="fy" data-title="Kroätysk" data-language-autonym="Frysk" data-language-local-name="zapadnofrizijski" class="interlanguage-link-target">Frysk</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ga mw-list-item"><a href="https://ga.wikipedia.org/wiki/An_Chr%C3%B3itis" title="An Chróitis – irski" lang="ga" hreflang="ga" data-title="An Chróitis" data-language-autonym="Gaeilge" data-language-local-name="irski" class="interlanguage-link-target">Gaeilge</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gag mw-list-item"><a href="https://gag.wikipedia.org/wiki/Kroat_dili" title="Kroat dili – gagauski" lang="gag" hreflang="gag" data-title="Kroat dili" data-language-autonym="Gagauz" data-language-local-name="gagauski" class="interlanguage-link-target">Gagauz</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gd mw-list-item"><a href="https://gd.wikipedia.org/wiki/Croatais" title="Croatais – škotski gaelski" lang="gd" hreflang="gd" data-title="Croatais" data-language-autonym="Gàidhlig" data-language-local-name="škotski gaelski" class="interlanguage-link-target">Gàidhlig</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gl mw-list-item"><a href="https://gl.wikipedia.org/wiki/Lingua_croata" title="Lingua croata – galicijski" lang="gl" hreflang="gl" data-title="Lingua croata" data-language-autonym="Galego" data-language-local-name="galicijski" class="interlanguage-link-target">Galego</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gn mw-list-item"><a href="https://gn.wikipedia.org/wiki/Kyoasia%C3%B1e%27%E1%BA%BD" title="Kyoasiañe'ẽ – gvaranski" lang="gn" hreflang="gn" data-title="Kyoasiañe'ẽ" data-language-autonym="Avañe'ẽ" data-language-local-name="gvaranski" class="interlanguage-link-target">Avañe'ẽ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gu mw-list-item"><a href="https://gu.wikipedia.org/wiki/%E0%AA%95%E0%AB%8D%E0%AA%B0%E0%AB%8B%E0%AA%8F%E0%AA%B6%E0%AA%BF%E0%AA%AF%E0%AA%A8_%E0%AA%AD%E0%AA%BE%E0%AA%B7%E0%AA%BE" title="ક્રોએશિયન ભાષા – gudžaratski" lang="gu" hreflang="gu" data-title="ક્રોએશિયન ભાષા" data-language-autonym="ગુજરાતી" data-language-local-name="gudžaratski" class="interlanguage-link-target">ગુજરાતી</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-gv mw-list-item"><a href="https://gv.wikipedia.org/wiki/Croitish" title="Croitish – manski" lang="gv" hreflang="gv" data-title="Croitish" data-language-autonym="Gaelg" data-language-local-name="manski" class="interlanguage-link-target">Gaelg</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hak mw-list-item"><a href="https://hak.wikipedia.org/wiki/Croatia-ng%C3%AE" title="Croatia-ngî – hakka kineski" lang="hak" hreflang="hak" data-title="Croatia-ngî" data-language-autonym="客家語 / Hak-kâ-ngî" data-language-local-name="hakka kineski" class="interlanguage-link-target">客家語 / Hak-kâ-ngî</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-he mw-list-item"><a href="https://he.wikipedia.org/wiki/%D7%A7%D7%A8%D7%95%D7%90%D7%98%D7%99%D7%AA" title="קרואטית – hebrejski" lang="he" hreflang="he" data-title="קרואטית" data-language-autonym="עברית" data-language-local-name="hebrejski" class="interlanguage-link-target">עברית</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hi mw-list-item"><a href="https://hi.wikipedia.org/wiki/%E0%A4%95%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%8B%E0%A4%8F%E0%A4%B6%E0%A4%BF%E0%A4%AF%E0%A4%A8_%E0%A4%AD%E0%A4%BE%E0%A4%B7%E0%A4%BE" title="क्रोएशियन भाषा – hindski" lang="hi" hreflang="hi" data-title="क्रोएशियन भाषा" data-language-autonym="हिन्दी" data-language-local-name="hindski" class="interlanguage-link-target">हिन्दी</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hif mw-list-item"><a href="https://hif.wikipedia.org/wiki/Croatian_language" title="Croatian language – Fiji Hindi" lang="hif" hreflang="hif" data-title="Croatian language" data-language-autonym="Fiji Hindi" data-language-local-name="Fiji Hindi" class="interlanguage-link-target">Fiji Hindi</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hsb mw-list-item"><a href="https://hsb.wikipedia.org/wiki/Chorwat%C5%A1%C4%87ina" title="Chorwatšćina – gornjolužički" lang="hsb" hreflang="hsb" data-title="Chorwatšćina" data-language-autonym="Hornjoserbsce" data-language-local-name="gornjolužički" class="interlanguage-link-target">Hornjoserbsce</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hu badge-Q17437796 badge-featuredarticle mw-list-item" title="izabrani članak"><a href="https://hu.wikipedia.org/wiki/Horv%C3%A1t_nyelv" title="Horvát nyelv – mađarski" lang="hu" hreflang="hu" data-title="Horvát nyelv" data-language-autonym="Magyar" data-language-local-name="mađarski" class="interlanguage-link-target">Magyar</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-hy mw-list-item"><a href="https://hy.wikipedia.org/wiki/%D4%BD%D5%B8%D6%80%D5%BE%D5%A1%D5%A9%D5%A5%D6%80%D5%A5%D5%B6" title="Խորվաթերեն – armenski" lang="hy" hreflang="hy" data-title="Խորվաթերեն" data-language-autonym="Հայերեն" data-language-local-name="armenski" class="interlanguage-link-target">Հայերեն</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ia mw-list-item"><a href="https://ia.wikipedia.org/wiki/Lingua_croate" title="Lingua croate – interlingua" lang="ia" hreflang="ia" data-title="Lingua croate" data-language-autonym="Interlingua" data-language-local-name="interlingua" class="interlanguage-link-target">Interlingua</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-id mw-list-item"><a href="https://id.wikipedia.org/wiki/Bahasa_Kroasia" title="Bahasa Kroasia – indonezijski" lang="id" hreflang="id" data-title="Bahasa Kroasia" data-language-autonym="Bahasa Indonesia" data-language-local-name="indonezijski" class="interlanguage-link-target">Bahasa Indonesia</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ie mw-list-item"><a href="https://ie.wikipedia.org/wiki/Lingue_croates" title="Lingue croates – interligua" lang="ie" hreflang="ie" data-title="Lingue croates" data-language-autonym="Interlingue" data-language-local-name="interligua" class="interlanguage-link-target">Interlingue</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ilo mw-list-item"><a href="https://ilo.wikipedia.org/wiki/Pagsasao_a_Kroata" title="Pagsasao a Kroata – iloko" lang="ilo" hreflang="ilo" data-title="Pagsasao a Kroata" data-language-autonym="Ilokano" data-language-local-name="iloko" class="interlanguage-link-target">Ilokano</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-io mw-list-item"><a href="https://io.wikipedia.org/wiki/Kroata_linguo" title="Kroata linguo – ido" lang="io" hreflang="io" data-title="Kroata linguo" data-language-autonym="Ido" data-language-local-name="ido" class="interlanguage-link-target">Ido</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-is mw-list-item"><a href="https://is.wikipedia.org/wiki/Kr%C3%B3at%C3%ADska" title="Króatíska – islandski" lang="is" hreflang="is" data-title="Króatíska" data-language-autonym="Íslenska" data-language-local-name="islandski" class="interlanguage-link-target">Íslenska</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-it mw-list-item"><a href="https://it.wikipedia.org/wiki/Lingua_croata" title="Lingua croata – talijanski" lang="it" hreflang="it" data-title="Lingua croata" data-language-autonym="Italiano" data-language-local-name="talijanski" class="interlanguage-link-target">Italiano</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ja mw-list-item"><a href="https://ja.wikipedia.org/wiki/%E3%82%AF%E3%83%AD%E3%82%A2%E3%83%81%E3%82%A2%E8%AA%9E" title="クロアチア語 – japanski" lang="ja" hreflang="ja" data-title="クロアチア語" data-language-autonym="日本語" data-language-local-name="japanski" class="interlanguage-link-target">日本語</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-jv mw-list-item"><a href="https://jv.wikipedia.org/wiki/Basa_Kroasia" title="Basa Kroasia – javanski" lang="jv" hreflang="jv" data-title="Basa Kroasia" data-language-autonym="Jawa" data-language-local-name="javanski" class="interlanguage-link-target">Jawa</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ka mw-list-item"><a href="https://ka.wikipedia.org/wiki/%E1%83%AE%E1%83%9D%E1%83%A0%E1%83%95%E1%83%90%E1%83%A2%E1%83%A3%E1%83%9A%E1%83%98_%E1%83%94%E1%83%9C%E1%83%90" title="ხორვატული ენა – gruzijski" lang="ka" hreflang="ka" data-title="ხორვატული ენა" data-language-autonym="ქართული" data-language-local-name="gruzijski" class="interlanguage-link-target">ქართული</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-kaa mw-list-item"><a href="https://kaa.wikipedia.org/wiki/Xorvat_tili" title="Xorvat tili – kara-kalpak" lang="kaa" hreflang="kaa" data-title="Xorvat tili" data-language-autonym="Qaraqalpaqsha" data-language-local-name="kara-kalpak" class="interlanguage-link-target">Qaraqalpaqsha</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-kge mw-list-item"><a href="https://kge.wikipedia.org/wiki/Bahasa_Kroasia" title="Bahasa Kroasia – Komering" lang="kge" hreflang="kge" data-title="Bahasa Kroasia" data-language-autonym="Kumoring" data-language-local-name="Komering" class="interlanguage-link-target">Kumoring</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-kk mw-list-item"><a href="https://kk.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%82%D1%96%D0%BB%D1%96" title="Хорват тілі – kazaški" lang="kk" hreflang="kk" data-title="Хорват тілі" data-language-autonym="Қазақша" data-language-local-name="kazaški" class="interlanguage-link-target">Қазақша</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ko mw-list-item"><a href="https://ko.wikipedia.org/wiki/%ED%81%AC%EB%A1%9C%EC%95%84%ED%8B%B0%EC%95%84%EC%96%B4" title="크로아티아어 – korejski" lang="ko" hreflang="ko" data-title="크로아티아어" data-language-autonym="한국어" data-language-local-name="korejski" class="interlanguage-link-target">한국어</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-koi mw-list-item"><a href="https://koi.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D3%A7%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%BA%D1%8B%D0%B2" title="Хӧрват кыв – komi-permski" lang="koi" hreflang="koi" data-title="Хӧрват кыв" data-language-autonym="Перем коми" data-language-local-name="komi-permski" class="interlanguage-link-target">Перем коми</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-krc mw-list-item"><a href="https://krc.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%82%D0%B8%D0%BB" title="Хорват тил – karachay-balkar" lang="krc" hreflang="krc" data-title="Хорват тил" data-language-autonym="Къарачай-малкъар" data-language-local-name="karachay-balkar" class="interlanguage-link-target">Къарачай-малкъар</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ku mw-list-item"><a href="https://ku.wikipedia.org/wiki/Ziman%C3%AA_xirwat%C3%AE" title="Zimanê xirwatî – kurdski" lang="ku" hreflang="ku" data-title="Zimanê xirwatî" data-language-autonym="Kurdî" data-language-local-name="kurdski" class="interlanguage-link-target">Kurdî</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-kv mw-list-item"><a href="https://kv.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%BA%D1%8B%D0%B2" title="Хорват кыв – komi" lang="kv" hreflang="kv" data-title="Хорват кыв" data-language-autonym="Коми" data-language-local-name="komi" class="interlanguage-link-target">Коми</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-kw mw-list-item"><a href="https://kw.wikipedia.org/wiki/Kroatek" title="Kroatek – kornski" lang="kw" hreflang="kw" data-title="Kroatek" data-language-autonym="Kernowek" data-language-local-name="kornski" class="interlanguage-link-target">Kernowek</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-la mw-list-item"><a href="https://la.wikipedia.org/wiki/Lingua_Croatica" title="Lingua Croatica – latinski" lang="la" hreflang="la" data-title="Lingua Croatica" data-language-autonym="Latina" data-language-local-name="latinski" class="interlanguage-link-target">Latina</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-lb mw-list-item"><a href="https://lb.wikipedia.org/wiki/Kroatesch" title="Kroatesch – luksemburški" lang="lb" hreflang="lb" data-title="Kroatesch" data-language-autonym="Lëtzebuergesch" data-language-local-name="luksemburški" class="interlanguage-link-target">Lëtzebuergesch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-li mw-list-item"><a href="https://li.wikipedia.org/wiki/Kroatisch" title="Kroatisch – limburški" lang="li" hreflang="li" data-title="Kroatisch" data-language-autonym="Limburgs" data-language-local-name="limburški" class="interlanguage-link-target">Limburgs</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-lij mw-list-item"><a href="https://lij.wikipedia.org/wiki/Lengua_croata" title="Lengua croata – Ligurian" lang="lij" hreflang="lij" data-title="Lengua croata" data-language-autonym="Ligure" data-language-local-name="Ligurian" class="interlanguage-link-target">Ligure</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-lmo mw-list-item"><a href="https://lmo.wikipedia.org/wiki/Lengua_cruata" title="Lengua cruata – Lombard" lang="lmo" hreflang="lmo" data-title="Lengua cruata" data-language-autonym="Lombard" data-language-local-name="Lombard" class="interlanguage-link-target">Lombard</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ln mw-list-item"><a href="https://ln.wikipedia.org/wiki/Likroasi" title="Likroasi – lingala" lang="ln" hreflang="ln" data-title="Likroasi" data-language-autonym="Lingála" data-language-local-name="lingala" class="interlanguage-link-target">Lingála</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-lt mw-list-item"><a href="https://lt.wikipedia.org/wiki/Kroat%C5%B3_kalba" title="Kroatų kalba – litavski" lang="lt" hreflang="lt" data-title="Kroatų kalba" data-language-autonym="Lietuvių" data-language-local-name="litavski" class="interlanguage-link-target">Lietuvių</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-lv mw-list-item"><a href="https://lv.wikipedia.org/wiki/Horv%C4%81tu_valoda" title="Horvātu valoda – latvijski" lang="lv" hreflang="lv" data-title="Horvātu valoda" data-language-autonym="Latviešu" data-language-local-name="latvijski" class="interlanguage-link-target">Latviešu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mdf mw-list-item"><a href="https://mdf.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%8C_%D0%BA%D1%8F%D0%BB%D1%8C" title="Хорватонь кяль – moksha" lang="mdf" hreflang="mdf" data-title="Хорватонь кяль" data-language-autonym="Мокшень" data-language-local-name="moksha" class="interlanguage-link-target">Мокшень</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mg mw-list-item"><a href="https://mg.wikipedia.org/wiki/Fiteny_kr%C3%B4atiana" title="Fiteny krôatiana – malgaški" lang="mg" hreflang="mg" data-title="Fiteny krôatiana" data-language-autonym="Malagasy" data-language-local-name="malgaški" class="interlanguage-link-target">Malagasy</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mhr mw-list-item"><a href="https://mhr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%B9%D1%8B%D0%BB%D0%BC%D0%B5" title="Хорват йылме – Eastern Mari" lang="mhr" hreflang="mhr" data-title="Хорват йылме" data-language-autonym="Олык марий" data-language-local-name="Eastern Mari" class="interlanguage-link-target">Олык марий</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mk mw-list-item"><a href="https://mk.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B0%D0%B7%D0%B8%D0%BA" title="Хрватски јазик – makedonski" lang="mk" hreflang="mk" data-title="Хрватски јазик" data-language-autonym="Македонски" data-language-local-name="makedonski" class="interlanguage-link-target">Македонски</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ml mw-list-item"><a href="https://ml.wikipedia.org/wiki/%E0%B4%95%E0%B5%8D%E0%B4%B0%E0%B5%8A%E0%B4%AF%E0%B5%87%E0%B4%B7%E0%B5%8D%E0%B4%AF%E0%B5%BB_%E0%B4%AD%E0%B4%BE%E0%B4%B7" title="ക്രൊയേഷ്യൻ ഭാഷ – malajalamski" lang="ml" hreflang="ml" data-title="ക്രൊയേഷ്യൻ ഭാഷ" data-language-autonym="മലയാളം" data-language-local-name="malajalamski" class="interlanguage-link-target">മലയാളം</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mn mw-list-item"><a href="https://mn.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%85%D1%8D%D0%BB" title="Хорват хэл – mongolski" lang="mn" hreflang="mn" data-title="Хорват хэл" data-language-autonym="Монгол" data-language-local-name="mongolski" class="interlanguage-link-target">Монгол</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mni mw-list-item"><a href="https://mni.wikipedia.org/wiki/%EA%AF%80%EA%AF%AD%EA%AF%94%EA%AF%A3%EA%AF%91%EA%AF%A6%EA%AF%81%EA%AF%A4%EA%AF%8C%EA%AF%A5%EA%AF%9F_%EA%AF%82%EA%AF%A3%EA%AF%9F" title="ꯀ꯭ꯔꯣꯑꯦꯁꯤꯌꯥꯟ ꯂꯣꯟ – manipurski" lang="mni" hreflang="mni" data-title="ꯀ꯭ꯔꯣꯑꯦꯁꯤꯌꯥꯟ ꯂꯣꯟ" data-language-autonym="ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ" data-language-local-name="manipurski" class="interlanguage-link-target">ꯃꯤꯇꯩ ꯂꯣꯟ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mr mw-list-item"><a href="https://mr.wikipedia.org/wiki/%E0%A4%95%E0%A5%8D%E0%A4%B0%E0%A5%8B%E0%A4%8F%E0%A4%B6%E0%A4%BF%E0%A4%AF%E0%A4%A8_%E0%A4%AD%E0%A4%BE%E0%A4%B7%E0%A4%BE" title="क्रोएशियन भाषा – marathski" lang="mr" hreflang="mr" data-title="क्रोएशियन भाषा" data-language-autonym="मराठी" data-language-local-name="marathski" class="interlanguage-link-target">मराठी</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ms mw-list-item"><a href="https://ms.wikipedia.org/wiki/Bahasa_Croatia" title="Bahasa Croatia – malajski" lang="ms" hreflang="ms" data-title="Bahasa Croatia" data-language-autonym="Bahasa Melayu" data-language-local-name="malajski" class="interlanguage-link-target">Bahasa Melayu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mt mw-list-item"><a href="https://mt.wikipedia.org/wiki/Lingwa_Kroata" title="Lingwa Kroata – malteški" lang="mt" hreflang="mt" data-title="Lingwa Kroata" data-language-autonym="Malti" data-language-local-name="malteški" class="interlanguage-link-target">Malti</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-myv mw-list-item"><a href="https://myv.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%BE%D0%BD%D1%8C_%D0%BA%D0%B5%D0%BB%D1%8C" title="Хорватонь кель – mordvinski" lang="myv" hreflang="myv" data-title="Хорватонь кель" data-language-autonym="Эрзянь" data-language-local-name="mordvinski" class="interlanguage-link-target">Эрзянь</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-mzn mw-list-item"><a href="https://mzn.wikipedia.org/wiki/%DA%A9%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%AA%DB%8C" title="کرواتی – mazanderanski" lang="mzn" hreflang="mzn" data-title="کرواتی" data-language-autonym="مازِرونی" data-language-local-name="mazanderanski" class="interlanguage-link-target">مازِرونی</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nap mw-list-item"><a href="https://nap.wikipedia.org/wiki/Lengua_cruata" title="Lengua cruata – napolitanski" lang="nap" hreflang="nap" data-title="Lengua cruata" data-language-autonym="Napulitano" data-language-local-name="napolitanski" class="interlanguage-link-target">Napulitano</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nds mw-list-item"><a href="https://nds.wikipedia.org/wiki/Kroaatsche_Spraak" title="Kroaatsche Spraak – donjonjemački" lang="nds" hreflang="nds" data-title="Kroaatsche Spraak" data-language-autonym="Plattdüütsch" data-language-local-name="donjonjemački" class="interlanguage-link-target">Plattdüütsch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nl mw-list-item"><a href="https://nl.wikipedia.org/wiki/Kroatisch" title="Kroatisch – nizozemski" lang="nl" hreflang="nl" data-title="Kroatisch" data-language-autonym="Nederlands" data-language-local-name="nizozemski" class="interlanguage-link-target">Nederlands</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nn mw-list-item"><a href="https://nn.wikipedia.org/wiki/Kroatisk" title="Kroatisk – norveški nynorsk" lang="nn" hreflang="nn" data-title="Kroatisk" data-language-autonym="Norsk nynorsk" data-language-local-name="norveški nynorsk" class="interlanguage-link-target">Norsk nynorsk</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-no mw-list-item"><a href="https://no.wikipedia.org/wiki/Kroatisk" title="Kroatisk – norveški bokmål" lang="nb" hreflang="nb" data-title="Kroatisk" data-language-autonym="Norsk bokmål" data-language-local-name="norveški bokmål" class="interlanguage-link-target">Norsk bokmål</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nov mw-list-item"><a href="https://nov.wikipedia.org/wiki/Kroatum" title="Kroatum – Novial" lang="nov" hreflang="nov" data-title="Kroatum" data-language-autonym="Novial" data-language-local-name="Novial" class="interlanguage-link-target">Novial</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-nrm mw-list-item"><a href="https://nrm.wikipedia.org/wiki/Croate" title="Croate – Norman" lang="nrf" hreflang="nrf" data-title="Croate" data-language-autonym="Nouormand" data-language-local-name="Norman" class="interlanguage-link-target">Nouormand</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-oc mw-list-item"><a href="https://oc.wikipedia.org/wiki/Croat" title="Croat – okcitanski" lang="oc" hreflang="oc" data-title="Croat" data-language-autonym="Occitan" data-language-local-name="okcitanski" class="interlanguage-link-target">Occitan</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-os mw-list-item"><a href="https://os.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B0%D0%B3_%C3%A6%D0%B2%D0%B7%D0%B0%D0%B3" title="Хорватаг æвзаг – osetski" lang="os" hreflang="os" data-title="Хорватаг æвзаг" data-language-autonym="Ирон" data-language-local-name="osetski" class="interlanguage-link-target">Ирон</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pam mw-list-item"><a href="https://pam.wikipedia.org/wiki/Amanung_Kroato" title="Amanung Kroato – pampanga" lang="pam" hreflang="pam" data-title="Amanung Kroato" data-language-autonym="Kapampangan" data-language-local-name="pampanga" class="interlanguage-link-target">Kapampangan</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pdc mw-list-item"><a href="https://pdc.wikipedia.org/wiki/Kroaatischi_Schprooch" title="Kroaatischi Schprooch – Pennsylvania German" lang="pdc" hreflang="pdc" data-title="Kroaatischi Schprooch" data-language-autonym="Deitsch" data-language-local-name="Pennsylvania German" class="interlanguage-link-target">Deitsch</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pl mw-list-item"><a href="https://pl.wikipedia.org/wiki/J%C4%99zyk_chorwacki" title="Język chorwacki – poljski" lang="pl" hreflang="pl" data-title="Język chorwacki" data-language-autonym="Polski" data-language-local-name="poljski" class="interlanguage-link-target">Polski</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pms mw-list-item"><a href="https://pms.wikipedia.org/wiki/Lenga_croata" title="Lenga croata – Piedmontese" lang="pms" hreflang="pms" data-title="Lenga croata" data-language-autonym="Piemontèis" data-language-local-name="Piedmontese" class="interlanguage-link-target">Piemontèis</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pnb mw-list-item"><a href="https://pnb.wikipedia.org/wiki/%DA%A9%D8%B1%D9%88%D8%B4%DB%8C%D8%A7%D8%A6%DB%8C_%D8%A8%D9%88%D9%84%DB%8C" title="کروشیائی بولی – Western Punjabi" lang="pnb" hreflang="pnb" data-title="کروشیائی بولی" data-language-autonym="پنجابی" data-language-local-name="Western Punjabi" class="interlanguage-link-target">پنجابی</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ps mw-list-item"><a href="https://ps.wikipedia.org/wiki/%DA%A9%D8%B1%D9%88%D8%A7%D8%B3%DB%8C%D8%A7%DB%8C%D9%8A_%DA%98%D8%A8%D9%87" title="کرواسیایي ژبه – paštunski" lang="ps" hreflang="ps" data-title="کرواسیایي ژبه" data-language-autonym="پښتو" data-language-local-name="paštunski" class="interlanguage-link-target">پښتو</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-pt mw-list-item"><a href="https://pt.wikipedia.org/wiki/L%C3%ADngua_croata" title="Língua croata – portugalski" lang="pt" hreflang="pt" data-title="Língua croata" data-language-autonym="Português" data-language-local-name="portugalski" class="interlanguage-link-target">Português</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-qu mw-list-item"><a href="https://qu.wikipedia.org/wiki/Hurwat_simi" title="Hurwat simi – kečuanski" lang="qu" hreflang="qu" data-title="Hurwat simi" data-language-autonym="Runa Simi" data-language-local-name="kečuanski" class="interlanguage-link-target">Runa Simi</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ro badge-Q17437796 badge-featuredarticle mw-list-item" title="izabrani članak"><a href="https://ro.wikipedia.org/wiki/Limba_croat%C4%83" title="Limba croată – rumunjski" lang="ro" hreflang="ro" data-title="Limba croată" data-language-autonym="Română" data-language-local-name="rumunjski" class="interlanguage-link-target">Română</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ru mw-list-item"><a href="https://ru.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8%D0%B9_%D1%8F%D0%B7%D1%8B%D0%BA" title="Хорватский язык – ruski" lang="ru" hreflang="ru" data-title="Хорватский язык" data-language-autonym="Русский" data-language-local-name="ruski" class="interlanguage-link-target">Русский</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-rue mw-list-item"><a href="https://rue.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%8C%D1%81%D0%BA%D1%8B%D0%B9_%D1%8F%D0%B7%D1%8B%D0%BA" title="Хорватьскый язык – Rusyn" lang="rue" hreflang="rue" data-title="Хорватьскый язык" data-language-autonym="Русиньскый" data-language-local-name="Rusyn" class="interlanguage-link-target">Русиньскый</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-rw mw-list-item"><a href="https://rw.wikipedia.org/wiki/Kinyakorowasi" title="Kinyakorowasi – kinyarwanda" lang="rw" hreflang="rw" data-title="Kinyakorowasi" data-language-autonym="Ikinyarwanda" data-language-local-name="kinyarwanda" class="interlanguage-link-target">Ikinyarwanda</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sat mw-list-item"><a href="https://sat.wikipedia.org/wiki/%E1%B1%A0%E1%B1%A8%E1%B1%B3%E1%B1%AD%E1%B1%AE%E1%B1%A5%E1%B1%A4%E1%B1%AD%E1%B1%9F%E1%B1%B1_%E1%B1%AF%E1%B1%9F%E1%B1%B9%E1%B1%A8%E1%B1%A5%E1%B1%A4" title="ᱠᱨᱳᱭᱮᱥᱤᱭᱟᱱ ᱯᱟᱹᱨᱥᱤ – santalski" lang="sat" hreflang="sat" data-title="ᱠᱨᱳᱭᱮᱥᱤᱭᱟᱱ ᱯᱟᱹᱨᱥᱤ" data-language-autonym="ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ" data-language-local-name="santalski" class="interlanguage-link-target">ᱥᱟᱱᱛᱟᱲᱤ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sc mw-list-item"><a href="https://sc.wikipedia.org/wiki/Limba_croata" title="Limba croata – sardski" lang="sc" hreflang="sc" data-title="Limba croata" data-language-autonym="Sardu" data-language-local-name="sardski" class="interlanguage-link-target">Sardu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-scn mw-list-item"><a href="https://scn.wikipedia.org/wiki/Lingua_croata" title="Lingua croata – sicilijski" lang="scn" hreflang="scn" data-title="Lingua croata" data-language-autonym="Sicilianu" data-language-local-name="sicilijski" class="interlanguage-link-target">Sicilianu</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sco mw-list-item"><a href="https://sco.wikipedia.org/wiki/Croatie_leid" title="Croatie leid – škotski" lang="sco" hreflang="sco" data-title="Croatie leid" data-language-autonym="Scots" data-language-local-name="škotski" class="interlanguage-link-target">Scots</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-se mw-list-item"><a href="https://se.wikipedia.org/wiki/Kroatiagiella" title="Kroatiagiella – sjeverni sami" lang="se" hreflang="se" data-title="Kroatiagiella" data-language-autonym="Davvisámegiella" data-language-local-name="sjeverni sami" class="interlanguage-link-target">Davvisámegiella</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sh mw-list-item"><a href="https://sh.wikipedia.org/wiki/Hrvatski_jezik" title="Hrvatski jezik – srpsko-hrvatski" lang="sh" hreflang="sh" data-title="Hrvatski jezik" data-language-autonym="Srpskohrvatski / српскохрватски" data-language-local-name="srpsko-hrvatski" class="interlanguage-link-target">Srpskohrvatski / српскохрватски</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-simple mw-list-item"><a href="https://simple.wikipedia.org/wiki/Croatian_language" title="Croatian language – Simple English" lang="en-simple" hreflang="en-simple" data-title="Croatian language" data-language-autonym="Simple English" data-language-local-name="Simple English" class="interlanguage-link-target">Simple English</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sk mw-list-item"><a href="https://sk.wikipedia.org/wiki/Chorv%C3%A1t%C4%8Dina" title="Chorvátčina – slovački" lang="sk" hreflang="sk" data-title="Chorvátčina" data-language-autonym="Slovenčina" data-language-local-name="slovački" class="interlanguage-link-target">Slovenčina</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sl mw-list-item"><a href="https://sl.wikipedia.org/wiki/Hrva%C5%A1%C4%8Dina" title="Hrvaščina – slovenski" lang="sl" hreflang="sl" data-title="Hrvaščina" data-language-autonym="Slovenščina" data-language-local-name="slovenski" class="interlanguage-link-target">Slovenščina</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sm mw-list-item"><a href="https://sm.wikipedia.org/wiki/Gagana_Croatian" title="Gagana Croatian – samoanski" lang="sm" hreflang="sm" data-title="Gagana Croatian" data-language-autonym="Gagana Samoa" data-language-local-name="samoanski" class="interlanguage-link-target">Gagana Samoa</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sq mw-list-item"><a href="https://sq.wikipedia.org/wiki/Gjuha_kroate" title="Gjuha kroate – albanski" lang="sq" hreflang="sq" data-title="Gjuha kroate" data-language-autonym="Shqip" data-language-local-name="albanski" class="interlanguage-link-target">Shqip</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sr mw-list-item"><a href="https://sr.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D0%BA%D0%B8_%D1%98%D0%B5%D0%B7%D0%B8%D0%BA" title="Хрватски језик – srpski" lang="sr" hreflang="sr" data-title="Хрватски језик" data-language-autonym="Српски / srpski" data-language-local-name="srpski" class="interlanguage-link-target">Српски / srpski</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-stq mw-list-item"><a href="https://stq.wikipedia.org/wiki/Kroatisk" title="Kroatisk – Saterland Frisian" lang="stq" hreflang="stq" data-title="Kroatisk" data-language-autonym="Seeltersk" data-language-local-name="Saterland Frisian" class="interlanguage-link-target">Seeltersk</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sv mw-list-item"><a href="https://sv.wikipedia.org/wiki/Kroatiska" title="Kroatiska – švedski" lang="sv" hreflang="sv" data-title="Kroatiska" data-language-autonym="Svenska" data-language-local-name="švedski" class="interlanguage-link-target">Svenska</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-sw mw-list-item"><a href="https://sw.wikipedia.org/wiki/Kikroatia" title="Kikroatia – svahili" lang="sw" hreflang="sw" data-title="Kikroatia" data-language-autonym="Kiswahili" data-language-local-name="svahili" class="interlanguage-link-target">Kiswahili</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-szl mw-list-item"><a href="https://szl.wikipedia.org/wiki/Chorwacko_godka" title="Chorwacko godka – Silesian" lang="szl" hreflang="szl" data-title="Chorwacko godka" data-language-autonym="Ślůnski" data-language-local-name="Silesian" class="interlanguage-link-target">Ślůnski</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ta mw-list-item"><a href="https://ta.wikipedia.org/wiki/%E0%AE%95%E0%AF%81%E0%AE%B0%E0%AF%8B%E0%AE%B5%E0%AE%BE%E0%AE%9A%E0%AE%BF%E0%AE%AF_%E0%AE%AE%E0%AF%8A%E0%AE%B4%E0%AE%BF" title="குரோவாசிய மொழி – tamilski" lang="ta" hreflang="ta" data-title="குரோவாசிய மொழி" data-language-autonym="தமிழ்" data-language-local-name="tamilski" class="interlanguage-link-target">தமிழ்</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tg mw-list-item"><a href="https://tg.wikipedia.org/wiki/%D0%97%D0%B0%D0%B1%D0%BE%D0%BD%D0%B8_%D1%85%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D3%A3" title="Забони хорватӣ – tadžički" lang="tg" hreflang="tg" data-title="Забони хорватӣ" data-language-autonym="Тоҷикӣ" data-language-local-name="tadžički" class="interlanguage-link-target">Тоҷикӣ</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-th mw-list-item"><a href="https://th.wikipedia.org/wiki/%E0%B8%A0%E0%B8%B2%E0%B8%A9%E0%B8%B2%E0%B9%82%E0%B8%84%E0%B8%A3%E0%B9%80%E0%B8%AD%E0%B9%80%E0%B8%8A%E0%B8%B5%E0%B8%A2" title="ภาษาโครเอเชีย – tajlandski" lang="th" hreflang="th" data-title="ภาษาโครเอเชีย" data-language-autonym="ไทย" data-language-local-name="tajlandski" class="interlanguage-link-target">ไทย</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tk mw-list-item"><a href="https://tk.wikipedia.org/wiki/Horwat_dili" title="Horwat dili – turkmenski" lang="tk" hreflang="tk" data-title="Horwat dili" data-language-autonym="Türkmençe" data-language-local-name="turkmenski" class="interlanguage-link-target">Türkmençe</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tl mw-list-item"><a href="https://tl.wikipedia.org/wiki/Wikang_Kroato" title="Wikang Kroato – tagalog" lang="tl" hreflang="tl" data-title="Wikang Kroato" data-language-autonym="Tagalog" data-language-local-name="tagalog" class="interlanguage-link-target">Tagalog</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tly mw-list-item"><a href="https://tly.wikipedia.org/wiki/Xorvati_zyvon" title="Xorvati zyvon – Talysh" lang="tly" hreflang="tly" data-title="Xorvati zyvon" data-language-autonym="Tolışi" data-language-local-name="Talysh" class="interlanguage-link-target">Tolışi</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tpi mw-list-item"><a href="https://tpi.wikipedia.org/wiki/Tok_Krowesia" title="Tok Krowesia – tok pisin" lang="tpi" hreflang="tpi" data-title="Tok Krowesia" data-language-autonym="Tok Pisin" data-language-local-name="tok pisin" class="interlanguage-link-target">Tok Pisin</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tr mw-list-item"><a href="https://tr.wikipedia.org/wiki/H%C4%B1rvat%C3%A7a" title="Hırvatça – turski" lang="tr" hreflang="tr" data-title="Hırvatça" data-language-autonym="Türkçe" data-language-local-name="turski" class="interlanguage-link-target">Türkçe</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-tt mw-list-item"><a href="https://tt.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D1%82%D0%B5%D0%BB%D0%B5" title="Хорват теле – tatarski" lang="tt" hreflang="tt" data-title="Хорват теле" data-language-autonym="Татарча / tatarça" data-language-local-name="tatarski" class="interlanguage-link-target">Татарча / tatarça</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-udm mw-list-item"><a href="https://udm.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82_%D0%BA%D1%8B%D0%BB" title="Хорват кыл – udmurtski" lang="udm" hreflang="udm" data-title="Хорват кыл" data-language-autonym="Удмурт" data-language-local-name="udmurtski" class="interlanguage-link-target">Удмурт</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ug mw-list-item"><a href="https://ug.wikipedia.org/wiki/%D9%83%D8%B1%D9%88%D8%AF%D9%89%D9%8A%DB%95_%D8%AA%D9%89%D9%84%D9%89" title="كرودىيە تىلى – ujgurski" lang="ug" hreflang="ug" data-title="كرودىيە تىلى" data-language-autonym="ئۇيغۇرچە / Uyghurche" data-language-local-name="ujgurski" class="interlanguage-link-target">ئۇيغۇرچە / Uyghurche</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-uk mw-list-item"><a href="https://uk.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D1%81%D1%8C%D0%BA%D0%B0_%D0%BC%D0%BE%D0%B2%D0%B0" title="Хорватська мова – ukrajinski" lang="uk" hreflang="uk" data-title="Хорватська мова" data-language-autonym="Українська" data-language-local-name="ukrajinski" class="interlanguage-link-target">Українська</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-ur mw-list-item"><a href="https://ur.wikipedia.org/wiki/%DA%A9%D8%B1%D9%88%DB%8C%D8%A6%D8%B4%D8%A7%D8%A6%DB%8C_%D8%B2%D8%A8%D8%A7%D9%86" title="کرویئشائی زبان – urdski" lang="ur" hreflang="ur" data-title="کرویئشائی زبان" data-language-autonym="اردو" data-language-local-name="urdski" class="interlanguage-link-target">اردو</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-uz mw-list-item"><a href="https://uz.wikipedia.org/wiki/Xorvat_tili" title="Xorvat tili – uzbečki" lang="uz" hreflang="uz" data-title="Xorvat tili" data-language-autonym="Oʻzbekcha / ўзбекча" data-language-local-name="uzbečki" class="interlanguage-link-target">Oʻzbekcha / ўзбекча</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-vec mw-list-item"><a href="https://vec.wikipedia.org/wiki/%C5%81%C3%A9ngua_croata" title="Łéngua croata – Venetian" lang="vec" hreflang="vec" data-title="Łéngua croata" data-language-autonym="Vèneto" data-language-local-name="Venetian" class="interlanguage-link-target">Vèneto</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-vep mw-list-item"><a href="https://vep.wikipedia.org/wiki/Horvatan_kel%27" title="Horvatan kel' – Veps" lang="vep" hreflang="vep" data-title="Horvatan kel'" data-language-autonym="Vepsän kel’" data-language-local-name="Veps" class="interlanguage-link-target">Vepsän kel’</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-vi mw-list-item"><a href="https://vi.wikipedia.org/wiki/Ti%E1%BA%BFng_Croatia" title="Tiếng Croatia – vijetnamski" lang="vi" hreflang="vi" data-title="Tiếng Croatia" data-language-autonym="Tiếng Việt" data-language-local-name="vijetnamski" class="interlanguage-link-target">Tiếng Việt</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-vo mw-list-item"><a href="https://vo.wikipedia.org/wiki/Kroas%C3%A4nap%C3%BCk" title="Kroasänapük – volapük" lang="vo" hreflang="vo" data-title="Kroasänapük" data-language-autonym="Volapük" data-language-local-name="volapük" class="interlanguage-link-target">Volapük</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-wa mw-list-item"><a href="https://wa.wikipedia.org/wiki/Crowate_(lingaedje)" title="Crowate (lingaedje) – valonski" lang="wa" hreflang="wa" data-title="Crowate (lingaedje)" data-language-autonym="Walon" data-language-local-name="valonski" class="interlanguage-link-target">Walon</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-war mw-list-item"><a href="https://war.wikipedia.org/wiki/Kroata" title="Kroata – waray" lang="war" hreflang="war" data-title="Kroata" data-language-autonym="Winaray" data-language-local-name="waray" class="interlanguage-link-target">Winaray</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-wuu mw-list-item"><a href="https://wuu.wikipedia.org/wiki/%E5%85%8B%E7%BD%97%E5%9C%B0%E4%BA%9A%E8%AF%AD" title="克罗地亚语 – wu kineski" lang="wuu" hreflang="wuu" data-title="克罗地亚语" data-language-autonym="吴语" data-language-local-name="wu kineski" class="interlanguage-link-target">吴语</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-xal mw-list-item"><a href="https://xal.wikipedia.org/wiki/%D0%A5%D0%BE%D1%80%D0%B2%D0%B0%D1%82%D0%B8%D0%BD_%D0%BA%D0%B5%D0%BB%D0%BD" title="Хорватин келн – kalmyk" lang="xal" hreflang="xal" data-title="Хорватин келн" data-language-autonym="Хальмг" data-language-local-name="kalmyk" class="interlanguage-link-target">Хальмг</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-xmf mw-list-item"><a href="https://xmf.wikipedia.org/wiki/%E1%83%AE%E1%83%9D%E1%83%A0%E1%83%95%E1%83%90%E1%83%A2%E1%83%A3%E1%83%9A%E1%83%98_%E1%83%9C%E1%83%98%E1%83%9C%E1%83%90" title="ხორვატული ნინა – Mingrelian" lang="xmf" hreflang="xmf" data-title="ხორვატული ნინა" data-language-autonym="მარგალური" data-language-local-name="Mingrelian" class="interlanguage-link-target">მარგალური</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-yi mw-list-item"><a href="https://yi.wikipedia.org/wiki/%D7%A7%D7%A8%D7%90%D7%90%D7%98%D7%99%D7%A9" title="קראאטיש – jidiš" lang="yi" hreflang="yi" data-title="קראאטיש" data-language-autonym="ייִדיש" data-language-local-name="jidiš" class="interlanguage-link-target">ייִדיש</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-yo mw-list-item"><a href="https://yo.wikipedia.org/wiki/%C3%88d%C3%A8_Kroat%C3%AD%C3%A0" title="Èdè Kroatíà – jorupski" lang="yo" hreflang="yo" data-title="Èdè Kroatíà" data-language-autonym="Yorùbá" data-language-local-name="jorupski" class="interlanguage-link-target">Yorùbá</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-zea mw-list-item"><a href="https://zea.wikipedia.org/wiki/Kroatisch" title="Kroatisch – Zeelandic" lang="zea" hreflang="zea" data-title="Kroatisch" data-language-autonym="Zeêuws" data-language-local-name="Zeelandic" class="interlanguage-link-target">Zeêuws</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-zh mw-list-item"><a href="https://zh.wikipedia.org/wiki/%E5%85%8B%E7%BD%97%E5%9C%B0%E4%BA%9A%E8%AF%AD" title="克罗地亚语 – kineski" lang="zh" hreflang="zh" data-title="克罗地亚语" data-language-autonym="中文" data-language-local-name="kineski" class="interlanguage-link-target">中文</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-zh-min-nan mw-list-item"><a href="https://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/Croatia-g%C3%AD" title="Croatia-gí – min nan kineski" lang="nan" hreflang="nan" data-title="Croatia-gí" data-language-autonym="閩南語 / Bân-lâm-gú" data-language-local-name="min nan kineski" class="interlanguage-link-target">閩南語 / Bân-lâm-gú</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-zh-yue mw-list-item"><a href="https://zh-yue.wikipedia.org/wiki/%E5%85%8B%E7%BE%85%E5%9C%B0%E4%BA%9E%E6%96%87" title="克羅地亞文 – kantonski" lang="yue" hreflang="yue" data-title="克羅地亞文" data-language-autonym="粵語" data-language-local-name="kantonski" class="interlanguage-link-target">粵語</a></li><li class="interlanguage-link interwiki-zu mw-list-item"><a href="https://zu.wikipedia.org/wiki/IsiKrowati" title="IsiKrowati – zulu" lang="zu" hreflang="zu" data-title="IsiKrowati" data-language-autonym="IsiZulu" data-language-local-name="zulu" class="interlanguage-link-target">IsiZulu</a></li> </ul> <div class="after-portlet after-portlet-lang"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q6654#sitelinks-wikipedia" title="Poveznice na druge jezike" class="wbc-editpage">Uredi poveznice</a></div> </div> </div> </div> </header> <div class="vector-page-toolbar"> <div class="vector-page-toolbar-container"> <div id="left-navigation"> <nav aria-label="Imenski prostori"> <div id="p-associated-pages" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-associated-pages" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-nstab-main" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Hrvatski_jezik" title="Pogledaj sadržaj [c]" accesskey="c">Stranica</a></li><li id="ca-talk" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" rel="discussion" title="Razgovorna stranica [t]" accesskey="t">Razgovor</a></li> </ul> </div> </div> <div id="vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown emptyPortlet" > <input type="checkbox" id="vector-variants-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Promijeni jezičnu varijantu" > <label id="vector-variants-dropdown-label" for="vector-variants-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" >hrvatski </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-variants" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-variants emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> <div id="right-navigation" class="vector-collapsible"> <nav aria-label="Pogledi"> <div id="p-views" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-views" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-view" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Hrvatski_jezik">Čitaj</a></li><li id="ca-viewsource" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&action=edit" title="Ova stranica je zaštićena. Možete pogledati izvorni kod. [e]" accesskey="e">Vidi kôd</a></li><li id="ca-history" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&action=history" title="Ranije izmjene na ovoj stranici [h]" accesskey="h">Vidi povijest</a></li> </ul> </div> </div> </nav> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown vector-page-tools-dropdown" > <input type="checkbox" id="vector-page-tools-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Pomagala" > <label id="vector-page-tools-dropdown-label" for="vector-page-tools-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" >Pomagala </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-tools-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-page-tools" class="vector-page-tools vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-page-tools-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="page-tools-pinned" data-pinnable-element-id="vector-page-tools" data-pinned-container-id="vector-page-tools-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-page-tools-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Pomagala</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-cactions" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-cactions emptyPortlet vector-has-collapsible-items" title="Više mogućnosti" > <div class="vector-menu-heading"> Radnje </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-more-view" class="selected vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/wiki/Hrvatski_jezik">Čitaj</a></li><li id="ca-more-viewsource" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&action=edit">Vidi kôd</a></li><li id="ca-more-history" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&action=history">Vidi povijest</a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-tb" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-tb" > <div class="vector-menu-heading"> Razno </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-whatlinkshere" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Hrvatski_jezik" title="Popis svih stranica koje sadrže poveznice na ovu stranicu [j]" accesskey="j">Što vodi ovamo</a></li><li id="t-recentchangeslinked" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Povezane_promjene/Hrvatski_jezik" rel="nofollow" title="Nedavne promjene na stranicama koje su povezane s navedenom stranicom [k]" accesskey="k">Povezane promjene</a></li><li id="t-upload" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Upload" title="Postavi datoteke [u]" accesskey="u">Postavi datoteku</a></li><li id="t-specialpages" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Posebne_stranice" title="Popis svih posebnih stranica [q]" accesskey="q">Posebne stranice</a></li><li id="t-permalink" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&oldid=7060782" title="Trajna poveznica na ovu verziju stranice">Trajna poveznica</a></li><li id="t-info" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&action=info" title="Više informacija o ovoj stranici">Podatci o stranici</a></li><li id="t-cite" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Citiraj&page=Hrvatski_jezik&id=7060782&wpFormIdentifier=titleform" title="Informacije o tome kako citirati ovu stranicu">Citiraj ovu stranicu</a></li><li id="t-urlshortener" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Skra%C4%87iva%C4%8D_adresa&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FHrvatski_jezik">Skraćeni URL</a></li><li id="t-urlshortener-qrcode" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:QrCode&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fwiki%2FHrvatski_jezik">Preuzmi QR kôd</a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-coll-print_export" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-coll-print_export" > <div class="vector-menu-heading"> Ispis/izvoz </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="coll-create_a_book" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Zbirka&bookcmd=book_creator&referer=Hrvatski+jezik">Stvori knjigu</a></li><li id="coll-download-as-rl" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:DownloadAsPdf&page=Hrvatski_jezik&action=show-download-screen">Preuzmi kao PDF</a></li><li id="t-print" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&printable=yes" title="Inačica za ispis ove stranice [p]" accesskey="p">Inačica za ispis</a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-wikibase-otherprojects" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-wikibase-otherprojects" > <div class="vector-menu-heading"> Wikimedijini projekti </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li class="wb-otherproject-link wb-otherproject-commons mw-list-item"><a href="https://commons.wikimedia.org/wiki/Category:Croatian_language" hreflang="en">Zajednički poslužitelj</a></li><li class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikifunctions mw-list-item"><a href="https://www.wikifunctions.org/wiki/Z1272" hreflang="en">Wikifunctions</a></li><li class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikiquote mw-list-item"><a href="https://hr.wikiquote.org/wiki/Hrvatski_jezik" hreflang="hr">Wikicitat</a></li><li id="t-wikibase" class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikibase-dataitem mw-list-item"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q6654" title="Poveznica na stavku na projektu Wikipodatci [g]" accesskey="g">Stavka na Wikipodatcima</a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="vector-column-end"> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-appearance" class="vector-appearance vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-appearance-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="appearance-pinned" data-pinnable-element-id="vector-appearance" data-pinned-container-id="vector-appearance-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-appearance-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Izgled</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.unpin">sakrij</button> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> <div id="bodyContent" class="vector-body" aria-labelledby="firstHeading" data-mw-ve-target-container> <div class="vector-body-before-content"> <div class="mw-indicators"> <div id="mw-indicator-izdvojeni" class="mw-indicator"><div class="mw-parser-output"><a href="/wiki/Wikipedija:Izabrani_%C4%8Dlanci" title="Ovo je izdvojeni članak – srpanj 2009. Kliknite ovdje za više informacija."><img alt="Ovo je izdvojeni članak – srpanj 2009. Kliknite ovdje za više informacija." src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e7/Cscr-featured.svg/20px-Cscr-featured.svg.png" decoding="async" width="20" height="19" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e7/Cscr-featured.svg/30px-Cscr-featured.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e7/Cscr-featured.svg/40px-Cscr-featured.svg.png 2x" data-file-width="466" data-file-height="443" /></a></div></div> </div> <div id="siteSub" class="noprint">Izvor: Wikipedija</div> </div> <div id="contentSub"><div id="mw-content-subtitle"></div></div> <div id="mw-content-text" class="mw-body-content"><div class="mw-content-ltr mw-parser-output" lang="hr" dir="ltr"> <table class="infobox vcard" style="float: right; clear: right; margin: 0em 0em 1em 1em; width: 275px; font-size:100%; border-right-width:1px; border-bottom-width:1px;"> <tbody><tr> <td colspan="2" style="text-align: center; background-color: #daefff; font-size:110%">Hrvatski jezik </td></tr> <tr> <td colspan="2" style="text-align: center; background-color: #daefff; font-size:120%">hrvatski </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Dr%C5%BEava" title="Država">Države</a> </td> <td><a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/24px-Flag_of_Croatia.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/36px-Flag_of_Croatia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/48px-Flag_of_Croatia.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatska</a> <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/24px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/36px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/48px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png 2x" data-file-width="800" data-file-height="400" /></a> <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina">Bosna i Hercegovina</a> <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/24px-Flag_of_Montenegro.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/36px-Flag_of_Montenegro.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/48px-Flag_of_Montenegro.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora">Crna Gora</a> <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/24px-Flag_of_Serbia.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/36px-Flag_of_Serbia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/48px-Flag_of_Serbia.svg.png 2x" data-file-width="1350" data-file-height="900" /></a> <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija">Srbija</a> <a href="/wiki/Austrija" title="Austrija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/24px-Flag_of_Austria.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/36px-Flag_of_Austria.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/48px-Flag_of_Austria.svg.png 2x" data-file-width="900" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Austrija" title="Austrija">Austrija</a> <a href="/wiki/Italija" title="Italija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/24px-Flag_of_Italy.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/36px-Flag_of_Italy.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/48px-Flag_of_Italy.svg.png 2x" data-file-width="1500" data-file-height="1000" /></a> <a href="/wiki/Italija" title="Italija">Italija</a> <a href="/wiki/Kosovo" title="Kosovo"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Flag_of_Kosovo.svg/23px-Flag_of_Kosovo.svg.png" decoding="async" width="23" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Flag_of_Kosovo.svg/34px-Flag_of_Kosovo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1f/Flag_of_Kosovo.svg/45px-Flag_of_Kosovo.svg.png 2x" data-file-width="840" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Kosovo" title="Kosovo">Kosovo</a> <a href="/wiki/Ma%C4%91arska" title="Mađarska"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Flag_of_Hungary.svg/24px-Flag_of_Hungary.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Flag_of_Hungary.svg/36px-Flag_of_Hungary.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Flag_of_Hungary.svg/48px-Flag_of_Hungary.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Ma%C4%91arska" title="Mađarska">Mađarska</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Regija" class="mw-redirect" title="Regija">Regije</a> </td> <td><a href="/wiki/Europa" title="Europa">Europa</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Etnicitet" class="mw-redirect" title="Etnicitet">Etnicitet</a> </td> <td><a href="/wiki/Hrvati" title="Hrvati">Hrvati</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td>Govornici </td> <td>5,5 milijuna<a href="#cite_note-1">[1]</a><a href="#cite_note-spr-2">[2]</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Popis_jezika_po_broju_govornika" title="Popis jezika po broju govornika">Rang</a> </td> <td>95.[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>] </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Jezi%C4%8Dna_porodica" title="Jezična porodica">Razredba</a></td> <td><a href="/wiki/Indoeuropski_jezici" title="Indoeuropski jezici">indoeuropski</a> <a href="/wiki/Baltoslavenski_jezici" title="Baltoslavenski jezici">baltoslavenski</a> <a href="/wiki/Slavenski_jezici" title="Slavenski jezici">slavenski</a> <a href="/wiki/Ju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Južnoslavenski jezici">južnoslavenski</a> <a href="/wiki/Zapadnoju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Zapadnojužnoslavenski jezici">zapadnojužnoslavenski</a> hrvatski </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Pismo" title="Pismo">Pismo</a> </td> <td><div> <ul><li><a href="/wiki/Latinica" title="Latinica">latinica</a> i hrvatsko <a href="/wiki/Brailleevo_pismo" title="Brailleevo pismo">Brailleevo pismo</a></li> <li><a href="/wiki/Glagoljica" title="Glagoljica">glagoljica</a> i <a href="/wiki/Hrvatska_%C4%87irilica" title="Hrvatska ćirilica">hrvatska ćirilica</a> (povijesno)</li></ul> </div> </td></tr> <tr> <td colspan="2" style="text-align: center; background-color: #daefff; font-size:100%;">Službeni status </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td>Služben </td> <td><a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/24px-Flag_of_Croatia.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/36px-Flag_of_Croatia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/48px-Flag_of_Croatia.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatska</a> <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/24px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/36px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/bf/Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg/48px-Flag_of_Bosnia_and_Herzegovina.svg.png 2x" data-file-width="800" data-file-height="400" /></a> <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina">Bosna i Hercegovina</a> <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/24px-Flag_of_Montenegro.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/36px-Flag_of_Montenegro.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Flag_of_Montenegro.svg/48px-Flag_of_Montenegro.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora">Crna Gora</a> <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/24px-Flag_of_Serbia.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/36px-Flag_of_Serbia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/ff/Flag_of_Serbia.svg/48px-Flag_of_Serbia.svg.png 2x" data-file-width="1350" data-file-height="900" /></a> <a href="/wiki/Vojvodina" title="Vojvodina">Vojvodina</a> <a href="/wiki/Austrija" title="Austrija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/24px-Flag_of_Austria.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/36px-Flag_of_Austria.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/41/Flag_of_Austria.svg/48px-Flag_of_Austria.svg.png 2x" data-file-width="900" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87e" title="Gradišće">Gradišće</a> <a href="/wiki/Italija" title="Italija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/24px-Flag_of_Italy.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/36px-Flag_of_Italy.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/03/Flag_of_Italy.svg/48px-Flag_of_Italy.svg.png 2x" data-file-width="1500" data-file-height="1000" /></a> <a href="/wiki/Molise" title="Molise">Molise</a> <a href="/wiki/Rumunjska" title="Rumunjska"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/73/Flag_of_Romania.svg/24px-Flag_of_Romania.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/73/Flag_of_Romania.svg/36px-Flag_of_Romania.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/73/Flag_of_Romania.svg/48px-Flag_of_Romania.svg.png 2x" data-file-width="600" data-file-height="400" /></a> <a href="/wiki/Kara%C5%A1evo" title="Karaševo">Karaševo</a><a href="#cite_note-Ethnologue-3">[3]</a> <a href="/wiki/Europska_unija" title="Europska unija"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/24px-Flag_of_Europe.svg.png" decoding="async" width="24" height="16" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/36px-Flag_of_Europe.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/48px-Flag_of_Europe.svg.png 2x" data-file-width="810" data-file-height="540" /></a> <a href="/wiki/Europska_unija" title="Europska unija">EU</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td>Ustanova </td> <td><a href="/wiki/Institut_za_hrvatski_jezik_i_jezikoslovlje" class="mw-redirect" title="Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje">Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</a> </td></tr> <tr> <td colspan="2" style="text-align: center; background-color: #daefff; font-size:100%;">Jezični kôd </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/ISO_639" class="mw-redirect" title="ISO 639">ISO 639</a>-1 </td> <td>hr </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/ISO_639" class="mw-redirect" title="ISO 639">ISO 639</a>-2 </td> <td>hrv </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/SIL_k%C3%B4d" class="mw-redirect" title="SIL kôd">ISO 639</a>-3 </td> <td><a href="https://iso639-3.sil.org/code/hrv" class="extiw" title="iso639-3:hrv">hrv</a> </td></tr> <tr style="vertical-align: top;"> <td><a href="/wiki/Glottolog" title="Glottolog">Glottolog</a> </td> <td><a rel="nofollow" class="external text" href="https://glottolog.org/resource/languoid/id/croa1245">croa1245</a> </td></tr> <tr> <td colspan="2" style="text-align: center; font-size:95%; background-color:#daefff">Povezani članci: <a href="/wiki/Jezik" title="Jezik">jezik</a> | <a href="/wiki/Jezi%C4%8Dna_porodica" title="Jezična porodica">jezična porodica</a> | <a href="/wiki/Dodatak:Popis_jezika" title="Dodatak:Popis jezika">popis jezika</a> (<a href="/wiki/Popis_jezika_po_kodnim_nazivima" title="Popis jezika po kodnim nazivima">po kodnim nazivima</a>) </td></tr></tbody></table> Hrvatski jezik obuhvaća govoreni i pisani <a href="/wiki/Hrvatski_standardni_jezik" title="Hrvatski standardni jezik">hrvatski standardni jezik</a> i sve <a href="/wiki/Narje%C4%8Dja_hrvatskog_jezika" title="Narječja hrvatskog jezika">narodne govore</a> kojima govore i pišu <a href="/wiki/Hrvati" title="Hrvati">Hrvati</a>.<a href="#cite_note-4">[4]</a> Povijesno, obuhvaća sve govore i sve <a href="/wiki/Hrvatski_knji%C5%BEevni_jezik" title="Hrvatski književni jezik">književne jezike</a> izgrađene na tim govorima, kojima su se služili Hrvati.<a href="#cite_note-Matasović-5">[5]</a><a href="#cite_note-6">[6]</a> Status hrvatskoga kao <a href="/wiki/Slu%C5%BEbeni_jezik" title="Službeni jezik">službenoga jezika</a> u Hrvatskoj propisan je Zakonom o hrvatskom jeziku (NN 14/2024.).<a href="#cite_note-7">[7]</a> Njime govori više od 5,5 milijuna ljudi<a href="#cite_note-spr-2">[2]</a> u Hrvatskoj i hrvatskim zajednicama u inozemstvu. Hrvatskim jezikom kao <a href="/wiki/Materinski_jezik" title="Materinski jezik">materinskim</a> služi se 3 687 735 stanovnika prema podatcima <a href="/wiki/Popis_stanovni%C5%A1tva_u_Hrvatskoj_2021." title="Popis stanovništva u Hrvatskoj 2021.">popisa stanovništva Hrvatske iz 2021.</a><a href="#cite_note-:1-8">[8]</a> Hrvatski je <a href="/wiki/Slu%C5%BEbeni_jezik" title="Službeni jezik">službeni jezik</a> <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Republike Hrvatske</a>, jedan od triju službenih jezika <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina">Bosne i Hercegovine</a> te jedan od 24 <a href="/wiki/Slu%C5%BEbeni_jezici_Europske_unije" title="Službeni jezici Europske unije">službena jezika Europske unije</a>.<a href="#cite_note-spr-2">[2]</a> Prema <a href="/w/index.php?title=Poredbeno_jezikoslovlje&action=edit&redlink=1" class="new" title="Poredbeno jezikoslovlje (stranica ne postoji)">poredbenom jezikoslovlju</a> hrvatski jezik jest sustav triju <a href="/wiki/Narje%C4%8Dja_hrvatskog_jezika" title="Narječja hrvatskog jezika">narječja</a>: <ul><li><a href="/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje" title="Čakavsko narječje">čakavskog</a></li> <li><a href="/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje" title="Kajkavsko narječje">kajkavskog</a></li> <li><a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavskog</a>.</li></ul> Proučavanje hrvatskog jezika cilj je znanstvene discipline <a href="/wiki/Kroatistika" title="Kroatistika">kroatistike</a>. <a href="/wiki/Hrvatski_sabor" title="Hrvatski sabor">Hrvatski sabor</a> utemeljio je 1997. <a href="/wiki/Dani_hrvatskoga_jezika" title="Dani hrvatskoga jezika">Dane hrvatskoga jezika</a> od 11. do 17. ožujka.<a href="#cite_note-MHJ-9">[9]</a> <a href="/wiki/Institut_za_hrvatski_jezik" title="Institut za hrvatski jezik">Institut za hrvatski jezik</a> od <a href="/wiki/2013." title="2013.">2013.</a> obilježava <a href="/wiki/Mjesec_hrvatskoga_jezika" title="Mjesec hrvatskoga jezika">Mjesec hrvatskoga jezika</a>, od <a href="/wiki/21._velja%C4%8De" title="21. veljače">21. veljače</a> (Međunarodnoga dana materinskog jezika) do <a href="/wiki/17._o%C5%BEujka" title="17. ožujka">17. ožujka</a> (dana potpisa <a href="/wiki/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika" title="Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika">Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika</a>).<a href="#cite_note-MHJ-9">[9]</a> <meta property="mw:PageProp/toc" /> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Povijesni_razvoj_hrvatskoga_jezika">Povijesni razvoj hrvatskoga jezika</h2></div> U doba doseljenja <a href="/wiki/Slaveni" title="Slaveni">Slavena</a> na područje današnje <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatske</a> i <a href="/wiki/Bosna" title="Bosna">Bosne</a> (6 – 7. st.), ondje se govorio još razmjerno jedinstven <a href="/wiki/Praslavenski_jezik" title="Praslavenski jezik">praslavenski jezik</a>.<a href="#cite_note-Matasovic-10">[10]</a><a href="#cite_note-Kajkaviana-11">[11]</a> Pretpostavlja se kako su se protojedinice budućih hrvatskih narječja već u razdoblju 7. i 8. st. razlikovala po razvoju praslavenskih jotiranih dentala, *t' i *d' i po razvoju suglasničkih skupina *št' i *žd'.<a href="#cite_note-Lukežić-12">[12]</a> <a href="/wiki/Ju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Južnoslavenski jezici">Govori južnih Slavena</a> idućih se stoljeća razvijaju u <a href="/wiki/Zapadnoju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Zapadnojužnoslavenski jezici">zapadnojužnoslavenske</a> (pretci <a href="/wiki/Slovenski_jezik" title="Slovenski jezik">slovenskog</a>, <a class="mw-selflink selflink">hrvatskog</a>, <a href="/wiki/Srpski_jezik" title="Srpski jezik">srpskog</a>, <a href="/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik" title="Bošnjački jezik">bošnjačkog</a> i <a href="/wiki/Crnogorski_jezik" title="Crnogorski jezik">crgonorskog jezika</a>) i i<a href="/wiki/Isto%C4%8Dnoju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Istočnojužnoslavenski jezici">stočnojužnoslavenske govore</a> (pretci <a href="/wiki/Bugarski_jezik" title="Bugarski jezik">bugarskog</a> i <a href="/wiki/Makedonski_jezik" title="Makedonski jezik">makedonskog jezika</a>).<a href="#cite_note-Lončarić-13">[13]</a> Pretpostavlja se kako je slovenski jezik razvio <a href="/w/index.php?title=Jezi%C4%8Dna_inovacija&action=edit&redlink=1" class="new" title="Jezična inovacija (stranica ne postoji)">jezične inovacije</a> u 9. st. i 10. st.<a href="#cite_note-Lončarić-13">[13]</a> kojima se prvi odvojio od ostalih zapadnojužnoslavenskih govora, što je dovelo do toga, kako mjerenje pokazuje, da Hrvati (<a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavci</a>) u 21. st. razumiju samo 43,7% slovenski jezik.<a href="#cite_note-14">[14]</a> Nakon 10. st. uslijedilo je <a href="/w/index.php?title=Jezi%C4%8Dno_raslojavanje&action=edit&redlink=1" class="new" title="Jezično raslojavanje (stranica ne postoji)">raslojavanje</a> ostalih govora u <a href="/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje" title="Kajkavsko narječje">kajkavsko narječje</a>, <a href="/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje" title="Čakavsko narječje">čakavsko narječje</a>, <a href="/wiki/Zapadno%C5%A1tokavsko_narje%C4%8Dje" class="mw-redirect" title="Zapadnoštokavsko narječje">zapadnoštokavsko narječje</a> i <a href="/w/index.php?title=Isto%C4%8Dno%C5%A1tokavsko_narje%C4%8Dje&action=edit&redlink=1" class="new" title="Istočnoštokavsko narječje (stranica ne postoji)">istočnoštokavsko narječje</a>.<a href="#cite_note-Lončarić-13">[13]</a><a href="#cite_note-Matasovic-10">[10]</a> <table class="box-Nedostaju_izvori messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Question_book-4.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/40px-Question_book-4.svg.png" decoding="async" width="40" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/60px-Question_book-4.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/80px-Question_book-4.svg.png 2x" data-file-width="262" data-file-height="204" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Ovaj odjeljak nije pokriven <a href="/wiki/Wikipedija:Vjerodostojni_izvori" title="Wikipedija:Vjerodostojni izvori">izvorima</a>.Pomozite Wikipediji <a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica</a>. </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Do_12._stoljeća">Do 12. stoljeća</h3></div> Odjeljivanjem od ostalih slavenskih jezika, hrvatski počinje sa samostalnim razvojem. U odnosu na praslavensko stanje, dolazi do sljedećih promjena: <ul><li>gubljenje razlike između dva poluglasa (slabog i jakog)</li> <li>nekadašnje y prelazi u i</li> <li>glasovi ę i ǫ (tj. nazalni e i o) prestaju biti nazalni te većinom prelaze u ẹ (zatvoreno e) i ọ (zatvoreno o)</li></ul> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="13._i_14._stoljeće">13. i 14. stoljeće</h3></div> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Medieval_Croatian_yat.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Medieval_Croatian_yat.png/220px-Medieval_Croatian_yat.png" decoding="async" width="220" height="147" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Medieval_Croatian_yat.png/330px-Medieval_Croatian_yat.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/dd/Medieval_Croatian_yat.png/440px-Medieval_Croatian_yat.png 2x" data-file-width="900" data-file-height="600" /></a><figcaption>Srednjovjekovni refleksi jata</figcaption></figure> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Croatian_dialects_history.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Croatian_dialects_history.png/220px-Croatian_dialects_history.png" decoding="async" width="220" height="121" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Croatian_dialects_history.png/330px-Croatian_dialects_history.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/28/Croatian_dialects_history.png/440px-Croatian_dialects_history.png 2x" data-file-width="5100" data-file-height="2800" /></a><figcaption>Hrvatski dijalekti u srednjem vijeku</figcaption></figure>U ovom razdoblju dolazi do različitog razvoja narječja, pa i do velikih razlika unutar samih narječja. Glavni uzrok je nestanak zatvorenih vokala (ẹ i ọ) u većini govora. Glas ẹ ili ě (hr. jat) koji je prelazi u a, e, i, je, ije ili opstaje kao ẹ (zatvoreno e), pri čemu ponegdje odlučuju kompleksna pravila. Također, nestaje poluglas, i prelazi u a ili e, a iznimno u o. Slogotvorno l prelazi u ọ (zatvoreno o), koje kasnije prelazi u u, o ili ostaje ọ (zatvoreno o). Oko <a href="/wiki/1400." title="1400.">1400.</a> godine završno -l prelazi u o ili a u većini govora štokavskog narječja. Staroslavenski glas t' u prelazi u č, ć, međuglas (č') ili opstaje kao t'. Na krajnjem jugu (područje nastanka novoštokavice) šćakavske isoglose (refleksi praslavenskih šk', št', žg' i žd') postaju štakavske (refleksi šk, št, žg i žd). Također, dolazi do promjene originalnog naglasnog sustava od tri naglaska (akut, kratki i dugi silazni) na sustave od 2 ili više naglasaka, te pomicanjem naglasnih mjesta u mnogim govorima. Svim ovim promjenama se (novo)štokavsko narječje (koje sadrži 4 naglaska, kratki i dugi ulazni i silazni) se više odjeljuje od ostala dva narječja. U ovom razdoblju nastaje značajnija literarna produkcija manuskripata na hrvatskom jeziku, uz svijest o posebnosti svojega jezika. Tako se u primjerice u 1. članku Vinodolskoga zakona iz 1288. godine govori o nazivu za <a href="/wiki/%C4%90akon" title="Đakon">đakona</a> (žakana) koji služi u katedrali, uz biskupa: »Zakan ubo ki za biskupom stoji v toj istoj crikvi – zove se hrvatski malik, a vlaški macarol«. Nešto kasnije u <a href="/wiki/Istarski_razvod" title="Istarski razvod">Istarskom razvodu</a> piše da su zapisnici o razrgraničenju općina u Istri sačinjeni od tri pisara, s verzijama na tri jezika, »jednoga latinskoga a drugoga nimškoga, a tretoga hrvackoga, da imamo vsaki na svoj orijinal pisat«.<a href="#cite_note-15">[15]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="15._–_18._stoljeće">15. – 18. stoljeće</h3></div> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Razvitak_hrvatskog.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Razvitak_hrvatskog.png/220px-Razvitak_hrvatskog.png" decoding="async" width="220" height="220" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Razvitak_hrvatskog.png/330px-Razvitak_hrvatskog.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1c/Razvitak_hrvatskog.png/440px-Razvitak_hrvatskog.png 2x" data-file-width="1050" data-file-height="1050" /></a><figcaption>Pojednostavljeni prikaz razvitka hrvatskih dijalekata</figcaption></figure>U ovom razdoblju dolazi do divergencije među narječjima, kao i do velikih <a href="/wiki/Migracije_Hrvata_pred_Turcima" title="Migracije Hrvata pred Turcima">seoba stanovništva</a>, izazvanih turskim osvajanjima i <a href="/wiki/Rat" title="Rat">ratovima</a> koji su trajali stotinama godina. U mnoge štokavske govore ulazi vrlo velik broj turskih riječi (čarapa, top, boja, šećer, budala, jastuk, bunar…) U kajkavsko narječje ulaze mnoge njemačke riječi, a u primorske govore talijanske (putem <a href="/wiki/Venetski_jezik" title="Venetski jezik">venetskog)</a>. Takve razlike u rječniku postoje i danas. U mnogim govorima nestaje razlika između č i ć/t'. Postupnom standardiziranju jezika u to vrijeme je pomogao prijevod katoličkih obrednih pravila i raznih službenih crkvenih molitava na hrvatski jezik: 1640. godine je objavljen Ritual rimski, u prijevodu <a href="/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87" title="Bartol Kašić">Bartola Kašića</a>. Objavljuju se i razni drugi molitvenici i druga djela vjerske tematike, tako i više prijevoda na hrvatski jezik utjecajnog djela <a href="/wiki/Toma_Kempenac" title="Toma Kempenac">Tome Kempenca</a> o kršćanskij askezi, pod naslovima "Od naslidovanya Isukarstova kgnighe cetvere" prevoditelja isusovca Atanazija Jurjevića (Beč, 1629.), "Piismo od nasledovanya Gospodinna nasscega Yesussa" koje je priredio isusovac Bartol Kašić (Rim, 1641.), te "Od naszleduvanya Christussevoga : navuki oszebuyni" prevoditelja pavlina Ivana Krištolovca (Beč, 1719.).<a href="#cite_note-16">[16]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="19._stoljeće_i_kasnije">19. stoljeće i kasnije</h3></div> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Croatian_yat.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Croatian_yat.png/220px-Croatian_yat.png" decoding="async" width="220" height="159" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Croatian_yat.png/330px-Croatian_yat.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/49/Croatian_yat.png/440px-Croatian_yat.png 2x" data-file-width="900" data-file-height="650" /></a><figcaption>Moderni refleksi jata</figcaption></figure> U najnovijem dobu dolazi do raznih standardizacija jezika, uglavnom na štokavskoj osnovi, i usporedo s tim do pokušaja čišćenja jezika od posuđenica iz <a href="/wiki/Germanizam" title="Germanizam">germanskih</a> i <a href="/w/index.php?title=Romanizam&action=edit&redlink=1" class="new" title="Romanizam (stranica ne postoji)">romanskih</a>, te iz <a href="/wiki/Turcizam" title="Turcizam">turskog</a> jezika; one se nerijetko zamjenjuju riječima posuđenima iz bližih slavenskih jezika (osobito <a href="/wiki/%C4%8Cehizam" title="Čehizam">češkoga</a>: časopis, naslov, prednost, smjer, učinak, uloga, ured, zbirka…, kao i <a href="/wiki/Rusizam" title="Rusizam">ruskoga</a>: činovnik, iskren, odličan, opasan, poslovica, razočarati, strog, točka…). Istovremeno u jezik ulaze mnogi <a href="/wiki/Latinizam" title="Latinizam">latinski</a> i <a href="/wiki/Grecizam" title="Grecizam">grčki</a> termini. U 20. stoljeću dolazi do ulaska stanovitog broja riječi iz <a href="/wiki/Anglizam" title="Anglizam">engleskoga</a> (<a href="/wiki/Vikend" title="Vikend">vikend</a>, <a href="/w/index.php?title=Klub&action=edit&redlink=1" class="new" title="Klub (stranica ne postoji)">klub</a>, <a href="/wiki/Tenk" title="Tenk">tenk</a>, <a href="/wiki/Boks" title="Boks">boks</a>…). Krajem 20. stoljeća dolazi do razvoja masovnih medija i velikog utjecaja standardnog (književnog) jezika novina, radija i televizije na jezik. Najprije kroz šaljive podlistke, komedije i sl., a kasnije demokratizacijom društvenih odnosa i šire, ipak u medije ograničeno prodire i govorni jezik. Kao mješavina stvara se hrvatski supstandardni idiom koji vrši velik utjecaj na standardni jezik i u praksi ga često zamjenjuje. <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Narječja">Narječja</h2></div> <figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Hrvatski_govori.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/f/f8/Hrvatski_govori.png/240px-Hrvatski_govori.png" decoding="async" width="240" height="200" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/f/f8/Hrvatski_govori.png/360px-Hrvatski_govori.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/f/f8/Hrvatski_govori.png/480px-Hrvatski_govori.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="1000" /></a><figcaption>Dijagram međusobnih odnosa hrvatskih dijalekata</figcaption></figure> <div style="margin-left:0.3rem"><style data-mw-deduplicate="TemplateStyles:r7016135">.mw-parser-output .hatnote{font-style:italic}.mw-parser-output div.hatnote{padding-left:1.6em;margin-bottom:0.5em}.mw-parser-output .hatnote i{font-style:normal}.mw-parser-output .hatnote+link+.hatnote{margin-top:-0.5em}@media print{body.ns-0 .mw-parser-output .hatnote{display:none!important}}</style><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članci o temama: <a href="/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje" title="Čakavsko narječje">čakavsko narječje</a>, <a href="/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje" title="Kajkavsko narječje">kajkavsko narječje</a>, i <a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavsko narječje</a></div></div>Hrvatski jezik sastoji se od tri <a href="/wiki/Narje%C4%8Dje" title="Narječje">narječja</a>. Ona su <a href="/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje" title="Čakavsko narječje">čakavsko narječje</a>, <a href="/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje" title="Kajkavsko narječje">kajkavsko narječje</a> i <a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavsko narječje</a>. Nazivi narječja potječu oblika odnosno-upitnih zamjenica ča, kaj i što koje su karakteristične za pojedina narječja, a sve su se razvile iz općeslavenske zamjenice *čьto.<a href="#cite_note-17">[17]</a> <figure class="mw-halign-right" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/e/ee/Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png/240px-Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png" decoding="async" width="240" height="160" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/e/ee/Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png/360px-Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/e/ee/Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png/480px-Hrvatska_narje%C4%8Dja_usporedba.png 2x" data-file-width="600" data-file-height="401" /></a><figcaption>Usporedba hrvatskih narječja</figcaption></figure> Dijalektima čakavskoga i kajkavskoga narječja govore samo Hrvati, dok se štokavskim narječjem uz Hrvate služe i Bošnjaci, Srbi te Crnogorci. Štokavskim narječjem govori se u <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatskoj</a> u <a href="/wiki/Slavonija" title="Slavonija">Slavoniji</a> i <a href="/wiki/Baranja" title="Baranja">Baranji</a>, na većem dijelu <a href="/wiki/Banovina" title="Banovina">Banije</a>, <a href="/wiki/Kordun" title="Kordun">Kordunu</a>, <a href="/wiki/Lika" title="Lika">Lici</a> i <a href="/wiki/Dalmacija" title="Dalmacija">dalmatinskom kopnu</a>; na cijelom prostoru <a href="/wiki/Bosna_i_Hercegovina" title="Bosna i Hercegovina">Bosne i Hercegovine</a>, <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora">Crne Gore</a> i u <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija">Srbiji</a>.<a href="#cite_note-IB-18">[18]</a><a href="#cite_note-JL-19">[19]</a> Čakavsko narječje rašireno je u <a href="/wiki/Istra" title="Istra">Istri</a>, na hrvatskim otocima i uskom obalnom području <a href="/wiki/Hrvatsko_primorje" title="Hrvatsko primorje">Primorja</a> i <a href="/wiki/Dalmacija" title="Dalmacija">Dalmacije</a>.<a href="#cite_note-20">[20]</a> Kajkavskim narječjem govori se u <a href="/wiki/Sjeverozapadna_Hrvatska" title="Sjeverozapadna Hrvatska">sjeverozapadnom dijelu</a> hrvatskoga jezičnog prostora i <a href="/wiki/Gorski_kotar" title="Gorski kotar">Gorskom kotaru</a>.<a href="#cite_note-Lončarić2-21">[21]</a> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Rasprostranjenost">Rasprostranjenost</h2></div> <table class="box-Zastarjelo messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Clock_and_warning.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8c/Clock_and_warning.svg/40px-Clock_and_warning.svg.png" decoding="async" width="40" height="40" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8c/Clock_and_warning.svg/60px-Clock_and_warning.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8c/Clock_and_warning.svg/80px-Clock_and_warning.svg.png 2x" data-file-width="212" data-file-height="211" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Ovaj članak ili dio članka sadrži zastarjele podatke. (<a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" title="Razgovor:Hrvatski jezik">Rasprava</a>)Nadopunite članak novijim podacima i uklonite ovaj predložak. </td></tr></tbody></table> Hrvatskim jezikom govori više od 5,5 milijuna ljudi<a href="#cite_note-spr-2">[2]</a> u Hrvatskoj i hrvatskim zajednicama u inozemstvu. Prema podatcima popisa stanovništva Hrvatske iz 2021., hrvatskim jezikom kao materinskim služi se 3.687.735 stanovnika.<a href="#cite_note-:1-8">[8]</a> ) U Bosni i Hercegovini, 469 000 (2004.).[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>] Hrvatski je materinski jezik za Hrvate u drugim zemljama: <a href="/wiki/Sjedinjene_Dr%C5%BEave" class="mw-redirect" title="Sjedinjene Države">Sjedinjenim Američkim Državama</a>, 58 400 (popis iz 2000.);<a href="#cite_note-Ethnologue-3">[3]</a> <a href="/wiki/Austrija" title="Austrija">Austriji</a>, 19 400 (popis iz 2001.); <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija">Srbiji</a>, 19 223 (popis iz 2011.);<a href="#cite_note-22">[22]</a> <a href="/wiki/Ma%C4%91arska" title="Mađarska">Mađarskoj</a>, 14 300 (popis iz 2001.); <a href="/wiki/Italija" title="Italija">Italiji</a>, 3500 (Vincent 1987.); <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora">Crnoj Gori</a>, 6810 (2006.); <a href="/wiki/Slova%C4%8Dka" title="Slovačka">Slovačkoj</a>, 890 (popis iz 2001.). Kao manjinski hrvatski jezik je u službenoj uporabi u nekim pokrajinama na ozemlju susjednih zemalja, tako je hrvatski jedan od službenih jezika u uporabi u <a href="/wiki/Crna_Gora" title="Crna Gora">crnogorskim</a> općinama u <a href="/wiki/Boka_kotorska" title="Boka kotorska">Boki kotorskoj</a>, zatim jedan je od sedam službenih jezika u <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija">srbijanskoj</a> autonomnoj pokrajini <a href="/wiki/Vojvodina" title="Vojvodina">Vojvodini</a>,<a href="#cite_note-vojvodina.sr.gov.yu-23">[23]</a> lokalni idiomi hrvatskoga jezika u službenoj su uporabi u <a href="/wiki/Austrija" title="Austrija">austrijskoj</a> saveznoj zemlji <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87e" title="Gradišće">Gradišću</a>, te također u <a href="/wiki/Italija" title="Italija">talijanskoj</a> provinciji <a href="/wiki/Molise" title="Molise">Moliseu</a> i <a href="/wiki/Rumunjska" title="Rumunjska">rumunjskoj</a> županiji <a href="/wiki/Kara%C5%A1-Severin" class="mw-redirect" title="Karaš-Severin">Karaš-Severin</a>. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Hrvatske_manjinske_zajednice">Hrvatske manjinske zajednice</h3></div> Hrvati u <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87e" title="Gradišće">Gradišću</a> (Austrija, Mađarska, Slovačka, Češka) služe se najviše dijalektima čakavskoga narječja u središnjem Gradišću, zatim štokavskoga narječja u južnom Gradišću i kajkavskoga narječja u sjevernom Gradišću, no oni rabe vlastiti zajednički standardizirani oblik <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87anskohrvatski_jezik" title="Gradišćanskohrvatski jezik">gradišćanskohrvatskoga mikrojezika</a>. Hrvati u <a href="/wiki/Italija" title="Italija">talijanskoj</a> pokrajini Molise služe se štokavsko-čakavskim narječjem, a Hrvati <a href="/wiki/Kra%C5%A1ovani" class="mw-redirect" title="Krašovani">Krašovani</a> u <a href="/wiki/Rumunjska" title="Rumunjska">Rumunjskoj</a> pod utjecajem okoline razvili su jedan specifičan karaševski <a href="/wiki/Kara%C5%A1evski_dijalekt" class="mw-redirect" title="Karaševski dijalekt">govor</a> koji danas po svojim svojstvima spada pod <a href="/w/index.php?title=Torla%C4%8Dko_narje%C4%8Dje&action=edit&redlink=1" class="new" title="Torlačko narječje (stranica ne postoji)">torlačko narječje</a> (neekavsko, jer pod akcentom imaju zatvoreno e od jata, izvan akcenta i)<a href="#cite_note-Lisac-24">[24]</a>), (u <a href="/wiki/Reka%C5%A1" title="Rekaš">Rekašu</a> na rumunjsko-srbijanskoj granici Hrvatska manjina rabi – <a href="/wiki/Kosovsko-resavski_dijalekt" title="Kosovsko-resavski dijalekt">kosovsko-resavski dijalekt</a> odnosno <a href="/wiki/Reka%C5%A1ki_dijalekt" class="mw-redirect" title="Rekaški dijalekt">rekaške govore</a>, Hrvati po istočnom Srijemu služe se <a href="/w/index.php?title=Vojvo%C4%91anski_dijalekt&action=edit&redlink=1" class="new" title="Vojvođanski dijalekt (stranica ne postoji)">vojvođanskim dijalektom</a> ili <a href="/wiki/Ilo%C4%8Dki_dijalekt" class="mw-redirect" title="Iločki dijalekt">iločkim dijalektom</a>, a Hrvati u Boki kotorskoj <a href="/wiki/Zetsko-ju%C5%BEnosand%C5%BEa%C4%8Dki_dijalekt" title="Zetsko-južnosandžački dijalekt">zetsko-južnosandžačkim</a> ili <a href="/wiki/Bokeljsko_perojski_dijalekt" class="mw-redirect" title="Bokeljsko perojski dijalekt">bokeljsko-perojskim</a>, Hrvati koji obitavaju na Kosovu u <a href="/wiki/Janjevci" title="Janjevci">Janjevu</a> i <a href="/wiki/Letnica" title="Letnica">Letnici</a> razvili su govore torlačkoga narječja, odnosno <a href="/wiki/Janjeva%C4%8Dko-lepeni%C4%8Dki_dijalekt" class="mw-redirect" title="Janjevačko-lepenički dijalekt">Janjevačko-lepenički dijalekt</a>.<a href="#cite_note-25">[25]</a> Svi ti dijalekti pripadaju srednjojužnoslavenskom dijasustavu slavenske jezične grane.<a href="#cite_note-26">[26]</a> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Podrijetlo_hrvatskoga_književnog_jezika">Podrijetlo hrvatskoga književnog jezika</h2></div> <figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg/300px-Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg" decoding="async" width="300" height="198" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg/450px-Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/0c/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg/600px-Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da_HAZU_17_lipanj_2008.jpg 2x" data-file-width="700" data-file-height="463" /></a><figcaption><a href="/wiki/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da" title="Bašćanska ploča">Bašćanska ploča</a> u auli <a href="/wiki/Hrvatska_akademija_znanosti_i_umjetnosti" title="Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti">Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti</a></figcaption></figure> <table border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" style="margin-left:0.5em;clear:right;" width="250px"> <tbody><tr> <td> Moje drago serce. Nimaj se žalostiti sverhu ovoga moga pisma, niti burkati. Polag Božjega dokončanja sutra o desete ore budu mene glavu sekli, i tulikajše naukupe tvojemu bratcu. Danas smo jedan od drugoga serčeno proščenje uzeli. Zato jemljem ja sada po ovom listu od tebe jedan vekovečni valete, Tebe proseči, ako sam te u čem zbantuval, aliti se u čemu zameril (koje ja dobro znam) i oprosti mi. Budi Bog hvaljen, ja sam k smerti dobro pripravan, niti se plašim. </td> </tr> <tr> <td align="right"> Početak oproštajnog pisma <a href="/wiki/Petar_Zrinski" class="mw-redirect" title="Petar Zrinski">Petra Zrinskog</a> (1621. – 1671.) njegovoj supruzi <a href="/wiki/Katarina_Zrinski" class="mw-redirect" title="Katarina Zrinski">Katarini</a>, pred pogubljenje. Njih dvoje ubrajaju se među pisce <a href="/wiki/Hrvatska_barokna_knji%C5%BEevnost#Ozaljski_krug" title="Hrvatska barokna književnost">Ozaljskog kruga</a>, čiji su pripadnici stvarali književni izričaj uz maksimalno korištenje potencijala sva tri hrvatska narječja – čakavskog, kajkavskog i štokavskog. Tek od sredine 19. stoljeća je konačno prevladala opcija da se hrvatski književni standard što dosljednije osloni na novoštokavski (dubrovački) govor. </td> </tr> </tbody></table> Hrvatska pisana jezična baština svoje početke bilježi već krajem XI. stoljeća. Najstariji su hrvatski <a href="/wiki/Tekst" title="Tekst">tekstovi</a> pisani svojevrsnom mješavinom hrvatske inačice crkvenoslavenskog jezika i arhaične čakavštine te isključivo <a href="/wiki/Glagoljica" title="Glagoljica">glagoljicom</a>. Od XII. stoljeća Hrvati razvijaju vlastitu inačicu ćiriličnoga pisma, <a href="/wiki/Hrvatska_%C4%87irilica" title="Hrvatska ćirilica">hrvatsku ćirilicu</a> (koja se u literaturi 20. stoljeća najčešće naziva bosančicom), a od XIV. stoljeća sve se češće služe i latiničnim pismom. Utjecaj <a href="/w/index.php?title=Hrvatska_redakcija_crkvenoslavenskog_jezika&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatska redakcija crkvenoslavenskog jezika (stranica ne postoji)">hrvatske redakcije</a> crkvenoslavenskoga jezika postupno slabi nakon XIV. stoljeća, a osobito nakon <a href="/wiki/Stogodi%C5%A1nji_hrvatsko-turski_rat" title="Stogodišnji hrvatsko-turski rat">provale Turaka</a> u XV. st., kada se na povijesnome hrvatskom prostoru razvijaju pokrajinske pismenosti na pojedinim dijalektima svih triju hrvatskih narječja. U XVI. i XVII. stoljeću hrvatska čakavska i osobito štokavska <a href="/wiki/Knji%C5%BEevnost" title="Književnost">književnost</a> dosežu europsku literarnu razinu.<a href="#cite_note-:0-27">[27]</a> Početci standardizacije hrvatskog jezika sežu na početak 17. stoljeća: 1604. godine u Rimu objavljuje Bartol Kašić prvu hrvatsku gramatiku Institutionum linguae Ilyricae, kojom se koristi u pisanju utjecajnog službenog teksta Rituala Rimskog i koja slijedom tog "službenog molitvenika" znatno utječu na jezik molitvenika i crkvenih molitava – koje su onda poznate čak i nepismenim osobama. Približno u to vrijeme <a href="/wiki/Barok" title="Barok">barokna</a> hrvatska književnost tzv. ozaljskog književnog kruga (<a href="/wiki/Petar_Zrinski" class="mw-redirect" title="Petar Zrinski">Petar Zrinski</a> prevodi i na hrvatskom jeziku objavljuje značajni ep <a href="/wiki/Adrianskoga_mora_sirena" title="Adrianskoga mora sirena">Adrianskoga mora sirena</a>, kojega je na mađarskom jeziku napisao njegov brat <a href="/wiki/Nikola_VII._Zrinski" title="Nikola VII. Zrinski">Nikola Zrinski</a>; <a href="/wiki/Ana_Katarina_Zrinski" title="Ana Katarina Zrinski">Ana Katarina Zrinski</a> piše molitvenik <a href="/wiki/Putni_tovaru%C5%A1" title="Putni tovaruš">Putni tovaruš</a>, a <a href="/wiki/Fran_Krsto_Frankapan" title="Fran Krsto Frankapan">Fran Krsto Frankapan</a> zbirku pjesama <a href="/w/index.php?title=Gartlic_za_%C4%8Das_kratiti&action=edit&redlink=1" class="new" title="Gartlic za čas kratiti (stranica ne postoji)">Gartlic za čas kratiti</a>) stvara značajna književna djela napisana uz korištenje elemenata sva tri hrvatska narječja. U to vrijeme se – zahvaljujući politici <a href="/wiki/Katoli%C4%8Dka_Crkva" title="Katolička Crkva">Katoličke Crkve</a> koja brigu za slavenske narode i njihove jezike iskazuje promovirajući izučavanje upravo hrvatskog jezika – hrvatski jezik obavezno izučava na svim sveučilištima diljem <a href="/wiki/Europa" title="Europa">Europe</a>. Smatralo se tada da zapravo svi Slaveni govore istim jezikom, koji ima različita narječja – pa se kao "slavenski" izučavao zapravo tadašnji hrvatski jezik.<a href="#cite_note-28">[28]</a> Paralelno se na prostoru sjeverozapadne Hrvatske razvija kajkavski standardni jezik; na ostalim hrvatskim područjima, bez obzira na to pripadaju li štokavskomu ili čakavskomu narječju, utiru se temelji današnjemu standardnom hrvatskom jeziku koji nastaje na organskoj novoštokavskoj podlozi zapadnoga tipa. U doba <a href="/wiki/Hrvatski_narodni_preporod" title="Hrvatski narodni preporod">Hrvatskoga narodnog preporoda</a> u prvoj polovici XIX. st. zapadna novoštokavština postaje temeljem općehrvatskoga jezičnoga standarda. Pod utjecajem sjevernih i zapadnih slavenskih jezika uvodi se morfofonološki pravopis, a u grafiju <a href="/wiki/Dijakriti%C4%8Dki_znakovi" title="Dijakritički znakovi">dijakritički znakovi</a>.<a href="#cite_note-:0-27">[27]</a> Stoljećima se hrvatski književnici koji pišu štokavicom kolebaju između ikavskog (koji je bio daleko rašireniji) i jekavskog refleksa jata. Tako u relativno kratkom razdoblju na početku 19. stoljeća nastaje gramatika <a href="/wiki/%C5%A0ime_Star%C4%8Devi%C4%87" title="Šime Starčević">Šime Starčevića</a> Nova ričoslovnica ilirska (1812.) gdje se polazi od ikavice, Rječosložje ilirsko-italijansko-latinsko (1806.) <a href="/wiki/Joakim_Stulli" title="Joakim Stulli">Joakima Stullija</a> koji preferira jekavicu i Ričoslovnik iliričkog, italijanskog i nimačkog jezika (1802./1803.) <a href="/wiki/Josip_Volti%C4%87" title="Josip Voltić">Josipa Voltića</a>, koji prikazuje kako ikavicu, tako i jekavicu. <a href="/wiki/Andrija_Ka%C4%8Di%C4%87_Mio%C5%A1i%C4%87" title="Andrija Kačić Miošić">Kačićev</a> Razgovor ugodni naroda slovinskoga iz 1756. godine, koja je skoro dva stoljeća bila jedina knjiga za koju se može reći da je bila čitana ("pjevana") uz svako hrvatsko ognjište sve do sredine 20. stoljeća – napisana je štokavskom ikavicom. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Klasifikacija">Klasifikacija</h3></div> <table class="box-Nedostaju_izvori messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Question_book-4.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/40px-Question_book-4.svg.png" decoding="async" width="40" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/60px-Question_book-4.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/80px-Question_book-4.svg.png 2x" data-file-width="262" data-file-height="204" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Ovaj odjeljak nije pokriven <a href="/wiki/Wikipedija:Vjerodostojni_izvori" title="Wikipedija:Vjerodostojni izvori">izvorima</a>.Pomozite Wikipediji <a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica</a>. </td></tr></tbody></table><figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/1/16/Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg/240px-Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg" decoding="async" width="240" height="120" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/1/16/Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg/360px-Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/1/16/Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg/480px-Slavic_early_devolopment_schakavian.jpg 2x" data-file-width="700" data-file-height="350" /></a><figcaption>Šćakavska isoglosa u slavenskih jezika, štakavski je originalno bugarska/istočnojužnoslavenska reforma i on se polagano širio na zapad, prvo preko srpskog, pa onda i djelovanjem na neke hrvatske govore</figcaption></figure> <figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/8/8c/Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg/240px-Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg" decoding="async" width="240" height="120" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/8/8c/Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg/360px-Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/8/8c/Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg/480px-Slavic_early_devolopment_d_t_reflekses.jpg 2x" data-file-width="700" data-file-height="350" /></a><figcaption>Refleksi općeslavenskog t' i d' u slavenskim jezicima</figcaption></figure> <figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/5/5b/Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg/240px-Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg" decoding="async" width="240" height="140" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/5/5b/Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg/360px-Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/thumb/5/5b/Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg/480px-Slavic_early_devolopment_chto_reflexes.jpg 2x" data-file-width="1200" data-file-height="700" /></a><figcaption>Refleksi zamjenice što iz općeslavenskog čto/kto u slavenskim jezicima</figcaption></figure> Hrvatski jezik spada među južnoslavenske jezike. S njima pripada široj zajednici <a href="/wiki/Slavenski_jezici" title="Slavenski jezici">slavenskih jezika</a>, a svi zajedno ulaze u <a href="/wiki/Indoeuropska_jezi%C4%8Dna_porodica" class="mw-redirect" title="Indoeuropska jezična porodica">indoeuropsku jezičnu porodicu</a>. Nakon raspada indoeuropske jezične zajednice – u razdoblju oko 2000. pr. Kr., stvara se, prema većini znanstvenika, baltoslavenska jezična zajednica. Za njezina trajanja nastaju mnoge jezične osobine po kojima se jezici slavenskih i baltičkih predaka počinju razlikovati od jezika ostalih indoeuropskih naroda. Predstavnici pak druge teorije smatraju da se sličnost baltičkih i slavenskih jezika može objasniti dominacijom baltičkih jezika i njihovih govornika nad Slavenima (ili obratno) u prapovijesno vrijeme. Baltoslavenska jezična zajednica raspala se oko 1500. – 1300. godine pr. Kr. Tada se stvara zasebna praslavenska jezična zajednica. Vrijeme njezina trajanja i prostor koji je zauzimala nisu u znanosti precizno utvrđeni. U toj se zajednici začinje niz jezičnih promjena karakterističnih za daljnji razvoj slavenskih jezika. Migracijska kretanja slavenskih plemena dovode do stvaranja triju velikih skupina slavenskih narječja: zapadnoslavenske, istočnoslavenske i južnoslavenske. Iz tih narječja razvili su se današnji slavenski jezici: <ul><li>zapadnoslavenski <ul><li><a href="/wiki/Poljski_jezik" title="Poljski jezik">poljski</a></li> <li><a href="/wiki/Ka%C5%A1upski_jezik" title="Kašupski jezik">kašupski</a></li> <li><a href="/wiki/Donjolu%C5%BEi%C4%8Dkosrpski_jezik" title="Donjolužičkosrpski jezik">donjolužički</a></li> <li><a href="/wiki/Gornjolu%C5%BEi%C4%8Dkosrpski_jezik" title="Gornjolužičkosrpski jezik">gornjolužički</a></li> <li><a href="/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_jezik" title="Češki jezik">češki</a></li> <li><a href="/wiki/%C5%A0leski_jezik" title="Šleski jezik">šleski</a></li> <li><a href="/wiki/Slova%C4%8Dki_jezik" title="Slovački jezik">slovački</a></li></ul></li> <li>istočnoslavenski <ul><li><a href="/wiki/Ruski_jezik" title="Ruski jezik">ruski</a></li> <li><a href="/wiki/Bjeloruski_jezik" title="Bjeloruski jezik">bjeloruski</a></li> <li><a href="/wiki/Ukrajinski_jezik" title="Ukrajinski jezik">ukrajinski</a></li> <li><a href="/wiki/Isto%C4%8Dnorusinski_jezik" class="mw-redirect" title="Istočnorusinski jezik">istočnorusinski</a></li></ul></li> <li>južnoslavenski <ul><li><a href="/wiki/Slovenski_jezik" title="Slovenski jezik">slovenski</a></li> <li>hrvatski</li> <li><a href="/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik" title="Bošnjački jezik">bošnjački</a></li> <li><a href="/wiki/Crnogorski_jezik" title="Crnogorski jezik">crnogorski</a></li> <li><a href="/wiki/Srpski_jezik" title="Srpski jezik">srpski</a></li> <li><a href="/wiki/Makedonski_jezik" title="Makedonski jezik">makedonski</a></li> <li><a href="/wiki/Bugarski_jezik" title="Bugarski jezik">bugarski</a>.</li></ul></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Južnoslavenski_jezici">Južnoslavenski jezici</h3></div> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:South_Slavic_dialect_continuum.svg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/South_Slavic_dialect_continuum.svg/220px-South_Slavic_dialect_continuum.svg.png" decoding="async" width="220" height="189" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/South_Slavic_dialect_continuum.svg/330px-South_Slavic_dialect_continuum.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f3/South_Slavic_dialect_continuum.svg/440px-South_Slavic_dialect_continuum.svg.png 2x" data-file-width="512" data-file-height="441" /></a><figcaption>Prikaz južnoslavenskih jezika kao dijalektalnog kontinuuma</figcaption></figure> Južnoslavenski jezici nastaju iz dva ogranka južnoslavenskog prajezika – zapadnoga i istočnoga. Iz zapadnoga su se razvili slovenski, hrvatski, srpski, crnogorski, bošnjački, a iz istočnoga makedonski i bugarski jezik. Ranko Matasović podjelu južnoslavenskog prajezika na dva dijela povezuje s razvitkom i razgraničavanjima franačke i bugarske vlasti na ovim prostorima.<a href="#cite_note-Matasović-5">[5]</a> Istočnoslavenski je danas mrtav jezik starocrkvenoslavenski (ili staroslavenski).[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>] To je jezik prve slavenske pismenosti i književnosti. Utemeljen je na istočno-južnoslavenskom narječju iz okolice <a href="/wiki/Solun" title="Solun">Soluna</a> što su ga sveta braća <a href="/wiki/%C4%86iril_i_Metod" title="Ćiril i Metod">Ćiril i Metod</a> u drugoj polovici <a href="/wiki/9._stolje%C4%87e" title="9. stoljeće">9. stoljeća</a> uzela za osnovu jezika slavenskoga bogoslužja i starocrkvenoslavenske književnosti i time ga uzdigla na razinu književnoga jezika. On je još vrlo blizak praslavenskom jezičnom stanju pa pomaže u njegovoj rekonstrukciji. Od ostalih slavenskih jezika (osobito južnoslavenskih) u najranijim fazama njihova samostalnog razvoja tek se neznatno razlikovao. U kasnijim stoljećima u taj se književni jezik probijaju elementi jezika naroda u kojih se slavensko bogoslužje zadržalo u upotrebi te tako nastaju crkvenoslavenske redakcije: ruska, bugarska, srpska, hrvatska. Hrvatskom se redakcijom služila hrvatska glagoljička liturgijska književnost, prisutna je u većoj ili manjoj mjeri u čitavoj glagoljaškoj književnoj djelatnosti, a ponešto je utjecala i na narodni jezik hrvatske latiničke pismenosti u prvim stoljećima njezina postojanja (<a href="/wiki/14._stolje%C4%87e" title="14. stoljeće">14.</a> – <a href="/wiki/16._stolje%C4%87e" title="16. stoljeće">16. stoljeće</a>). Hrvatski standardni jezik dijeli sa <a href="/wiki/Standardni_jezik" title="Standardni jezik">standardnim jezicima</a> Bošnjaka, Crnogoraca i Srba – uz stanovite razlike razlike – zajedničku <a href="/w/index.php?title=Novo%C5%A1tokavski_dijalekt&action=edit&redlink=1" class="new" title="Novoštokavski dijalekt (stranica ne postoji)">novoštokavsku</a> dijalektnu osnovicu (<a href="/wiki/Fonologija" title="Fonologija">fonologiju</a>, <a href="/wiki/Gramatika" title="Gramatika">gramatički sustav</a>, osnovni <a href="/wiki/Rje%C4%8Dnik" title="Rječnik">rječnik</a>).<a href="#cite_note-hrvenc-29">[29]</a> Kada standardni jezici različitih naroda imaju zajedničku dijalektnu osnovicu, u nekim se jezikoslovnim disciplinama smatra da se radi o konkretnim realizacijskim oblicima (varijantama) jednoga <a href="/wiki/Policentri%C4%8Dni_standardni_jezik" title="Policentrični standardni jezik">policentričnog standardnog jezika</a>. U tom se smislu može govoriti o konkretnim oblicima <a href="/wiki/Srpskohrvatski_jezik" title="Srpskohrvatski jezik">standardne novoštokavštine, ali</a> tomu kroatisti često dodaju napomenu da za razliku od slučajeva svih drugih jezika koji imaju varijante, nikada nije bilo jedinstvene novoštokavske osnovice ni početničkoga zajedničkog standarda, koji se onda, kao u drugim slučajima, počeo samostalno razvijati u susjednim državama ili u bivšim kolonijama (npr. francuski u Kanadi ili u Senegalu, engleski u Australiji ili u Južnoafričkoj Republici). Međutim, drugi znanstvenici podsjećaju da ni policentrični standardni njemački jezik nikada nije bio jedinstven niti je imao nekakav početni zajednički standard, nego se oduvijek samostalno razvijao u susjednim zemljama i cijelo vrijeme sadržavao varijantske razlike koje se vide do danas.<a href="#cite_note-30">[30]</a> Hrvatski standardni jezik, kao i drugi oblici standardne novoštokavštine, predstavlja svojom gramatičkom i glasovnom strukturom prijelaznu formu između sjevernoslavensko-slovenskoga i makedonsko-bugarskoga tipa (npr. stilistička vrijednost imperfekta i aorista) i jedini pokazuje osjetne sredozemne jezične utjecaje (→ dalmatski jezik). Među specifičnostima hrvatskoga standardnog jezika u odnosu na obližnje južnoslavenske standardne jezike, valja spomenuti diftonški izgovor ijekavskoga refleksa dugoga jata, niz naglasnih specifičnosti (osobito u oblicima glagolâ), osobitosti u deklinaciji (npr. razlikovanje dativnoga -omu i lokativnoga -ome), pojedine glagolske oblike, izostanak futura II. svršenih glagola, primjere iz osnovnog leksika (otok, cesta, zob, kruh, križ i sl., imena mjeseci), mnogobrojne bohemizme (vlak, dojam i dr.), stilemsku vrijednost mnogih orijentalizama i europeizama, dobrim dijelom samostalnu terminologiju svih struka i znanosti, vlastitu pravopisnu tradiciju itd.<a href="#cite_note-hrvenc-29">[29]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Početak_standardizacije">Početak standardizacije</h3></div> <table class="box-Bolji_izvori messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Question_book-4.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/40px-Question_book-4.svg.png" decoding="async" width="40" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/60px-Question_book-4.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/64/Question_book-4.svg/80px-Question_book-4.svg.png 2x" data-file-width="262" data-file-height="204" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Ovaj članak ili dio članka treba pokriti <a href="/wiki/Wikipedija:Vjerodostojni_izvori" title="Wikipedija:Vjerodostojni izvori">boljim izvorima</a> (literatura, internetske stranice itd.).Pomozite Wikipediji <a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">navođenjem odgovarajućih izvora</a>. </td></tr></tbody></table><figure class="mw-halign-right" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png/300px-Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png" decoding="async" width="300" height="109" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png/450px-Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c5/Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png/600px-Croatian_dialects_difference_between_14_and_20_century.png 2x" data-file-width="2200" data-file-height="800" /></a><figcaption>Povijesna razlika u rasprostiranju hrvatskih dijalekata</figcaption></figure> Pod kraj 9. stoljeća Hrvati su sa slavenskim bogoslužjem dobili i književni jezik, starocrkvenoslavenski i pismo, <a href="/wiki/Glagoljica" title="Glagoljica">glagoljicu</a>. Pismenost se naglo širila, a u liturgijske i neliturgijske (nabožne i svjetovne) tekstove veoma brzo prodiru, ali s različitim intenzitetom i opsegom utjecaja, crte narodnoga jezika, u prvom redu čakavskoga narječja. Tako je s jedne strane na čakavskoj podlozi za liturgijske knjige razvijen <a href="/wiki/Crkvenoslavenski_jezik" title="Crkvenoslavenski jezik">crkvenoslavenski jezik</a> hrvatske redakcije ili hrvatskocrkvenoslavenski jezik, a s druge strane mješoviti tip književnoga jezika: narodni jezik s crtama crkvenoslavenskoga u službi stilskih sredstava za neliturgijske tekstove (do početka <a href="/wiki/14._stolje%C4%87e" title="14. stoljeće">14. stoljeća</a> i za pravne). Prevladavanje jedne ili druge sastavnice u tom hibridnom tipu jezika bilo je uvjetovano raznim čimbenicima: <ul><li>starinom predloška</li> <li>podrijetlom predloška</li> <li>užom namjenom teksta</li> <li>književnom kulturom pisca</li> <li>karakterom sredine u kojoj je i za koju je nastajao</li></ul> <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Vinodol.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/Vinodol.jpg/220px-Vinodol.jpg" decoding="async" width="220" height="330" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/Vinodol.jpg/330px-Vinodol.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f6/Vinodol.jpg/440px-Vinodol.jpg 2x" data-file-width="2000" data-file-height="3000" /></a><figcaption>Vinodolski zakonik, 1288.</figcaption></figure> Tako smo u početku, u srednjem vijeku, imali uglavnom tri tipa književnoga jezika: <ul><li>crkvenoslavenski hrvatske redakcije u liturgijskim spisima</li> <li>hibridni crkvenoslavenski-čakavski</li> <li>crkvenoslavensko-čakavsko-kajkavski u neliturgijskim spisima, pjesništvu, narodni (čakavski) u prikazanjima, svjetovnim tekstovima, zapisima i sličnim djelima.</li></ul> Najstariji su spomenici hrvatskoga narodnoga jezika čakavskoga narječja "<a href="/wiki/Istarski_razvod" title="Istarski razvod">Istarski razvod</a>" iz <a href="/wiki/1275." title="1275.">1275.</a>, te <a href="/wiki/Vinodolski_zakonik" title="Vinodolski zakonik">Vinodolski zakonik</a>, <a href="/wiki/1288." title="1288.">1288.</a> Među najznačajnije spomenike hrvatskocrkvenoslavenskoga jezika na glagoljici spadaju "<a href="/wiki/Misal_kneza_Novaka" title="Misal kneza Novaka">Misal kneza Novaka</a>" iz <a href="/wiki/Lika" title="Lika">Like</a>, <a href="/wiki/1368." title="1368.">1368.</a>, te "<a href="/wiki/Hrvojev_misal" title="Hrvojev misal">Hrvojev misal</a>", <a href="/wiki/1404." title="1404.">1404.</a> Ostali su tekstovi, bilo narodna izraza, bilo miješanoga narodnoga i crkvenoslavenskoga.<a href="#cite_note-31">[31]</a> <figure class="mw-default-size mw-halign-left" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Novak.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/ce/Novak.jpg/220px-Novak.jpg" decoding="async" width="220" height="157" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/ce/Novak.jpg 1.5x" data-file-width="313" data-file-height="224" /></a><figcaption>Misal kneza Novaka, 1368.</figcaption></figure> Od početka <a href="/wiki/14._stolje%C4%87e" title="14. stoljeće">14. stoljeća</a> (od dviju glagoljskih listina iz Novoga iz <a href="/wiki/1309." title="1309.">1309.</a> godine) u pravnim spisima srednjovjekovnih hrvatskih glagoljaša pobjeđuje upotreba narodnoga jezika, a crkvenoslavenski elementi ovdje su samo mjestimična iznimka. Narodni čakavsko narječje od samoga početka (“Red i zakon” <a href="/wiki/Zadar" title="Zadar">zadarskih</a> dominikanki iz <a href="/wiki/1345." title="1345.">1345.</a> godine, i “Šibenska molitva” iz istoga vremena) karakterizira hrvatsku latiničnu književnost. Od prvih hrvatskih pisanih spomenika, od kojih je <a href="/wiki/Ba%C5%A1%C4%87anska_plo%C4%8Da" title="Bašćanska ploča">Bašćanska ploča</a>, napisana oko <a href="/wiki/1100." title="1100.">1100.</a> godine, najvažnija jer je s njom hrvatski književni jezik stupio na područje pismenosti, razvija se bogata hrvatska srednjovjekovna književnost (životi svetaca, pripovijetke, romani, duhovno pjesništvo, crkvena prikazanja), dobrim dijelom prijevodna. Uz glagoljicu vrlo se rano javlja i hrvatska ćirilica, znana i kao "arvacko pismo", arvatica, poljičica, <a href="/wiki/Bosan%C4%8Dica" class="mw-redirect" title="Bosančica">bosančica</a> (Bosna i Hercegovina, srednja i južna Dalmacija, <a href="/wiki/Huma%C4%8Dka_plo%C4%8Da" title="Humačka ploča">Humačka ploča</a>, “Povaljska listina” iz <a href="/wiki/1184." title="1184.">1184.</a>/<a href="/wiki/1250." title="1250.">1250.</a>) i <a href="/wiki/Latinica" title="Latinica">latinica</a> (<a href="/wiki/Dalmacija" title="Dalmacija">Dalmacija</a>, <a href="/wiki/Istra" title="Istra">Istra</a>, spomenuti “Red i zakon” najstariji je hrvatski tekst koji je u cjelini pisan latinicom). Prvi je cjeloviti tekst na štokavskome narječju uopće <a href="/wiki/Vatikanski_hrvatski_molitvenik" title="Vatikanski hrvatski molitvenik">Vatikanski hrvatski molitvenik</a>, nastao u Dubrovniku prije <a href="/wiki/1400." title="1400.">1400.</a> U razvoju hrvatske kulture, književnosti i jezika to je važno razdoblje. Stvorena su značajna djela ne samo povijesne nego i trajne kulturne vrijednosti. Preko njih je hrvatski književni jezik sačuvao kontinuitet od <a href="/wiki/11._stolje%C4%87e" title="11. stoljeće">11. stoljeća</a> do danas, prvenstveno u rječničkom blagu i frazeologiji. Najstariju gramatika hrvatskog književnog jezika napisao je <a href="/wiki/Isusovci" class="mw-redirect" title="Isusovci">isusovac</a> Bartol Kašić početkom 17. stoljeća: knjiga je objavljena u Rimu 1604. godine (tj. nedugo nakon prve gramatike engleskog jezika koju je William Bullokar objavio 1586. godine, te približno stoljeće i pol prije prvih gramatika ruskog jezika) pod imenom Institutionum linguae illyricae (Ustroj ilirskoga/hrvatskoga jezika): oslanjajući se na stoljetnu tradiciju hrvatskog pisanja na sva tri narječja, on se većinom oslanja na novoštokavsku jekavicu (koju zove "dubrovačkim" govorom) na koju 1630-ih godina prevodi <a href="/wiki/Biblija" title="Biblija">Bibliju</a>, te u ono doba po hrvatskim zemljama znatno raširenije štokavske ikavice (koju Kašić zove "bosanskim" govorom), kojom piše svoj Ritual Rimski (službena zbirka tekstova i uputa za bogoslužje) iz 1640. godine. Nakon što se tijekom narednih stoljeća brojna književna djela – pa i gramatike – pišu kako na novoštokavskoj ikavici, tako i na ijekavici<a href="#cite_note-32">[32]</a> (također i na čakavskom, te osobito kajkavskom narječju), zaslugom <a href="/wiki/Ilirski_pokret" title="Ilirski pokret">Ilirskog pokreta</a> sredinom 19. stoljeća sve više prevladava ijekavica; naposljetku krajem 19. stoljeća postaje za uporabu u školama obvezatan Hrvatski pravopis <a href="/wiki/Ivan_Broz" title="Ivan Broz">Ivana Broza</a> iz 1892. godine, koji upućuje na službenu uporabu jekavske novoštokavice kakvu se – uz manje promjene – kao standardni hrvatski jezik koristi do danas. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Postanak_hrvatskoga_književnoga_jezika_i_renesansna_književnost">Postanak hrvatskoga književnoga jezika i renesansna književnost</h3></div> <table class="box-Neprikladno_izražavanje messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Ryanscontribs.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Ryanscontribs.svg/40px-Ryanscontribs.svg.png" decoding="async" width="40" height="39" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Ryanscontribs.svg/60px-Ryanscontribs.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Ryanscontribs.svg/80px-Ryanscontribs.svg.png 2x" data-file-width="210" data-file-height="204" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Ovaj članak ili odjeljak sadrži neprikladno izražavanje (psovke, uvrjeđujuće izražavanje). (<a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" title="Razgovor:Hrvatski jezik">Rasprava</a>)Tekst članka treba <a href="/wiki/Wikipedija:Kako_ure%C4%91ivati_stranicu" title="Wikipedija:Kako uređivati stranicu">preurediti</a>. Potom uklonite ovaj predložak. </td></tr></tbody></table> <table class="box-Nevjerodostojni-izvori messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Nuvola_apps_important.png" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/62/Nuvola_apps_important.png/40px-Nuvola_apps_important.png" decoding="async" width="40" height="33" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/62/Nuvola_apps_important.png/60px-Nuvola_apps_important.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/62/Nuvola_apps_important.png/80px-Nuvola_apps_important.png 2x" data-file-width="600" data-file-height="500" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Članak ili njegov odjeljak sadržavaju izvore koji nisu vjerodostojni te ih treba provjeriti ili ukloniti. (<a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" title="Razgovor:Hrvatski jezik">Rasprava</a>)Provjerite o kakvom se izvoru radi te ako se u članku koristi sadržaj izvora na način da se iznosi u ime Wikipedije, kao istinit, takav sadržaj uklonite. Pokušajte svakako zamijeniti sporne izvore onima koje smatramo vjerodostojnima. </td></tr></tbody></table> Tijekom <a href="/wiki/Renesansa" title="Renesansa">renesanse</a>, učeni Hrvati – koji studiraju u inozemstvu, ili visokim učilištima u Hrvatskoj, poput <a href="/wiki/Dominikanci" class="mw-redirect" title="Dominikanci">dominikanskog</a> <a href="/wiki/Sveu%C4%8Dili%C5%A1te_u_Zadru" title="Sveučilište u Zadru">Sveučilišta u Zadru</a> (osnovano 1396. godine), <a href="/wiki/Pavlini" class="mw-redirect" title="Pavlini">pavlinskog</a> Sveučilišta u Lepoglavi (osnovano 1656.), <a href="/wiki/Dru%C5%BEba_Isusova" title="Družba Isusova">isusovačkog</a> <a href="/wiki/Sveu%C4%8Dili%C5%A1te_u_Zagrebu" title="Sveučilište u Zagrebu">Sveučilišta u Zagrebu</a> (osnovano 1669. godine) i <a href="/wiki/Franjevci" title="Franjevci">franjevačke</a> Visoke filozofske škole u Osijeku (osnovana 1707. godine, 8 godina nakon što je <a href="/wiki/Mir_u_Srijemskim_Karlovcima" title="Mir u Srijemskim Karlovcima">Mirom u Srijemskim Karlovcima</a> Slavonija vraćena Hrvatskoj) – počinju pisati književna djela na narodnom jeziku, sukladno tadašnjem europskom trendu. Krajem 15. stoljeća nastaje prva hrvatska drama <a href="https://hr.wikisource.org/wiki/Radmio_i_Ljubmir" class="extiw" title="s:Radmio i Ljubmir">Radmio i Ljubmir</a>, koju <a href="/wiki/D%C5%BEore_Dr%C5%BEi%C4%87" title="Džore Držić">Džore Držić</a> piše na (ijekavskom) dubrovačkom narječju. 1536. godine <a href="/wiki/Petar_Zorani%C4%87" title="Petar Zoranić">Petar Zoranić</a> (ikavskim) narječjem sjeverne Dalmacije piše prvi hrvatski roman <a href="/wiki/Planine" class="mw-redirect" title="Planine">Planine</a>. Razvijanjem tiska, književna djela na hrvatskom jeziku postaju šire dostupna. Osobito se šire se osobito molitvenici, te najčitanija knjiga u hrvatskom narodu do sredine 20. stoljeća. Tako primjerice 1660. godine <a href="/wiki/Petar_Zrinski" class="mw-redirect" title="Petar Zrinski">Petar Zrinski</a> objavljuje u Veneciji hrvatski prijevod djela svojega brata <a href="/wiki/Nikola_VII._Zrinski" title="Nikola VII. Zrinski">Nikole VII. Zrinskog</a> "Sirena Jadranskoga mora" i molitvenik "<a href="/wiki/Putni_tovaru%C5%A1" title="Putni tovaruš">Putni tovaruš</a>", djelo svoje supruge <a href="/wiki/Ana_Katarina_Zrinski" title="Ana Katarina Zrinski">Ane Katarine Zrinski</a>. Osobito utjecajno književno djelo bio je “<a href="https://hr.wikisource.org/wiki/Razgovor_ugodni_naroda_slovinskoga" class="extiw" title="s:Razgovor ugodni naroda slovinskoga">Razgovor ugodni naroda slovinskoga</a>” (prvo izdanje: Venecija, 1756.), djelu koje je dalmatinski franjevac <a href="/wiki/Andrija_Ka%C4%8Di%C4%87_Mio%C5%A1i%C4%87" title="Andrija Kačić Miošić">Andrija Kačić Miošić</a> napisao na štokavskoj ikavici – te uz uvažavanje Gramatike koju je <a href="/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87" title="Bartol Kašić">Bartol Kašić</a> (isusovac iz Dalmacije) za ikavsku štokavicu napisao 1604. godine. Znatan utjecaj na postupno prihvaćanje štokavskog standarda imao je i Kašićev prijevod "Rituala Rimskog" (Rim, 1640. god.) – službenog liturgijskog molitvenika iz kojega su svećenici čitali molitve u najrazličitijim javnim prigodama – od vjenčanja do pogreba. Međutim su čakavci i štokavci ostajali svjesni jezičnog bogatstva koje su baštinili, te se tijekom tog razdoblja nastavila razvijati osobito kajkavska književnost; možda je slabijem prihvaćanju štokavštine na području Sjeverozapadne Hrvatske pridonijela i činjenica da je to područje crkveno bilo vezano uz Mađarsku, gdje se preferiralo korištenje Rimskog Rituala na latinskom jeziku. Tijekom tog razdoblja književnici često gledaju ugraditi u (hrvatski književni) jezik kojim pišu najbolje elemente sva tri hrvatska narječja – štokavskog, kajkavskog i čakavskog. To osobito vrijedi za književnike baroknog <a href="/wiki/Hrvatska_barokna_knji%C5%BEevnost" title="Hrvatska barokna književnost">Ozaljskog književnog kruga</a>, kojega uz gore navedene Petra i Katarinu Zrinsku spadaju <a href="/wiki/Fran_Krsto_Frankapan" title="Fran Krsto Frankapan">Fran Krsto Frankapan</a> i pavlin <a href="/wiki/Ivan_Belostenec" title="Ivan Belostenec">Ivan Belostenec</a>. U razdoblju <a href="/wiki/Renesansa" title="Renesansa">europskoga preporoda (renesansa)</a> u gradskim središtima, poput <a href="/wiki/Split" title="Split">Splita</a>, <a href="/wiki/Dubrovnik" title="Dubrovnik">Dubrovnika</a>, <a href="/wiki/Zadar" title="Zadar">Zadra</a>, <a href="/wiki/Hvar" title="Hvar">Hvara</a>, književni radovi stvaraju se na mjesnim narječjima. Od <a href="/wiki/14._stolje%C4%87e" title="14. stoljeće">XIV. stoljeća</a> hrvatski su latinisti pridonosili latinističkoj književnosti europskoj: hrvatski se morao potvrditi kao ravnopravan izričaj na kojemu se može prenijeti misleno područje: rad je humanista i preporodnih pisaca stoga osobito važan. Pjesmotvorje na jeziku hrvatskome opstoji od XIV. stoljeća; na njem je spjevana “Judita” (<a href="/wiki/Venecija" title="Venecija">Venecija</a>, <a href="/wiki/1501." title="1501.">1501.</a>), djelo oca pjesničke umjetnosti hrvatske, <a href="/wiki/Marko_Maruli%C4%87" title="Marko Marulić">Marka Marulića</a> – kojemu su preteče poznati i nepoznati petrarkisti dubrovački. Marulić je pisao čakavskim narječjem, rabeći katkad i štokavske i kajkavske oblike kada su mu kao pjesničko sredstvo bili potrebni. Ulaskom štokavskoga narječja u hrvatsku književnost pod kraj <a href="/wiki/15._stolje%C4%87e" title="15. stoljeće">15. stoljeća</a> u djelima <a href="/wiki/%C5%A0i%C5%A1ko_Men%C4%8Deti%C4%87" title="Šiško Menčetić">Šiška Menčetića</a> (<a href="/wiki/1457." title="1457.">1457.</a> – <a href="/wiki/1527." title="1527.">1527.</a>), <a href="/wiki/D%C5%BEore_Dr%C5%BEi%C4%87" title="Džore Držić">Džore Držića</a> (<a href="/wiki/1461." title="1461.">1461.</a> – <a href="/wiki/1501." title="1501.">1501.</a>) i pjesama spjevanih "na narodnu" u Ranjininu zborniku počinje naš današnji književni jezik. Da se kraj 15. stoljeća može smatrati njegovim početkom, dovoljno je kao osvjetljenje te tvrdnje navesti jednu pjesmicu Šiška Menčetića: <dl><dd>'Ti ćeš, biti uzrok moje smrti'</dd></dl> <dl><dd>Ako li i dođe prijeka smrt na mene</dd> <dd>ti s’ uzrok, gospođe, život moj da vene.</dd></dl> <a href="/wiki/16._stolje%C4%87e" title="16. stoljeće">Šesnaesto je stoljeće</a> značilo vrhunac hrvatske renesansne književnosti, poglavito čakavsko-štokavskoga kruga (<a href="/wiki/Hanibal_Luci%C4%87" title="Hanibal Lucić">Hanibal Lucić</a>, <a href="/wiki/Petar_Hektorovi%C4%87" title="Petar Hektorović">Petar Hektorović</a>, <a href="/wiki/Petar_Zorani%C4%87" title="Petar Zoranić">Petar Zoranić</a>, <a href="/wiki/Mavro_Vetranovi%C4%87" title="Mavro Vetranović">Mavro Vetranović</a>, <a href="/wiki/Marin_Dr%C5%BEi%C4%87" title="Marin Držić">Marin Držić</a>, <a href="/wiki/Dominko_Zlatari%C4%87" title="Dominko Zlatarić">Dominko Zlatarić</a>) sa središtima u Zadru, Hvaru, <a href="/wiki/Kor%C4%8Dula" title="Korčula">Korčuli</a> i <a href="/wiki/Dubrovnik" title="Dubrovnik">Dubrovniku</a>. U sjevernoj se Hrvatskoj pojavila književnost na kajkavskome narječju (Vramec: “Postila”), kao i na čakavsko-kajkavskom međunarječju (protestantski pisci <a href="/wiki/Stjepan_Konzul_Istranin" title="Stjepan Konzul Istranin">Stjepan Konzul Istranin</a> i <a href="/wiki/Antun_Dalmatin" title="Antun Dalmatin">Antun Dalmatin</a>). Od ulaska štokavskoga narječja u hrvatsku književnost hrvatski književni jezik štokavskoga tipa razvijao se evolutivno, bez velikih lomova i usjeka pa se kraj 15. stoljeća može s pravom smatrati početkom današnjeg hrvatskog književnoga jezika odnosno početkom njegova standardiziranja, jer je među ostalim, već onda bio polivalentnim. Točnije, jezik najrazvijenije i vrlo utjecajne dubrovačke književnosti, koja je utjecala na sve ostale pisce na hrvatskom jeziku, postao je standardnim.<a href="#cite_note-33">[33]</a> U ovom je razdoblju hrvatski jezik postao i jezikom kojeg se izučavalo na sveučilištima i to odlukom samih papa.<a href="#cite_note-Cekol-34">[34]</a>[<a href="/wiki/Wikipedija:Provjerljivost" title="Wikipedija:Provjerljivost">nevjerodostojan izvor</a>][<a href="/wiki/Wikipedija:SYNTH" class="mw-redirect" title="Wikipedija:SYNTH">neprimjeren zaključak</a>] Hrvatski se izabralo zbog legende o hrvatskoj braći <a href="/wiki/Leh,_%C4%8Ceh_i_Rus" class="mw-redirect" title="Leh, Čeh i Rus">Čehu, Lehu i Mehu</a>, a uzelo ga se kao zajednički jezik na kojem će se objavljivati crkvene knjige za slavenske narode.[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>][<a href="/wiki/Wikipedija:SYNTH" class="mw-redirect" title="Wikipedija:SYNTH">neprimjeren zaključak</a>] To je bilo u sklopu programa <a href="/wiki/Katoli%C4%8Dka_obnova" title="Katolička obnova">katoličke obnove</a>. Time se hrvatski potvrdio da je bio jezikom visoke kulture i znanosti, na istoj razini kao jezici koje je Katolička Crkva u to doba smatrala najvažnijim svjetskim jezicima za proučavanje Biblije i crkvenih znanosti.<a href="#cite_note-Cekol-34">[34]</a>[<a href="/wiki/Wikipedija:Provjerljivost" title="Wikipedija:Provjerljivost">nevjerodostojan izvor</a>][<a href="/wiki/Wikipedija:SYNTH" class="mw-redirect" title="Wikipedija:SYNTH">neprimjeren zaključak</a>] Radilo se o dekretima koje je izdao <a href="/w/index.php?title=Zbor_za_%C5%A1irenje_vjere&action=edit&redlink=1" class="new" title="Zbor za širenje vjere (stranica ne postoji)">Zbor za širenje vjere</a> u ime papa. Prvi je iz <a href="/wiki/1622." title="1622.">1622.</a>, u ime pape <a href="/wiki/Grgur_XV." title="Grgur XV.">Grgura XV.</a>, u kojem se zapovijeda svim visokim crkvenim školama na području Mletačke Republike osnovati katedre za arapski i ilirski jezik. U dekretu iz <a href="/wiki/1623." title="1623.">1623.</a> kojeg je izdao u ime pape <a href="/wiki/Urban_VIII." title="Urban VIII.">Urbana VIII.</a>, zapovijedilo se neka se na svih crkvenim školama i crkvenim sveučilištima uz hebrejski, pučki i klasični grčki, kaldejski (aramejski) i arapski uči također i ilirski jezik. Presuda vrhovnog crkvenog suda, <a href="/w/index.php?title=Sveta_Rota&action=edit&redlink=1" class="new" title="Sveta Rota (stranica ne postoji)">Svete Rote</a> od <a href="/wiki/10._prosinca" title="10. prosinca">10. prosinca</a> <a href="/wiki/1655." title="1655.">1655.</a> je riješila sve dvojbe oko toga na što se pojam "ilirski" odnosi: Ilirik su Dalmacija, uža Hrvatska, Bosna i Hercegovina te Slavonija i time je obilježila etnički prostor hrvatskog naroda.<a href="#cite_note-Cekol-34">[34]</a> Djela hrvatske književnosti iz tog razdoblja, posebice iz dubrovačkog područja bila su predmetom neutemeljenih velikosrpskih posizanja za hrvatskom kulturom. Te velikosrpske otimačine nisu prestale ni vojnim porazom Srbije u osvajačkom ratu protiv Hrvatske i BiH.<a href="#cite_note-35">[35]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Barokni_slavizam,_prosvjetiteljstvo_i_jezična_standardizacija">Barokni slavizam, prosvjetiteljstvo i jezična standardizacija</h3></div> <table class="messagebox" style="width: 70%; border-right-width:2px; border-bottom-width:2px;" align="center"> <tbody><tr> <td style="width: 8%;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Question_copyright.svg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Question_copyright.svg/38px-Question_copyright.svg.png" decoding="async" width="38" height="54" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Question_copyright.svg/57px-Question_copyright.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d5/Question_copyright.svg/76px-Question_copyright.svg.png 2x" data-file-width="175" data-file-height="250" /></a><figcaption></figcaption></figure> </td> <td style="width: 92%;">Postoji mogućnost da je tekst ili veliki dio teksta prepisan s <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/103394">ove stranice</a>. Ako postoji dopusnica za uporabu teksta, to bi trebalo biti istaknuto na <a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" title="Razgovor:Hrvatski jezik">stranici za razgovor</a>. Ako dopusnica ne postoji, tekst je potrebno obrisati! Rok za isticanje potrebnih dopusnica je 27. studenoga 2023., nakon čega će tekst biti obrisan. Vidi <a href="/wiki/Wikipedija:DZ" class="mw-redirect" title="Wikipedija:DZ">upute za dobivanje dopusnice</a>. </td></tr></tbody></table> <a href="/wiki/17._stolje%C4%87e" title="17. stoljeće">17. stoljeće</a> i prva polovina <a href="/wiki/18._stolje%C4%87e" title="18. stoljeće">18. stoljeća</a> znače novo razdoblje u razvoju hrvatske književnosti i njezina jezika. To je doba zamiranja književnoga i kulturnoga rada u <a href="/wiki/Dalmacija" title="Dalmacija">dalmatinskim</a> gradovima pod <a href="/wiki/Mleta%C4%8Dka_Republika" title="Mletačka Republika">mletačkom</a> upravom, doba sve oskudnijega materijalnog i kulturnog stanja na područjima pod <a href="/wiki/Turska" title="Turska">Turcima</a>, doba <a href="/wiki/Protureformacija" title="Protureformacija">protureformacije</a> i katoličke obnove, u kojoj prednjači isusovački red i koja za svoj obnovljeni vjerskopoučni rad među pukom ponovo traži što šire prihvatljiv i razumljiv književni jezik. Postupno povlačenje Turaka ostavlja za sobom nove prostore za širenje književnoga i kulturnoga djelovanja. <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/06/Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg/220px-Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg" decoding="async" width="220" height="330" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/06/Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg/330px-Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/0/06/Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg/440px-Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg 2x" data-file-width="552" data-file-height="829" /></a><figcaption>Prva hrvatska gramatika, <a href="/wiki/1604." title="1604.">1604.</a></figcaption></figure> To je i doba nastanka naših prvih <a href="/wiki/Gramatika" title="Gramatika">gramatika</a> i pojačanoga leksikografskog rada, doba teorijskih i praktičnih pokušaja na stvaranju jedinstvenoga književnog jezika. Unatoč pokrajinskim i neodređenim općim nazivima što se sve češće javljaju kao ime hrvatskoga jezika (slovinski, slovjenski, dalmatinski, ilirski i drugi), traje neprekidna svijest svih hrvatskih krajeva i narječja o pripadnosti jednom jeziku i o potrebi njegova ujednačavanja. Pritom se sve češće izražava načelo o potrebi stvaranja jedinstvenoga književnog jezika na temelju najraširenijega narodnoga govora i sve jasnijom biva svijest da je taj najrašireniji narodni govor štokavština. Na samom početku ovoga razvojnog razdoblja hrvatskoga književnog jezika nastaje i njegova prva gramatika “Institutionum linguae illyricae libri duo” Pažanina <a href="/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87" title="Bartol Kašić">Bartola Kašića</a>, objavljena u <a href="/wiki/Rim" title="Rim">Rimu</a> godine <a href="/wiki/1604." title="1604.">1604.</a> To je gramatika jezika dotadašnje hrvatske pismenosti i književnosti. Osnova joj je čakavska, ali u njoj ima i štokavskih elemenata. Kasnije je njezin autor, na svojim misionarskim putovanjima u krajeve pod Turcima i u Dubrovnik, spoznao da je štokavsko narječje najraširenije među našim narodnim govorima i dâ bi bilo najpogodnije kao osnova književnoga jezika. Bartol Kašić je i autor prvog poznatog hrvatskog cjelokupnog prijevoda <a href="/wiki/Biblija" title="Biblija">“Svetoga pisma”</a> i hrvatsko-talijanskoga rječnika, ali je to oboje, nažalost, ostalo u rukopisu (Kašićev je prijevod Biblije prvotiskan <a href="/wiki/2000." title="2000.">2000.</a> godine.). Objavio je niz vjerskih i vjerskopoučnih djela i više prijevoda, od kojih je najznačajniji “Ritual rimski”, objavljen u Rimu <a href="/wiki/1640." title="1640.">1640.</a> godine, koji je svojom svakodnevnom porabom na širokom prostoru znatno utjecao na razvoj hrvatskoga književnog jezika i imao u njemu onu ulogu koju su u ostalih europskih naroda imali objavljeni prijevodi Svetoga pisma. <figure class="mw-default-size" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Biblija-kasic.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/hr/1/15/Biblija-kasic.jpg" decoding="async" width="205" height="288" class="mw-file-element" data-file-width="205" data-file-height="288" /></a><figcaption>stranica iz Kašićeva rukopisnoga prijevoda Biblije</figcaption></figure> U 17. stoljeću razvija se i književnost u Bosni s najpoznatijim predstavnikom <a href="/wiki/Matija_Divkovi%C4%87" title="Matija Divković">Matijom Divkovićem</a>. On svoja djela piše istočnobosanskom staroštokavskom ijekavicom za razliku od većine kasnijih bosanskih pisaca, kod kojih sve više prevladava novoštokavska ikavica. Književni rad u Bosni u 17. i u prvoj polovini 18. stoljeća uklapa se u tijekove katoličke obnove i gotovo se isključivo veže uz franjevački red. Djelovanje bosanskohercegovačkih franjevaca na oživljavanju vjerskog, kulturnog i književnog života u okvirima franjevačke redodržave Bosne Srebrne, koja je u to doba obuhvaćala uglavnom sve štokavske Hrvate, znatno je pridonijelo uklanjanju narječnih razlika u pisanom jeziku i ujednačavanju hrvatskoga književnog jezika na širokom prostoru od <a href="/wiki/Slavonija" title="Slavonija">Slavonije</a> do mora. U tom jeziku, uz narječne osobine pojedinih pisaca, prevladava novoštokavska ikavica. U Dubrovniku je u 17. stoljeću prevladala novoštokavska ijekavica, a sve se više ostvaruju uvjeti za prihvaćanje štokavštine i kod pisaca čakavaca u južnoj Hrvatskoj. Ti su pisci već i prije u svoja djela unosili štokavske crte pod utjecajem dubrovačke i usmene štokavske književnosti. Djelovanjem bosanskohercegovačkih franjevaca štokavština postaje prestižni književni jezik i na južnočakavskom području. Jedan od odvažnih poticaja u tom pravcu bio je i rječnik talijanskoga isusovca <a href="/wiki/Jakov_Mikalja" title="Jakov Mikalja">Jakova Mikalje</a> "Blago jezika slovinskoga" iz <a href="/wiki/1649." title="1649.">1649.</a> – <a href="/wiki/1651." title="1651.">1651.</a> Mikalja je sudjelovao u katoličkoj obnovi u našim krajevima i u tom je rječniku izrazio misao da bi Hrvati trebali za književni jezik odabrati svoje najljepše narječje, a to je “bosansko” (to jest štokavština), koje se po ljepoti može usporediti s toskanskim u Italiji. Vrhunac je barokni pjesnički izraz doživio u djelima <a href="/wiki/Ivan_Gunduli%C4%87" title="Ivan Gundulić">Ivana Gundulića</a>, <a href="/wiki/Ivan_Buni%C4%87_Vu%C4%8Di%C4%87" title="Ivan Bunić Vučić">Ivana Bunića</a> i <a href="/wiki/Junije_Palmoti%C4%87" title="Junije Palmotić">Junija Palmotića</a> – svima pisanima posebnim stiliziranim oblikom ijekavske štokavštine. Dubrovniku je susjedna <a href="/wiki/Hercegovina" title="Hercegovina">Hercegovina</a> bila štokavska, te je s čakavskim podslojem (na Dubrovačkom području se u ranijim stoljećima govorilo čakavicom) u XVII. stoljeću oblikovan ondje razrađen štokavski književni izraz. Tim je trima djelovanjima: jezikoslovnima (Kašić, Mikalja), pučko-prosvjetnima (Divković) i književno-umjetničkima (Gundulić, Palmotić) oblikovan jezik koji se po glavnim značajkama nije bitno razlikovao od modernoga hrvatskog standardnoga jezika. <figure class="mw-default-size mw-halign-left" typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Tears_of_the_Prodigal_Son.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c1/Tears_of_the_Prodigal_Son.jpg/220px-Tears_of_the_Prodigal_Son.jpg" decoding="async" width="220" height="166" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/c/c1/Tears_of_the_Prodigal_Son.jpg 1.5x" data-file-width="232" data-file-height="175" /></a><figcaption>Ivan Gundulić: Suze sina razmetnoga, 1622.</figcaption></figure> U 18. stoljeću, nakon oslobođenje velikoga dijela Hrvatske od turske vladavine, a u skladu s općim tendencijama <a href="/wiki/Racionalizam" title="Racionalizam">racionalizma</a>, u svim se hrvatskim krajevima javljaju prosvjetiteljski pisci. Cilj im je podizanje kulturne razine svih oblika narodnog života, te stoga svoja djela namjenjuju uglavnom neukom puku. Borci su protiv predrasuda, praznovjerja, zaostalosti i neukosti i pobornici istine, razuma i općeg napretka. U tom su poslu motivirani sviješću o potrebi uvođenja vlastite narodne kulture u zajednicu prosvijećenih europskih naroda. U težnji da osvoje što širi krug čitatelja i da im približe svoja djela, u svom se stvaralaštvu često služe oblicima i jezičnim izrazom narodnog stvaralaštva. Na taj način njihova djela poprimaju pučko obilježje i stječu veliku popularnost u narodu, a šire i utjecaj štokavskoga narječja, na kojem su pisana. Najčitanije su bile i najveću su popularnost stekle dvije knjige: “Razgovor ugodni naroda slovinskoga” <a href="/wiki/Andrija_Ka%C4%8Di%C4%87_Mio%C5%A1i%C4%87" title="Andrija Kačić Miošić">Andrije Kačića Miošića</a> iz <a href="/wiki/Makarska" title="Makarska">Makarskoga</a> primorja (<a href="/wiki/1756." title="1756.">1756.</a>; prošireno izdanje <a href="/wiki/1759." title="1759.">1759.</a>), te “Satir iliti divji čovik” Slavonca <a href="/wiki/Matija_Antun_Relkovi%C4%87" title="Matija Antun Relković">Matije Antuna Relkovića</a> (<a href="/wiki/1762." title="1762.">1762.</a>; drugo, prošireno izdanje <a href="/wiki/1779." title="1779.">1779.</a>). Kačićev "Razgovor ugodni naroda slovinskoga" – zbirka poezije na štokavskoj ikavici koju je Kačić kao već zreo intelektualac i pisac sastavio u desetercu i osloncem na tradiciju narodnog pjesništva – imala je nemjerljivi utjecaj na razvoj hrvatskoj jezičnog standarda. Ta je knjiga bila čitana vrlo mnogo, te je na zimskim sijelima ("večeri poezije", rekli bismo urbanim izričajem) u selima svih dijelova Hrvatske (i šire) bilo do drugog svjetskog praktično bez iznimke čitana ili recitirana napamet. Time je i u jezično iznimno raznolikim kajkavskim i čakavskim područjima jezik Kačićevih stihova postajao svojevrsna "lingua franca" i referentni izvor riječi (od kojih je mnoge skovao sam Kačić) i izričaja koji je dopunjavao jezični fond koji je puk dobivao u roditeljskoj kući i tijekom skromnog školskog obrazovanja. "Tvrdnje o standardizaciji jezika koje su bile zasnovane na unitarističkoj, srpskohrvatsko-vukovskoj tendencioznosti, i koje govore da je ona provedena tek u 19. stoljeću, pokazat će se neistinitima jer i Kačić sa svojim djelom, kao i Kašić još prije svojom Gramatikom iz 1604. godine, dakle dva vijeka prije Vuka, pokazuju svojevrsnu normiranost hrvatskog jezika, da ne spominjemo druge zaslužnike u području hrvatskog jezikoslovlja."<a href="#cite_note-36">[36]</a> Književnojezični razvoj protekloga razdoblja, u kojem se već jasno ocrtavalo prvenstvo štokavštine u ulozi hrvatskoga književnog jezika, omogućio je piscima ovoga razdoblja da prihvate više-manje jedinstven književni jezik na novoštokavskoj narječnoj osnovi, uglavnom zapadnoga ikavskog tipa (izuzev ijekavskoga Dubrovnika). U tom jeziku obilježja jedinstvenosti pretežu nad pokrajinskim razlikama. Osvajanjem široke čitateljske publike u većinskom dijelu hrvatskoga naroda, širenjem svoje upotrebe u sve raznolikije svrhe i uključivanjem u sve novija područja ljudske djelatnosti u vezi sa zahtjevima novoga vremena taj jezik već funkcionira kao standardni jezik. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Ilirski_pokret_i_filološke_škole">Ilirski pokret i filološke škole</h3></div> <table class="box-Provjeriti messagebox plainlinks" style="width:min(50em, 96%); margin: 0 auto; border-width: 1px 1px 1px 10px; border-style: solid; border-color: #2371CB; padding: 0.5em 1em;"> <tbody><tr style="width: 100%;"> <td style="width: 50px;"><figure class="mw-halign-center" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Stop_question_nuvola.svg" class="mw-file-description" title="Hrvatski jezik"><img alt="Hrvatski jezik" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Stop_question_nuvola.svg/40px-Stop_question_nuvola.svg.png" decoding="async" width="40" height="40" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Stop_question_nuvola.svg/60px-Stop_question_nuvola.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/54/Stop_question_nuvola.svg/80px-Stop_question_nuvola.svg.png 2x" data-file-width="240" data-file-height="240" /></a><figcaption>Hrvatski jezik</figcaption></figure> </td> <td style="width: calc(100% - 50px);">Potrebno je provjeriti točnost podataka u ovom članku. (<a href="/wiki/Razgovor:Hrvatski_jezik" title="Razgovor:Hrvatski jezik">Rasprava</a>) </td></tr></tbody></table> Sve je Hrvate u jednom jeziku i u jednom slovopisu (grafiji), tipu slova za pisanje glasova, ujedinio tek <a href="/wiki/Ljudevit_Gaj" title="Ljudevit Gaj">Ljudevit Gaj</a> (<a href="/wiki/1809." title="1809.">1809.</a> – <a href="/wiki/1872." title="1872.">1872.</a>) kao predvodnik kulturalnog i političkog <a href="/wiki/Ilirski_pokret" title="Ilirski pokret">Ilirskog pokreta</a>. On <a href="/wiki/1830." title="1830.">1830.</a> izdaje u Budimu knjižicu "Kratka osnova horvatsko-slavenskog pravopisanja poleg mudroljubneh, narodneh i prigospodarneh temeljov i zrokov". U njoj po češkom uzoru predlaže č, ž, š, ľ, ň, ď, ˇg to jest, za svaki glas poseban znak. Prihvaćeno je č, ž, š, a za druga su slova uzeti dvostruki znakovi, dvoslovi lj, nj, dj ili gj, dž, iz poljskoga je preuzeto ć, a kasnije je namjesto dj još predloženo đ. Gaj <a href="/wiki/1835." title="1835.">1835.</a> izdaje <a href="/wiki/Novine_Horvatzke" title="Novine Horvatzke">Novine Horvatzke</a> s prilogom <a href="/wiki/Danica_(%C4%8Dasopis)" title="Danica (časopis)">Danicza Horvatzka, Slavonzka y Dalmatinzka</a>, novine kajkavski, a Danicu kajkavski i štokavski, uz stari pravopis katkad upotrebljava i novi. U početku 1836. mijenja naslov u Ilirske narodne novine, Danica ilirska i uvodi novi slovopis i hrvatski književni jezik stiliziran na štokavskoj narječnoj osnovi po ugledu na tradicionalnu hrvatsku književnost Dubrovnika i jezikoslovca Bartola Kašića. Iako je to za kajkavski <a href="/wiki/Zagreb" title="Zagreb">Zagreb</a> bio revolucionarni čin, Gaj je naišao na neznatan otpor jer je i prije njega na kajkavskom području bilo uvriježeno shvaćanje da općehrvatski jezik treba stilizirati prema književnosti nekadašnje <a href="/wiki/Dubrova%C4%8Dka_Republika" title="Dubrovačka Republika">Dubrovačke Republike</a> kao jedinog slobodnog prostora koji nije bio pod stranim utjecajem, stoga su tako već ranije bila pisana i Disertacija <a href="/wiki/Janko_Dra%C5%A1kovi%C4%87" title="Janko Drašković">Janka Draškovića</a> iz 1832. godine. Stilizacijom hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovi Gaj nije prekidao jezičnu tradiciju, nego ju je nastavio i proširio obuhvativši sva hrvatska narječja prema jednom stilu, u prvom redu prema dubrovačkom i slavonskom. On je dakle jedan od hrvatskih književnih jezika, koji je u Hrvata već bio izgrađen i prije preporoda, proširio i na kajkavsko područje. Tako je Gaj u jednom književnom jeziku i u jednom pravopisu ujedinio sve Hrvate i njegove su zasluge zbog toga goleme: stvorio je najbolje temelje za procvat hrvatske kulture na svim područjima ljudske djelatnosti. Gaj i ilirci težili su i više od toga. Nastojali su da u književnom jeziku ujedine sve Južne Slavene. Zato su hrvatski jezik nazvali ilirskim i zato su neke pojedinosti prilagođavali tome cilju. Tako su na mjestu nekadašnjega <a href="/wiki/Jat" title="Jat">jata</a> pisali ě težeći da tako ujedine ijekavce, ikavce i ekavce. Samoglasno r pišu s popratnim glasom (perst, parst), u genitivu množine pišu -h (ženah). Pravopis je morfonološki (korijenski, sladka, žalostno). Valja imati na umu da je to bio samo način pisanja, izgovor je bio prst, žena, slatka, žalosno, jedino se ě čitao različito. I u jeziku su zadržali neke posebnosti, na primjer u deklinaciji različit <a href="/wiki/Dativ" title="Dativ">dativ</a>, <a href="/wiki/Lokativ" title="Lokativ">lokativ</a> i <a href="/wiki/Instrumental" title="Instrumental">instrumental</a> množine (dativ ženam, lokativ ženah, mjestih, instrumental ženami, narodi). Ali široka se ilirska ideja pokazala neostvarljivom. Svi su južnoslavenski narodi krenuli svojim putima. Od samoga je početka Gajevo djelovanje dalo snažan poticaj književnosti i tako se hrvatski književni jezik kao sredstvo umjetničkog izraza očituje u svom najvećem postignuću. Gaj je i sam objavljivao stihove i prozu, ali su značajnija ostvarenja dali drugi: Vraz, Demeter, Nemčić, a najvrjednija <a href="/wiki/Ivan_Ma%C5%BEurani%C4%87" title="Ivan Mažuranić">Ivan Mažuranić</a> i <a href="/wiki/Petar_Preradovi%C4%87" title="Petar Preradović">Petar Preradović</a>. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Zagrebačka_jezikoslovna_škola">Zagrebačka jezikoslovna škola</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Zagreba%C4%8Dka_filolo%C5%A1ka_%C5%A1kola" title="Zagrebačka filološka škola">Zagrebačka filološka škola</a></div></div> <a href="/wiki/Lingvistika" class="mw-redirect" title="Lingvistika">Jezikoslovno</a> oblikovanje književnog jezika u trećoj četvrtini <a href="/wiki/19._stolje%C4%87e" title="19. stoljeće">19. stoljeća</a> u znaku je takozvane zagrebačke jezikoslovne škole. Začetnici su joj Gaj i gramatičari <a href="/wiki/Vjekoslav_Babuki%C4%87" title="Vjekoslav Babukić">Vjekoslav Babukić</a> i <a href="/wiki/Antun_Ma%C5%BEurani%C4%87" title="Antun Mažuranić">Antun Mažuranić</a>, ali je do najsnažnijega izraza došla kad joj se na čelu našao gramatičar i književnik <a href="/wiki/Adolf_Veber_Tkal%C4%8Devi%C4%87" class="mw-redirect" title="Adolf Veber Tkalčević">Adolf Veber Tkalčević</a> (<a href="/wiki/1825." title="1825.">1825.</a> – <a href="/wiki/1889." title="1889.">1889.</a>) i leksikograf <a href="/wiki/Bogoslav_%C5%A0ulek" title="Bogoslav Šulek">Bogoslav Šulek</a> (<a href="/wiki/1816." title="1816.">1816.</a> – <a href="/wiki/1895." title="1895.">1895.</a>). Obojica su uglavnom branila dotadašnji način pisanja, a Tkalčević se posebno zalagao za nastavak -h u genitivu množine, predlažući da se takav oblik i govori. Stoga su on i njegovi sljedbenici nazvani ahavcima. U njihovu je radu značajna i težnja za jezičnom čistoćom. Ona se najviše očitovala u zamjenjivanju tuđica našim riječima. Šulek je nastojao da stvori hrvatsko znanstveno nazivlje, ali je zbog otpora prema germanizaciji i suzbijanja prevlasti <a href="/wiki/Njema%C4%8Dki_jezik" title="Njemački jezik">njemačkoga</a> i <a href="/wiki/Latinski_jezik" title="Latinski jezik">latinskoga jezika</a> svjesno nastojao da nazivi budu domaće riječi. Ako ih nije bilo, stvarao je nove ili ih je preuzimao iz slavenskih jezika, uglavnom iz češkoga i ruskoga, prilagodivši ih hrvatskomu. Obojica su, Tkalčević svojim člancima i gramatikama, i Šulek svojim rječnicima, učinili toliko da su njihovi suvremenici dobili jezik sposoban za praktičnu porabu i u školi, upravi i znanosti, a po tome su svojim zaslugama zadužili i kasnije naraštaje. Suvremeni je hrvatski nezamisliv bez Šulekovih novotvorenica kao što su pojam, vodovod, olovka, nogostup, veleizdaja, kišobran, računovođa…. Jedan od posljednjih značajnih književnika koji je uglavnom još pisao jezikom zagrebačke škole, bio je <a href="/wiki/Ksaver_%C5%A0andor_%C4%90alski" class="mw-redirect" title="Ksaver Šandor Đalski">Ksaver Šandor Đalski</a> kome su djela poslije njegove smrti prerađena i iznova izdana fonetskim pravopisom. Nakon njega je više desetljeća jezik zagrebačke škole uglavnom nestao iz javnosti, ali se djelimice obnavlja od 1971. do danas, pa ga sada u Hrvatskoj opet zastupaju i razrađuju jezikoslovci <a href="/wiki/Bulcs%C3%BA_L%C3%A1szl%C3%B3" title="Bulcsú László">Bulcsú László</a> i <a href="/wiki/Marijan_Krmpoti%C4%87" title="Marijan Krmpotić">Marijan Krmpotić</a> te književnici <a href="/wiki/Mato_Mar%C4%8Dinko" title="Mato Marčinko">Mato Marčinko</a>, <a href="/w/index.php?title=Branko_Petener&action=edit&redlink=1" class="new" title="Branko Petener (stranica ne postoji)">Branko Petener</a>, <a href="/w/index.php?title=Marijan_Horvat_Milekovi%C4%87&action=edit&redlink=1" class="new" title="Marijan Horvat Mileković (stranica ne postoji)">Marijan Horvat Mileković</a> i drugi. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Riječka_jezikoslovna_škola">Riječka jezikoslovna škola</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Rije%C4%8Dka_filolo%C5%A1ka_%C5%A1kola" title="Riječka filološka škola">Riječka filološka škola</a></div></div> Svojstvuje ju nastojanje za uvođenje tzv. slavenskog ili kratkog genitiva množine te starijih jezičnih oblika u književni hrvatski jezik. Ta je škola imala najkraće djelovanje i najmanje odjeka. Na čelu je <a href="/wiki/Fran_Kurelac" title="Fran Kurelac">Fran Kurelac</a> koji se zalaže za arhaičan i u velikoj mjeri artificijelan jezik, zasnovan na mješavini hrvatskih narječja u kojoj će prevagu imati najstarije, čakavsko najrečje, koje on smatra jezgrom hrvatskoga jezika. Smatrali su da osnovicu standardnog jezika trebaju činiti oni elementi koji su zajednički većini slavenskih jezika. Riječka filološka škola zalagala se za genitiv množine na nulti morfem (puno sel, žen, molitav), za 1. osobu prezenta na –u (ja ispletu), za dvojinu i u imenica (dvaju rukopisu, širokih rukavu) i u glagola (te me uvedosta i pokazasta), za stari kondicional s oblicima bim, biš, bi, bimo, bite, bi, za futur sa svršenim prezentom glagola biti (budu govorit), za starinske glagolske priloge i gerunde (navraćaje, obišad, našavše), za perfekt bez pomoćnog glagola, za posve arhaične konstrukcije kao što su poredbeni genitiv (misli kamena tvrđe), dativ apsolutni (profesorom toga se žamora plašećim), za arhaične oblike čto i vsaki, te za mnoštvo pojedinačnih riječi koje su u to doba već bile posve zastarjele, a kojima su oni sami mijenjali dotadašnja značenja ili koje su posuđivali iz drugih slavenskih jezika (čest – sreća, dugotrp – strpljiv, lotrija – besposlica, nauzprek – protivan, saharana – spasenje, udilje – odmah, zaobstun – uzalud itd.). Zalažu se za: <ul><li>G mn. na nulti morfem (puno sel, žen, molitav), 1. l. pz. na –u (ja ispletu),</li> <li>za dvojinu i u imenica (dvaju rukopisu, širokih rukavu) i u glagola (te me uvedosta i pokazasta),</li> <li>za stari <a href="/wiki/Kondicional" class="mw-disambig" title="Kondicional">kondicional</a> s oblicima bim, biš, bi, bimo, bite, bi,</li> <li>za futur sa svršenim prezentom glagola biti (budu govorit),</li> <li>za starinske glagolske priloge i gerunde (navraćaje, obišad, našavše), za perfekt bez pomoćnog glagola,</li> <li>za posve arhaične konstrukcije kao što su poredbeni genitiv (misli kamena tvrđe),</li> <li>za dativ apsolutni (profesorom toga se žamora plašećim) te</li> <li>za mnoštvo pojedinačnih riječi koje su u to doba već bile posve zastarjele, kojima je on sam mijenjao dotadašnja značenja ili koje je posuđivao iz drugih slavenskih jezika (čest – sreća, dugotrp – strpljiv, lotrija – besposlica, nauzprek – protivan, saharana – spasenje, udilje – odmah, zaobstun – uzalud itd.), kao i za arhaične oblici: čto, vsaki. Što se tiče pravopisa zalagao se za dosljedan morfološko-tvorbeni pravopis.<a href="#cite_note-37">[37]</a></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Zadarska_jezikoslovna_škola">Zadarska jezikoslovna škola</h4></div> Svojstvuje ju nastojanje za uvođenje <a href="/wiki/Ikavski_govor" title="Ikavski govor">ikavštine</a> kao književnoga hrvatskog jezika. Djelovali su kroz časopis „<a href="/wiki/Zora_dalmatinska" title="Zora dalmatinska">Zora dalmatinska</a>“, čiji je urednik bio <a href="/wiki/Ante_Kuzmani%C4%87" title="Ante Kuzmanić">Ante Kuzmanić</a>. Zalagali su se za dalmatinsku novoštokavsku ikavicu, a u prvo vrijeme i za hrvatsku regijonalnu dalmatinsku grafiju. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Hrvatski_vukovci">Hrvatski vukovci</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Hrvatski_vukovci" title="Hrvatski vukovci">Hrvatski vukovci</a></div></div> Pod kraj 19. stoljeća javlja se nova struja u gledanjima na književni jezik. Reforma je srpskoga folklorista i jezikoslovca <a href="/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87" title="Vuk Karadžić">Vuka Karadžića</a> pobijedila u <a href="/wiki/Srbija" title="Srbija">Srbiji</a> i njegov ugled je počeo naglo rasti i u Hrvatskoj. Tada hrvatski jezikoslovci, nazvani hrvatski vukovci, nastoje književni jezik oblikovat prema Karadžićevu uzoru. Najprije je <a href="/wiki/Ivan_Broz" title="Ivan Broz">Ivan Broz</a> na fonološkim načelima izradio Hrvatski pravopis (Zagreb, <a href="/wiki/1892." title="1892.">1892.</a>). Budući da dotadašnji tvorbeno-morfološki nije imao dugu normativnu tradiciju niti kakvih izrazitih prednosti (a i stara je “uzorna” dubrovačka književnost bila pisana pretežito fonološkim <a href="/wiki/Hrvatski_pravopis" class="mw-redirect" title="Hrvatski pravopis">hrvatskim pravopisom</a>) i kako su Hrvatski pravopis donijeli i prihvatili sami Hrvati, uz neka početna kolebanja i manji prijekid za <a href="/wiki/NDH" class="mw-redirect" title="NDH">NDH</a> fonološki se pravopis ustalio i upotrebljava se uz normalna usavršavanja i danas. Na osnovi Karadžićevih i <a href="/wiki/%C4%90uro_Dani%C4%8Di%C4%87" title="Đuro Daničić">Daničićevih</a> djela <a href="/wiki/Tomislav_Mareti%C4%87" title="Tomislav Maretić">Tomislav Maretić</a> (<a href="/wiki/1854." title="1854.">1854.</a> – <a href="/wiki/1938." title="1938.">1938.</a>) izradio je svoju veliku Gramatiku i stilistiku hrvatskoga ili srpskoga književnoga jezika (Zagreb, <a href="/wiki/1899." title="1899.">1899.</a>, <a href="/wiki/1931." title="1931.">1931.</a>, <a href="/wiki/1963." title="1963.">1963.</a>). Ona je unijela veće promjene u hrvatski književni jezik u mnogim pojedinostima, a značajnim dijelom samo u oblicima množinskih padeža. No, to je jednim dijelom već bilo na razvojnoj crti hrvatskoga književnoga jezika pa nije bilo pokušaja da se stari padeži vrate ni kad su Hrvati poslije opet mogli slobodno odlučiti drukčije. No, u nekim je jezičnim propisima Maretićeva škola slijepo slijedila srpske uzore te je pokušala hrvatskom standardnomu jeziku nametnuti oblike strane hrvatskoj jezičnoj tradiciji. U nekoliko bitnih pitanja škola hrvatskih vukovaca se razlikovala od ilirskih i poilirskih jezičnih koncepcija. Osnovne predodžbe o hrvatskome jeziku ilirske, kao i zagrebačke škole bijahu: <ul><li>novoštokavski idiom kao jezgra hrvatskoga standardnoga jezika, no otvorenoga za utjecaje ostalih hrvatskih narječja (čakavskoga i kajkavskoga), što se očitovalo u uvažavanju tronarječne dimenzije hrvatskoga</li> <li><a href="/wiki/Jezi%C4%8Dni_purizam" title="Jezični purizam">jezični purizam</a> koji se iskazivao u novotvorbi hrvatskih riječi mjesto internacionalizama ili <a href="/wiki/Tu%C4%91ica" class="mw-redirect" title="Tuđica">tuđica</a></li> <li>svijest o kontinuitetu hrvatske jezične i književne baštine te shvaćanje književnoga jezika kao više potencije narodnoga</li></ul> Škola hrvatskih vukovaca, kojoj je na čelu bio <a href="/wiki/Tomislav_Mareti%C4%87" title="Tomislav Maretić">Tomislav Maretić</a>, a zastupala je gledišta temeljena na osnovnim shvaćanjima <a href="/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87" title="Vuk Karadžić">Vuka Karadžića</a> i <a href="/wiki/%C4%90uro_Dani%C4%8Di%C4%87" title="Đuro Daničić">Đure Daničića</a>, imala je sljedeće stavove o hrvatskome jeziku: <ul><li>izjednačavanje narodnoga i književnoga jezika, što je u praksi značilo jezičnopovijesni nihilizam i zabacivanje hrvatske književne baštine, kao i nekritičku adoraciju djela <a href="/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87" title="Vuk Karadžić">Vuka Karadžića</a></li> <li>štokavski purizam, tj. odbijanje čakavskih i kajkavskih riječi i oblika u hrvatskom književnom jeziku, što je dovodilo i do grotesknih pokušaja štokavizacije kajkavskih i čakavskih toponima (Dionice i Spljet umjesto Delnice i Split)</li> <li>potiskivanje tvorbenosti hrvatskoga jezika, ili ustrajanje u pokušajima afirmacije međunarodnica (historija, muzika) na račun hrvatskih tvorenica (povijest, glazba)</li> <li>odbacivanje, zanemarivanje i prešućivanje dosega starije hrvatske književnosti i standardiziranosti hrvatskog jezika (taj pristup je u potpunosti odbacio razdoblje od početaka do pojave <a href="/wiki/Ilirski_pokret" title="Ilirski pokret">iliraca</a> i Gaja)</li></ul> Sukladno tadašnjim austrijskim geopolitičkim konceptima ("<a href="/wiki/Austroslavizam" title="Austroslavizam">austroslavizam</a>"), dobiva <a href="/wiki/Vojvodina" title="Vojvodina">vojvođanski</a> Srbin <a href="/wiki/%C4%90uro_Dani%C4%8Di%C4%87" title="Đuro Daničić">Đuro Daničić</a> (bliski suradnik, te u punom smislu nasljednik srpskog jezikoslovca <a href="/wiki/Vuk_Karad%C5%BEi%C4%87" title="Vuk Karadžić">Vuka Karadžića</a>) priliku da u Zagrebu radi na svojem Rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika. Taj rječnik – koji je napisan u svrhu što većeg približavanja hrvatskog i srpskog književnog jezika – koji izlazi u razdoblju 1880. – 1882. god., te ostvaruje znatan utjecaj na hrvatski jezik (a i na <a href="/wiki/Srpski_jezik" title="Srpski jezik">srpski</a>). Međutim hrvatski književni jezik ne prestaje ni nakon toga primati znatne utjecaje iz kajkavskog i čakavskog narječja (naposljetku se glavna hrvatska kulturalna središta i nalaze na čakavskom i kajkavskom području, te su najznačajniji hrvatski književnici nerijetko od djetinjstva i rane mladosti "zaraženi" tim narječjima), te nastojanja da se od hrvatskog i srpskog jezika učini jedan "<a href="/wiki/Srpskohrvatski_jezik" title="Srpskohrvatski jezik">srpskohrvatski</a>" jezik ipak nisu bila uspješna. Primjerice je (izvorni kajkavac) <a href="/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEa" title="Miroslav Krleža">Miroslav Krleža</a> u radzoblju nakon I. svjetskog rata zastupao tezu o jedinstvenom srpskohrvatskom jeziku i narodu, i pisao na ekavici. Nakon stanovitog vremena života u jugoslavenskoj državi – gdje se ubrzo razbijaju njegove iluzije prema kojima bi zbog željene bliskosti sa Srbima bilo prihvatljivo odreći se hrvatskog jezika i hrvatskog nacionalnog identiteta – sam postaje svjestan promašenosti politiziranog koncepta u kojem je sudjelovao, istražuje vlastitu kajkavsku baštinu (te 1936. god. objavljuje kajkavske "<a href="/wiki/Balade_Petrice_Kerempuha" title="Balade Petrice Kerempuha">Balade Petrice Kerempuha</a>", u kojem ne koristi nijedno od govornih kajkavskih narječja, nego stvara jedan bogati književni jezik "kakav je mogao biti da nismo prihvatili štokavštinu") i naposljetku postaje glavnim pokroviteljem <a href="/wiki/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika" title="Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika">Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika</a> iz 1967. godine. Kod – na području jezika vrlo utjecajnog – M. Krleže prepoznajemo odrednice burnog razdoblja u razvoju hrvatskog jezika, koji su od razdoblja zadnjeg dijela 19. do prema kraju 20. stoljeća ostali vrlo jako obilježeni rastom, krizama i konačnom propašću <a href="/wiki/Unitaristi%C4%8Dko_jugoslavenstvo" title="Unitarističko jugoslavenstvo">jugoslavenske ideje</a>. Neki autori to razdoblje, zapravo, i zovu "Krležinim dobom".<a href="#cite_note-38">[38]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Ishod">Ishod</h4></div> Iako su "vukovci" naizgled izvojevali pobjedu koncem 19. stoljeća, uskoro se pokazalo da se radilo o Pirovoj pobjedi. Sve glavne točke ilirskog i poilirskoga hrvatskoga jezičnoga programa, od tronarječnosti i hrvatske književne tradicije do tvorbenosti-definitivno su nadvladale programatski ideal mladogramatičara ili "hrvatskih vukovaca". Mladogramatičarski su pokušaji propali bujnim razvitkom hrvatske književnosti <a href="/wiki/20._stolje%C4%87e" title="20. stoljeće">20. stoljeća</a> (<a href="/wiki/Tin_Ujevi%C4%87" title="Tin Ujević">Tin Ujević</a>, <a href="/wiki/Miroslav_Krle%C5%BEa" title="Miroslav Krleža">Miroslav Krleža</a>), a hrvatsko ih je jezikoslovlje i "službeno" prevladalo koncem <a href="/wiki/SFRJ" class="mw-redirect" title="SFRJ">SFRJ</a>. Ivan Broz i Franjo Iveković izradili su Rječnik hrvatskoga jezika (Zagreb, <a href="/wiki/1901." title="1901.">1901.</a>) također na Karadžićevoj i Daničićevoj osnovi, ali on nije bitno mijenjao dotadašnje hrvatsko jezično stanje. Tim su se zahvatima razlike između hrvatskoga i srpskoga književnoga jezika znatno smanjile – privremeno, ali do njihova jedinstva nije došlo. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Jugoslavensko_razdoblje">Jugoslavensko razdoblje</h3></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članci o temama: <a href="/wiki/Hrvatski_jezi%C4%8Dni_unitarizam" title="Hrvatski jezični unitarizam">progoni hrvatskoga jezika i jezični unitarizam</a> i <a href="/wiki/Serbokroatizam" class="mw-redirect" title="Serbokroatizam">serbokroatizam</a></div></div> Stvaranjem prve Jugoslavije 1918. godine silom srpske vlasti, zakona, odluka i propisa koji su protegnuti na Hrvatsku ili koji su donošeni u Beogradu samo na srpskome jeziku, srpski se književni jezik znatno proširio na štetu hrvatskoga i tako je na mnogim područjima kao što su uprava, zakonodavstvo, sudstvo, školstvo i vojska naglo prekinuta hrvatska jezična tradicija, ali ni takvim nasilnim postupcima nije postignuto jezično jedinstvo. Da se što više sačuvaju hrvatske jezične osobine, dr. <a href="/wiki/Petar_Guberina" title="Petar Guberina">Petar Guberina</a> i dr. Kruno Krstić napisali su knjigu “Razlike između hrvatskoga i srpskoga književnog jezika” (Zagreb, 1940.). Ta je knjiga imala dugo jak utjecaj na čuvanje hrvatske jezične posebnosti. Zatiranje hrvatskoga književnoga jezika trajalo je sve do stvaranja banovine Hrvatske <a href="/wiki/1939." title="1939.">1939.</a> godine. Tada je u mnogome vraćeno hrvatsko nazivlje, a pogotovo stvaranjem Nezavisne Države Hrvatske. Nevolja je bila samo u tome što su obje faze, banovinska i endehaška, trajale samo sedam godina. U partizanskome ratu i dolaskom komunista na vlast u Hrvatskoj hrvatski nazivi vraćeni za Banovine uglavnom su ostali, osim u vojsci jer je tu prevladalo srpsko vojno nazivlje. U početku je u drugoj Jugoslaviji u načelu priznato svakomu narodu da se služi svojim jezikom pa su zakonski priznata četiri ravnopravna jezika:<a href="#cite_note-39">[39]</a> hrvatski, srpski, slovenski i makedonski, dopušteni su bili prijevodi sa srpskoga na hrvatski i obrnuto.<a href="#cite_note-4k-40">[40]</a> ali je tada hrvatski jezik doživio drugo <a href="/w/index.php?title=Rashrva%C4%87ivanje&action=edit&redlink=1" class="new" title="Rashrvaćivanje (stranica ne postoji)">rashrvaćivanje</a>. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Novosadski_dogovor">Novosadski dogovor</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članci o temama: <a href="/wiki/Povijest_hrvatskoga_jezika_u_SFRJ" title="Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ">Povijest hrvatskoga jezika u SFRJ</a>, <a href="/wiki/Novosadski_dogovor" title="Novosadski dogovor">Novosadski dogovor</a>, i <a href="/wiki/Serbokroatizam" class="mw-redirect" title="Serbokroatizam">serbokroatizam</a></div></div> <a href="/wiki/Komunisti%C4%8Dka_partija_Jugoslavije" class="mw-redirect" title="Komunistička partija Jugoslavije">Komunistička partija Jugoslavije</a> u svome internacionalističkome usmjerenju bila je protiv mnogih nacionalnih obilježja i uvodila svoje, može se reći komunističke nazive. Tada je na primjer stranka preokrenuta u partija, tajnik i ministar u sekretar, glavni tajnik u generalni sekretar, glavni ili središnji odbor u centralni komitet, vojska u armija, redarstvo i oružništvo u milicija, gospodin u drug, glazba u muzika, povijest u historija, skup, zbor u miting, škola u centar i druge. Većinom su to bile tuđice, mnoge uobičajenije u srpskome književnome jeziku, a s njihovim olakim i nekritičnim preuzimanjem, što se također podudaralo s osobinama srpskoga književnoga jezika, hrvatski je bio potiskivan, a hrvatski jezični osjećaj prema tuđicama otupljen pa su tada vrata širom otvorena anglizmima. No srpska strana nije bila zadovoljna ni takvim stanjem, nego je nastojala da hrvatski i srpski književni jezik što više zbliže i da u tome hrvatski bude potpuno potisnut. S tom je namjerom uredništvo Letopisa Matice srpske raspisalo anketu o jezičnim i pravopisnim pitanjima i do rujna <a href="/wiki/1954." title="1954.">1954.</a> Letopis je objavio odgovore četrdesetak sudionika. Poslije završene "ankete" održan je sastanak na kojem je zaključeno "da je jezik Hrvata, Srba i Crnogoraca jedan jezik, pa je i književni koji se razvio oko dva središta, Zagreba i Beograda, jedinstven s dva izgovora: ijekavskim i ekavskim", da je u nazivu jezika u službenoj upotrebi "nužno istaknuti oba njegova dijela (i hrvatski i srpski)", da su "ravnopravna oba izgovora (ijekavski i ekavski) i oba pisma (latinica i ćirilica)", da je "potrebno izraditi priručni rječnik hrvatskosrpskoga/srpskohrvatskog književnog jezika, terminološke rječnike i zajednički pravopis". Sve temeljem ankete koja je obuhvatila 40-ak javnosti nepoznatih sudionika, odredilo se sudbine jezika cijelim narodima. Na temelju tih zaključaka izrađen je zajednički pravopis koji je <a href="/wiki/1960." title="1960.">1960.</a> Matica hrvatska izdala ijekavski i latinicom pod naslovom Pravopis hrvatskosrpskog književnog jezika s pravopisnim rječnikom, a Matica srpska ekavski i ćirilicom pod naslovom Pravopis srpskohrvatskog književnog jezika sa pravopisnim rečnikom. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Deklaracija_o_hrvatskom_jeziku">Deklaracija o hrvatskom jeziku</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika" title="Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika">Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika</a></div></div> <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><img alt="Logotip Wikizvora" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/30px-Wikisource-logo.svg.png" decoding="async" width="30" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/45px-Wikisource-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/60px-Wikisource-logo.svg.png 2x" data-file-width="410" data-file-height="430" /><figcaption>Logotip Wikizvora</figcaption></figure> </td> <td><a href="https://hr.wikisource.org/wiki/" class="extiw" title="s:">WikIzvor</a> ima izvorni tekst na temu: <a href="https://hr.wikisource.org/wiki/Deklaracija_o_nazivu_i_polo%C5%BEaju_hrvatskog_knji%C5%BEevnog_jezika" class="extiw" title="s:Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika">Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika</a> </td></tr></tbody></table> Dok je zajednički pravopis primljen više-manje prešutno, premda se u nekim svojim dijelovima znatno razlikovao od dotadašnjeg Broz-Boranićeva Pravopisa, izlazak Rječnika Matice hrvatske – Matice srpske (prozvanoga 'Adok') izazvao je na hrvatskoj strani buru nezadovoljstva. Uočavaju se i u kritici ističu nedostatci Rječnika, od kojih je najbitnije unifikatorsko prikrivanje posebnosti hrvatskoga i srpskoga leksika. Posljedica tog nezadovoljstva jest "Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika" iz <a href="/wiki/1967." title="1967.">1967.</a> godine, koju je potpisala većina hrvatskih kulturnih i znanstvenih ustanova i koja je naišla na snažnu političku osudu. Matica hrvatska odriče se Novosadskoga dogovora i zajedničkoga pravopisa, prekida rad na zajedničkom rječniku (koji dovršava samo srpska strana), te organizira izradbu novoga pravopisa. <a href="/wiki/1971." title="1971.">1971.</a> izlazi Hrvatski pravopis <a href="/wiki/Stjepan_Babi%C4%87" title="Stjepan Babić">Stjepana Babića</a>, <a href="/wiki/Bo%C5%BEidar_Finka" title="Božidar Finka">Božidara Finke</a> i <a href="/wiki/Milan_Mogu%C5%A1" title="Milan Moguš">Milana Moguša</a>, koji je politički zabranjen, ali u fototipskom izdanju pojavljuje se u <a href="/wiki/London" title="London">Londonu</a>, te se otada popularno naziva '<a href="/wiki/Londonac" title="Londonac">Londonac</a>'. Nastavlja se izdavanje školskih jezičnih udžbenika i priručnika, medu njima i pet izdanja Težak-Babićeva Pregleda gramatike hrvatskosrpskog jezika, dok je šesto izdanje pod izmijenjenim naslovom Pregled gramatike hrvatskoga književnog jezika <a href="/wiki/1973." title="1973.">1973.</a> povučeno iz uporabe. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Zadnja_desetljeća_Jugoslavije">Zadnja desetljeća Jugoslavije</h3></div> Godine <a href="/wiki/1974." title="1974.">1974.</a> objavljen je novi Ustav <a href="/wiki/Socijalisti%C4%8Dka_Republika_Hrvatska" title="Socijalistička Republika Hrvatska">Socijalističke Republike Hrvatske</a>, po kojemu je u Hrvatskoj u službenoj uporabi „<a href="/wiki/Hrvatski_knji%C5%BEevni_jezik" title="Hrvatski književni jezik">hrvatski književni jezik</a>, standardni oblik narodnoga jezika koji se naziva hrvatski ili srpski“. Iste godine izlazi Silić-Rosandićev udžbenik i priručnik za nastavnike pod naslovom Fonetika i fonologija hrvatskoga književnog jezika, koji modernim znanstvenim pristupom označava prekretnicu u nastavi materinskoga jezika i – uz brojne službene i političke otpore – afirmaciju naziva <a href="/wiki/Hrvatski_knji%C5%BEevni_jezik" title="Hrvatski književni jezik">hrvatski književni jezik</a>. U tadašnjem Institutu za jezik izraduje se Priručna gramatika hrvatskoga književnog jezika, ali nailazi na političku osudu, ne odobrava se kao školski udžbenik (republički sekretar za prosvjetu, kulturu i fizičku kulturu <a href="/wiki/Stipe_%C5%A0uvar" title="Stipe Šuvar">Stipe Šuvar</a> joj je uskratio odobrenje, zapravo je zabranio),<a href="#cite_note-41">[41]</a> te izlazi s nekolikogodišnjim zakašnjenjem <a href="/wiki/1979." title="1979.">1979.</a> godine. Konačnu kodifikaciju hrvatskoga jezičnog standarda, koja je uključila hrvatsku književnu i jezičnu baštinu koju je dogmatska Maretićeva škola zanemarivala, označila je velika znanstvena gramatika hrvatskoga književnog jezika. Godine <a href="/wiki/1986." title="1986.">1986.</a> u izdanju JAZU i Globusa izlaze prva dva njezina dijela: “Tvorba riječi u hrvatskom književnom jeziku. Nacrt za gramatiku” Stjepana Babića i “Sintaksa hrvatskoga književnog jezika. Nacrt za gramatiku” <a href="/wiki/Radoslav_Kati%C4%8Di%C4%87" title="Radoslav Katičić">Radoslava Katičića</a>. Dana <a href="/wiki/7._prosinca" title="7. prosinca">7. prosinca</a> <a href="/wiki/1988." title="1988.">1988.</a><a href="#cite_note-42">[42]</a> godine Ustavni sud Jugoslavije proglasio je ustavni amandman o jeziku iz <a href="/wiki/1972." title="1972.">1972.</a> odnosno ustavnu odredbu iz <a href="/wiki/1974." title="1974.">1974.</a> protivnima Ustavu SFRJ jer se, po njegovu mišljenju, postojećom formulacijom isključuje iz javne porabe jezik Srba u Hrvatskoj. Početkom <a href="/wiki/1989." title="1989.">1989.</a> Sabor SRH pokreće postupak za promjenu "spornoga" ustavnog članka o jeziku. Tomu se prvi javno usprotivio Zavod za jezik Instituta za filologiju i folkloristiku u Zagrebu, a njegov su primjer slijedile brojne hrvatske kulturne i javne institucije. Predloženu promjenu ustavnog amandmana o jeziku Sabor nije prihvatio. U novim političkim okolnostima, koje su nastupile <a href="/wiki/1990." title="1990.">1990.</a> godine, kada je Republika Hrvatska krenula samostalnim i neovisnim putem, te postala samostalna, suverena i međunarodno priznata država, pojačana je i jezikoslovna djelatnost. Godine 1990. izlazi drugo izdanje Priručne gramatike pod izmijenjenim naslovom “Gramatika hrvatskoga književnog jezika”, te treća knjiga velike znanstvene gramatike, “Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga jezika”, djelo više autora. Na razini korištenja jezika u društvenom i kulturnom životu, ustalilo se zadnjih desetljeća korištenje hrvatskog jezika, bez daljnjih tendencija za ujednačavanje sa srpskim jezikom. U Hrvatskoj su i Hrvati i Srbi koristili takav zajednički standard, uz određene mjesne specifičnosti koje i danas karakteriziraju govornike iz pojedinog kraja Hrvatske. U <a href="/wiki/Memorandum_SANU" title="Memorandum SANU">Memorandumu Srpske akademije nauka i umetnosti iz 1986. godine</a>, s nezadovoljstvom se konstatiralo da je došlo do navodnog "nametanja službenog jezika koji nosi ime drugog naroda (hrvatskog) oličavajući time nacionalnu neravnopravnost. Taj je jezik ustavnom odredbom učinjen obaveznim i za Srbe u Hrvatskoj, a nacionalistički nastrojeni hrvatski jezikoslovci sistematskom i odlično organizovanom akcijom sve ga više udaljavaju od jezika u ostalim republikama srpskohrvatskog jezičkog područja, što doprinosi slabljenju veza Srba u Hrvatskoj sa ostalim Srbima".<a href="#cite_note-43">[43]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Suvremeni_jezični_standard">Suvremeni jezični standard</h3></div> Još su se u prvoj međunarodnoj normi za oznake jezika, donesenoj 1988. (ISO 639), hrvatski (hr), srpski (sr) i „srpsko-hrvatski” (sh) navode kao zasebni jezici.<a href="#cite_note-44">[44]</a> Stvaranjem slobodne Hrvatske, hrvatski se književni jezik počinje opet pohrvaćivati u onome dijelu u kojem je bio rashrvaćen. U jednome smislu vraća se na 1918. da se nastavi tamo gdje je zbog djelovanja srpske prevlasti u <a href="/wiki/Kraljevina_Jugoslavija" title="Kraljevina Jugoslavija">prvoj Jugoslaviji</a> hrvatska jezična tradicija bila prekinuta, a u drugome na 1945. da se vrate one jezične osobine koje su do tada bile proganjane ili prognane pa zaboravljene. To se očituje u svim područjima, osobito u <a href="/wiki/Znanost" title="Znanost">znanosti</a>, upravi, <a href="/wiki/Sabor" class="mw-redirect" title="Sabor">zakonodavstvu</a> i <a href="/wiki/Hrvatska_vojska" class="mw-redirect" title="Hrvatska vojska">vojsci</a>. I na svim drugim područjima doživljava svoj preporod jer je došao u novo razdoblje slobode. Ipak, iako se hrvatska država osamostalila 1991., hrvatskom su jeziku Hrvatskoj i Hrvatima neskloni krugovi i dalje poricali samosvojnost, pozivajući se na „srpskohrvatski jezik”, koji je u međunarodnoj standardizaciji imao kôdove scr (fr. serbo-croate l’alphabet latin) i scc (fr. serbo-croate l’alphabet cyrillique).<a href="#cite_note-ISO-45">[45]</a> Priznanju hrvatskoga jezika odnosno njegovu <a href="/wiki/Me%C4%91unarodno_priznanje_Hrvatske" title="Međunarodno priznanje Hrvatske">samostalnom uključivanju u međunarodnu zajednicu suverenih naroda</a> odupirali su se neki inozemni politički krugovi. pokušajima provedbe unitarizacije hrvatskoga i srpskoga jezika. Krugovi koji se protive samostalnome hrvatskom jeziku su one europske političke sile koje su sve do bliske prošlosti snažno politički „podupirale koncepciju dosadašnjih Jugoslavijâ, u kojima je osporavano temeljno pravo na samostalan jezik i na hrvatsku pisanu baštinu”. Takvi politički stav je 17 godina ometao međunarodno priznanje samostojnosti hrvatskoga jezika.<a href="#cite_note-ISO-45">[45]</a> Konačni korak u priznanju odvojenog hrvatskog i srpskog jezika načinjen je zalaganjem <a href="/wiki/NSK" class="mw-redirect" title="NSK">Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu</a>, kojoj su se pridružili <a href="/wiki/Hrvatski_zavod_za_norme" title="Hrvatski zavod za norme">Hrvatski zavod za norme</a>, <a href="/wiki/Narodna_biblioteka_Srbije" class="mw-redirect" title="Narodna biblioteka Srbije">Narodna biblioteka Srbije</a> i <a href="/w/index.php?title=Institut_za_standardizaciju_Srbije&action=edit&redlink=1" class="new" title="Institut za standardizaciju Srbije (stranica ne postoji)">srbijanski Institut za normizaciju</a>. Zahtjev za izmjenu kôda načinila je NSK, a ostale su tri to prihvatile. Dopisom su se obratile <a href="/w/index.php?title=Kongresna_knji%C5%BEnica_u_Washingtonu&action=edit&redlink=1" class="new" title="Kongresna knjižnica u Washingtonu (stranica ne postoji)">američkoj Kongresnoj knjižnici</a>, kao međunarodnomu tijelu za normizaciju (ISO 639-2/RA). Ista ustanova je potvrdila prihvaćanje i hrvatskoga i srpskoga zahtjeva te je odredila nove oznake hrv za hrvatski i srp za srpski kao jedine vrijedeće oznake (umjesto dotadašnjih scr i scc) i za knjižničnu obradbu i za nazivoslovnu primjenu. Vijest o tome stigla je na <a href="/wiki/17._lipnja" title="17. lipnja">17. lipnja</a> <a href="/wiki/2008." title="2008.">2008.</a>, a odluka je od <a href="/wiki/1._rujna" title="1. rujna">1. rujna</a> <a href="/wiki/2008." title="2008.">2008.</a> postala obveznom. Ravnatelj Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu, Tihomil Maštrović je tom prigodom izjavio: „Tako je hrvatski jezik napokon postao međunarodno priznat i uveden u ISO-standarde obvezne za cijeli svijet.”.<a href="#cite_note-ISO-45">[45]</a> Razvitak suvremenoga hrvatskog jezika u slobodnoj Hrvatskoj dao je slobodu inicijativama koje su postojale još za vrijeme dok je Hrvatska bila dijelom Jugoslavije, a po kojima bi se u jezične tokove hrvatskog jezika u Hrvatskoj trebalo uključiti i usvajati rješenja <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87anski_Hrvati" title="Gradišćanski Hrvati">Hrvata iz Gradišća</a> koji su očuvali u živoj uporabi mnoge hrvatske riječi i izraze koji su u Hrvatskoj izravno zbog politike tuđinskih gospodara ili neizravno zbog višegodišnje tuđinske vlasti istisnute iz uporabe, kao i rješenja za suvremene jezične situacije (primjerice, <a href="/wiki/Znanstveni_institut_gradi%C5%A1%C4%87anskih_Hrvata" class="mw-redirect" title="Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata">Znanstveni institut gradišćanskih Hrvata</a> na sjednicama „Jezična komisija svaki misec normira gradišćanskohrvatske izraze i fraze za različna područja svakidanjega upotribljavanja ali i stručne izraze iz različnih područjev znanja.”<a href="#cite_note-46">[46]</a><a href="#cite_note-47">[47]</a> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Odrednice_standarda">Odrednice standarda</h2></div> <table border="0" cellpadding="2" cellspacing="0" align="right" style="margin-left:0.5em;clear:right;" width="250px"> <caption>O jeziku</caption> <tbody><tr> <td> O njemu, da! O čarobnome vrelu, Što davno ključa iz šikare naše I snagu svoju razmaho je cijelu Kada ga stijenje i glib zatrpaše! On zvuči i psiče, teče gradu i k selu, Kroz zlato njiva, zelenilo paše; Na vatru nalik lije svjetlost vrelu U sve nam sude, čuture i čaše. Ne znamo da l' smo gradili mi njega, Il' on je nama svoju dušu dao. - A sada, nov kad mulj i suša prijeti U ovom lomu i gaženju svega Još nikad Hrvat nije bolje znao Da mu je s njime živjet i umrijeti. </td> </tr> <tr> <td align="right"> <a href="/wiki/Vladimir_Nazor" title="Vladimir Nazor">Vladimir Nazor</a> (<a href="/wiki/1942." title="1942.">1942.</a>). </td> </tr> </tbody></table> Hrvatski jezik kao sustav bitno je određen svojom narječnom osnovicom (štokavskim narječjem), a hrvatskomu je jeziku kao standardu narječna osnovica samo jezgra koja za nj nije uvijek u svemu mjerodavna. Zbog najšire zastupljenosti među Hrvatima od 57 %, kao i zbog najmanjeg utjecaja stranih riječi (u kajkavskom ima mnogo germanizama i mađarizama, a u čakavskom talijanizama zbog povijesnih okolnosti) <a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavsko narječje</a> izabrano je za osnovu modernoga hrvatskoga standardnog jezika koji je nadopunjen neznatnim fondom kajkavskih i čakavskih riječi uglavnom kao stilski obilježene riječi.<a href="#cite_note-48">[48]</a> Hrvatski jezik kao sustav određen je lingvistički, njime upravljaju jezične zakonitosti, a hrvatski jezik kao standard određen je sociolingvistički. Narav je jezika kao sustava savjetodavna, a jezika kao standarda zakonodavna. Iz istih razloga iz kojih se razlikuje hrvatski jezik kao sustav i hrvatski jezik kao standard razlikuje se hrvatski standardni jezik od hrvatskoga književnoga jezika. Naziv hrvatski standardni jezik već je tridesetak godina u neprekidnoj uporabi u hrvatskome jezikoslovlju. Hrvatski književni jezik i hrvatski standardni jezik nisu <a href="/wiki/Sinonim" title="Sinonim">sinonimi</a> jer je naziv hrvatski književni jezik istodobno i preširok i preuzak u odnosu na naziv hrvatski standardni jezik. Bitna obilježja standardnog jezika, obilježja bez kojih nema standardnog jezika i istodobno razlikovna u odnosu prema književnomu jeziku, jesu višefunkcionalnost i normativnost. Književni jezik ima neobvezatan odnos prema normama standardnog jezika: on norme standardnog jezika poštuje na svoj način.<a href="#cite_note-49">[49]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Zlatna_formula_hrvatskoga_jezika_ča-kaj-što">Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što</h3></div> Povjerenstvo za <a href="/wiki/Nematerijalna_kulturna_ba%C5%A1tina" title="Nematerijalna kulturna baština">nematerijalnu baštinu</a> <a href="/wiki/Ministarstvo_kulture_Republike_Hrvatske" class="mw-redirect" title="Ministarstvo kulture Republike Hrvatske">Ministarstva kulture Republike Hrvatske</a> 29. studenoga 2019. donijelo je Rješenje kojim se "Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što" proglašava kulturnim dobrom, te stavlja na štićenu Nacionalnu listu nematerijalne baštine.<a href="#cite_note-kulturnadobra-50">[50]</a> Formulu je skovao i već godinama promiče hrvatski pjesnik i kulturni djelatnik, medicinar i diplomat <a href="/wiki/Drago_%C5%A0tambuk" title="Drago Štambuk">Drago Štambuk</a>.<a href="#cite_note-51">[51]</a> Makar je standardni hrvatski jezik očito najbliži štokavskom narječju, i preostala dva narječja su mnogo doprinijela njegovu formiranju, te jezikoslovac <a href="/wiki/Radoslav_Kati%C4%8Di%C4%87" title="Radoslav Katičić">Radoslav Katičić</a> i književnik <a href="/wiki/Drago_%C5%A0tambuk" title="Drago Štambuk">Drago Štambuk</a> promoviraju gledište da se hrvatski jezik uopće ne može sagledati izvan tog suodnosa njegovih triju narječja, koji nazivaju "zlatnom formulom hrvatskoga jezika ča-kaj-što".<a href="#cite_note-52">[52]</a> Drago Štambuk se, konstatirajući da je hrvatski standard nastao uz jak doprinos sva tri hrvatska narječja, zalaže za (ponovno, i jače) "otvaranje prozorčića" na suvremenom književnom standardu, kako bi se omogućilo da ga dodatno "bogati i oplemenjuje leksik iz čakavice, kajkavice i dijalektalnih varijanti štokavice. Enormna je leksička pričuva hrvatskoga jezika, tolika da je hrvatski jezik kroz nju jedan od najbogatijih slavenskih jezika."<a href="#cite_note-53">[53]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Službeni_jezik_Europske_unije">Službeni jezik Europske unije</h3></div> <a href="/wiki/Pristupanje_Hrvatske_Europskoj_uniji" title="Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji">Pristupanjem Hrvatske Europskoj Uniji</a> <a href="/wiki/1._srpnja" title="1. srpnja">1. srpnja</a> <a href="/wiki/2013." title="2013.">2013.</a> hrvatski je jezik postao i jedan od službenih jezika <a href="/wiki/Europska_unija" title="Europska unija">Europske unije</a>. Jednako tako, postao je i jedan od jezika prava EU-a, koji svojim dosegom nazivlja nadilazi jezik hrvatskoga prava, ali i hrvatski jezik kao službeni jezik <a href="/wiki/RH" class="mw-redirect" title="RH">Republike Hrvatske</a> i jedan od službenih jezika <a href="/wiki/BiH" class="mw-redirect" title="BiH">BiH</a>. U toj, europsko-pravnoj ulazi hrvatski se jezik treba promatrati nadnacionalno jer je dužan primjenjivati standard i norme usvojene u pravnoj uporabi svih država članica EU-a. To je zato što je svaki pojedini od službenih jezika EU-a podjednako izvoran i primjenjiv na cijelomu području Unije.<a href="#cite_note-54">[54]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Srbijanska_osporavanja_postojanja_hrvatskog_jezika">Srbijanska osporavanja postojanja hrvatskog jezika</h3></div> Godine 2021. nastala je afera povodom sadržaja udžbenika srpskog jezika za 8. razred osnovne škole u Republici Srbiji, u kojemu se navodi da Hrvati, Bošnjaci i Crnogorci govore srpskim jezikom, koji samo nazivaju drugim imenima,<a href="#cite_note-55">[55]</a> a Matica srpska je objavila djela velikana hrvatske književnosti <a href="/wiki/Marin_Dr%C5%BEi%C4%87" title="Marin Držić">Marina Držića</a> – uz objašnjenje da će i dalje objavljivati djela napisana na srpskom »bez obzira na kojem su narječju napisana«.<a href="#cite_note-56">[56]</a> <a href="/wiki/Ministarstvo_vanjskih_i_europskih_poslova_Republike_Hrvatske" title="Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske">Ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske</a> <a href="/wiki/Gordan_Grli%C4%87_Radman" title="Gordan Grlić Radman">Goran Grlić Radman</a> je osporavanje postojanja hrvatskog jezika u udžbeniku nazvao »sramotnim«, te izvijestio da je Republike Hrvatska tim povodom uputila Republici Srbiji protestnu notu.<a href="#cite_note-57">[57]</a> <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><img alt="Logotip Wikizvora" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/30px-Wikisource-logo.svg.png" decoding="async" width="30" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/45px-Wikisource-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/60px-Wikisource-logo.svg.png 2x" data-file-width="410" data-file-height="430" /><figcaption>Logotip Wikizvora</figcaption></figure> </td> <td><a href="https://hr.wikisource.org/wiki/" class="extiw" title="s:">WikIzvor</a> ima izvorni tekst na temu: <a href="https://hr.wikisource.org/wiki/Priop%C4%87enje_Predsjedni%C5%A1tva_Matice_hrvatske_u_povodu_dono%C5%A1enja_Zakona_o_hrvatskom_jeziku" class="extiw" title="s:Priopćenje Predsjedništva Matice hrvatske u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku">Priopćenje Predsjedništva Matice hrvatske u povodu donošenja Zakona o hrvatskom jeziku</a> </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Zakon_o_hrvatskom_jeziku">Zakon o hrvatskom jeziku</h3></div> <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><img alt="Logotip Wikizvora" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/30px-Wikisource-logo.svg.png" decoding="async" width="30" height="31" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/45px-Wikisource-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/60px-Wikisource-logo.svg.png 2x" data-file-width="410" data-file-height="430" /><figcaption>Logotip Wikizvora</figcaption></figure> </td> <td><a href="https://hr.wikisource.org/wiki/" class="extiw" title="s:">WikIzvor</a> ima izvorni tekst na temu: <a href="https://hr.wikisource.org/wiki/Pismo_potpore_Nacrtu_prijedloga_Zakona_o_hrvatskom_jeziku" class="extiw" title="s:Pismo potpore Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku">Pismo potpore Nacrtu prijedloga Zakona o hrvatskom jeziku</a> </td></tr></tbody></table> Godine <a href="/wiki/2024." title="2024.">2024.</a> Hrvatski sabor izglasao je Zakon o hrvatskom jeziku koji propisuje službenu uporabu hrvatskoga jezika. <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Fonologija">Fonologija</h2></div> <a href="/wiki/Fonologija" title="Fonologija">Fonologija</a> hrvatskoga jezika odnosi se na sustav <a href="/wiki/Glas" title="Glas">glasova</a> i njihovih međusobnih odnosa koji postoji u hrvatskome jeziku. Ovdje će specifično biti riječi o hrvatskome standardnom jeziku. Tradicionalno se drži da hrvatski ima 30 <a href="/wiki/Fonem" title="Fonem">fonema</a>, to jest glasova koje govornici razlikuju. Broj se može popeti i do 32 zbog upitnih statusa slogotvornoga /r/ i <a href="/wiki/Refleksi_jata" title="Refleksi jata">refleksa jata</a>. Hrvatski jezik po slobodi prolaska zračne struje kroz govorne organe razlikuje <a href="/wiki/Samoglasnik" title="Samoglasnik">otvornike</a> (vokale) i <a href="/wiki/Suglasnik" title="Suglasnik">zatvornike</a> (konsonante). <a href="/wiki/Samoglasnik" title="Samoglasnik">Otvornici</a> u hrvatskome po visini mogu biti visoki (zatvoreni), srednji ili niski (otvoreni). Mogu biti prednji, središnji ili stražnji po položaju jezika te dugi i kratki po trajanju. <a href="/wiki/Suglasnik" title="Suglasnik">Zatvornici</a> se dalje s obzirom na protok zračne struje dijele na šumnike (prave konsonante, opstruente) i zvonačnike (sonante). Šumnici u hrvatskome mogu biti <a href="/wiki/Zapornik" title="Zapornik">zapornici</a> (okluzivi), <a href="/wiki/Tjesna%C4%8Dnik" title="Tjesnačnik">tjesnačnici</a> (frikativi), <a href="/w/index.php?title=Slivenik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Slivenik (stranica ne postoji)">slivenici</a> (afrikate), a zvonačnici <a href="/w/index.php?title=Nazal&action=edit&redlink=1" class="new" title="Nazal (stranica ne postoji)">nosnici</a> (nazali) i <a href="/wiki/Aproksimant" title="Aproksimant">približnici</a> (aproksimanti) koji su opet <a href="/w/index.php?title=Poluvokal&action=edit&redlink=1" class="new" title="Poluvokal (stranica ne postoji)">kliznici</a> (poluvokali) ili <a href="/w/index.php?title=Likvida&action=edit&redlink=1" class="new" title="Likvida (stranica ne postoji)">protočnici</a> (likvide) koji mogu biti <a href="/w/index.php?title=Lateral&action=edit&redlink=1" class="new" title="Lateral (stranica ne postoji)">bočnici</a> (laterali) ili <a href="/wiki/Vibrant" title="Vibrant">treptajnici</a> (vibranti). Po mjestu tvorbe mogu biti dvousneni (bilabijalni), zubnousnenici (labiodentali), zubnici (dentali), desnici (alveolari), prednepčanici (postalveolari), nepčanici (palatali), jedrenici (velari), ždrjelnici (faringali) i grkljanici (laringali).<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Valja razlikovati samoglasnike i suglasnike od otvornika i zatvornika (vokala i konsonanata): samoglasnik je bilo koji glas koji može činiti jezgru sloga, a otvornik (vokal) onaj glas u kojem je otvoren prolaz zračnoj struji. U tablicama će se upotrebljavati tri sustava: <a href="/wiki/Pravopis_hrvatskoga_jezika" title="Pravopis hrvatskoga jezika">hrvatski pravopis</a> (u zagradama), <a href="/wiki/Op%C4%87eslavenski_lingvisti%C4%8Dki_atlas" title="Općeslavenski lingvistički atlas">tradicionalni slavistički zapis</a> (OLA) i <a href="/wiki/Me%C4%91unarodna_fonetska_abeceda" title="Međunarodna fonetska abeceda">međunarodna fonetska abeceda</a> (IPA). <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Samoglasnici">Samoglasnici</h3></div> <figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Croatian_vowel_chart.svg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Croatian_vowel_chart.svg/308px-Croatian_vowel_chart.svg.png" decoding="async" width="308" height="226" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Croatian_vowel_chart.svg/462px-Croatian_vowel_chart.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fb/Croatian_vowel_chart.svg/616px-Croatian_vowel_chart.svg.png 2x" data-file-width="980" data-file-height="720" /></a><figcaption>Hrvatski samoglasnici u trapezu kardinalnih samoglasnika<a href="#cite_note-:6-59">[59]</a></figcaption></figure> Hrvatski ima jednostavan sustav vokala prikazan tablično IPA-om i hrvatskom grafijom: <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Vokali hrvatskoga jezika </th> <th>Prednji </th> <th>Središnji </th> <th>Stražnji </th></tr> <tr> <th>Visoki </th> <td><a href="/w/index.php?title=Zatvoreni_prednji_nezaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Zatvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">i</a> 〈i〉 </td> <td> </td> <td><a href="/w/index.php?title=Zatvoreni_stra%C5%BEnji_zaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Zatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">u</a>〈u〉 </td></tr> <tr> <th>Srednji </th> <td><a href="/w/index.php?title=Poluzatvoreni_prednji_nezaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Poluzatvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">e</a> 〈e〉 </td> <td> </td> <td><a href="/w/index.php?title=Poluzatvoreni_stra%C5%BEnji_zaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Poluzatvoreni stražnji zaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">o</a>〈o〉 </td></tr> <tr> <th>Niski </th> <td> </td> <td><a href="/w/index.php?title=Otvoreni_prednji_nezaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Otvoreni prednji nezaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">a</a> 〈a〉 </td> <td> </td></tr></tbody></table> Glasovi /i/ i /e/ jesu tvrdonepčani (palatalni). Gramatičari se ne slažu o točnoj realizaciji glasa /a/: po nekima je stražnji glas /<a href="/w/index.php?title=Otvoreni_stra%C5%BEnji_nezaobljeni_samoglasnik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Otvoreni stražnji nezaobljeni samoglasnik (stranica ne postoji)">ɑ</a>/, a po drugima središnji. Glasovi /o/ i /u/ po nekima su tvrdonepčani (velarni), a po drugima je /o/ prednjomekonepčani, a /u/ stražnjomekonepčani.<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Svi vokali mogu biti dugi i kratki. Svi su ovi vokali ujedno i samoglasnici (mogu činiti jezgru sloga), hrvatski još poznaje slogotvorno /r/ koje se također ponaša kao samoglasnik i <a href="/wiki/Dvoglas" title="Dvoglas">dvoglas</a> refleksa jata, /ie/ koji je također vokal; njihovi su statusi fonema upitni. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Dužina">Dužina</h4></div> Hrvatski samoglasnici (uključujući i slogotvorno /r/) mogu biti dugi ili kratki. Duljina se samo realizira na <a href="/wiki/Naglasak" title="Naglasak">naglašenim</a> i zanaglasnim slogovima, nikada na prednaglasnim (onima koji dolaze ispred naglašenog sloga).<a href="#cite_note-60">[60]</a> U naglašenim se slogovima njihova duljina smatra dijelom naglaska (dugosilazni, kratkosilazni, dugouzlazni, kratkouzlazni), a u sljedećim slogovima naziva se zanaglasnom dužinom. Točan izgovor dugih i kratkih vokala podložan je <a href="/wiki/Alofon" title="Alofon">alofoniji</a> za koju različita istraživanja imaju različite rezultate. Važno je znati da se dužina mijenja s obzirom na uvjete i da nije uvijek ista, nego je važnije kakva je u usporedbi s dužinom drugih vokala. Kratkouzlazni naglašeni vokali traju ponešto duže od kratkosilaznih, ali i bez dužine naglašenog vokala, razlika postoji u dužini sljedećega.<a href="#cite_note-:3-61">[61]</a> Slično tomu, zanaglasna dužina znantno se razlikuje po svojoj dužini s obzirom na kontekst. <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Zanaglasna_dužina">Zanaglasna dužina</h5></div> U govornom jeziku zanaglasne dužine često se reduciraju ili u potpunosti nestaju (posebno kada dolazi do nagomilavanja više dužina zaredom). <a href="/wiki/Ivo_%C5%A0kari%C4%87_(jezikoslovac)" title="Ivo Škarić (jezikoslovac)">Škarić</a> određuje tri tipa općega hrvatskog jezika: klasični, prihvatljivi i prihvaćeni. U klasičnom modelu zanaglasni dugi vokali jednake su dužine kao oni s dugosilaznim naglaskom i duplo duži od kratkih zanaglasnih vokala. U prihvatljivome su dugi vokali kraći od dugih naglašenih (iznose tri četvrtine dugoga naglašenog), još su uvijek duži od kratkih naglašenih i duplo duži od kratkih nenaglašenih. U prihvaćenome se zanaglasni dugi i kratki vokali ne razlikuju u dužini te su uvijek kraći od naglašenih.<a href="#cite_note-62">[62]</a> Klasični je tip arhaičan i regionalan, a prihvaćeni je povezan s govornicima s udarnim naglasnim sustavom. Od prihvatljivog do prihvaćnog postoji tip u kojemu su dužine reducirane, a vrijedi za govornike visinskoga naglasnog sustava (vidjeti naslov Naglasni sustav).<a href="#cite_note-:4-63">[63]</a> Prema istraživanju Pletikosa (2003.) zanaglasna dužina ili kratkoća ovisi o dužini naglašenog sloga: kratki zanaglasni vokali traju oko 70 % prethodnih kratkih naglašenih slogova (80 % kratkosilaznog, 63 % kratkouzlaznog), a 40 % dugih (46 % dugosilaznog, 36 % dugouzlaznog). Nakon silaznih naglasaka duži su od 10 do 20 % u usporedbi s uzlaznim. Dugi zanaglasni vokali daju sljedeće rezultate: 180 % dužine prethodnog kratkosilaznog, 142 % dužine prethodnog kratkouzlaznog, 83 % dužine dugosilaznog i 77 % dugouzlaznog.<a href="#cite_note-:3-61">[61]</a> Iz svega ovoga da se zaključiti da se najbolje percipiraju one zanaglasne dužine koje slijede za kratkim naglašenim samoglasnicima. Drugo Pletikosovo istraživanje (2008.) pokazuje da dugi zanaglasni vokali zbirno traju 62,5 % prethodnoga naglašenoga vokala, a kratki zanaglasni vokali 57,6 %, što je nedovoljno za percepciju dužine. Istraživanje također pokazuje da se razlika dugih i kratkih zanaglasnih dužina najbolje vidi u onima koji slijede vokale naglašene uzlaznim naglaskom jer se taj naglasak skraćuje pred zanaglasnom dužinom.<a href="#cite_note-:4-63">[63]</a> Ovdje se vidi da pitanje dužine samoglasnika ovisi ne samo o naglašenosti samoglasnika, nego i o kontekstu u kojem se nalazi. Za zanaglasnu dužinu u standardu stoga vrijedi: nizanje dužina u govoru nije uobičajeno i tu se one reduciraju, najnestabilnije su nakon dugih naglasaka, a najstabilnije su nakon kratkih. Otvorenost sloga (završava li ili ne završava slog suglasnikom) i položaj unutar riječi također utječu na stabilnost zanaglasne dužine. Dužina se zasigurno bolje percipira kada je na unutarnjem slogu, u osnovi riječi, kada je iza kratkog naglaska i kada je nastala kompenzacijskim duljenjem.<a href="#cite_note-:4-63">[63]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Slogotvorni_kosnonanti">Slogotvorni kosnonanti</h4></div> U hrvatskome kao jezgra <a href="/wiki/Slog" title="Slog">sloga</a> mogu poslužiti svi vokali /a, e, i, o, u, ie/, ali i neki konsonanti /r, n, l, ʎ/ (r, n, l, lj). Oni se zajedno zovu samoglasnicima, slogotvornim glasovima, koji mogu sami tvoriti slog, to jest biti mu jezgra. U nekim <a href="/wiki/Onomatopeja" title="Onomatopeja">onomatopejama</a> i drugi glasovi mogu biti slogotvorni (slogotvornost se bilježi okomitom crticom ispod suglasnika u IPA-i): pssst! [ps̩ːt], bzzz [bz̩ː],<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> ali ovdje je riječ o paralingvističkim zvukovima. <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Slogotvorno_/r/">Slogotvorno /r/</h5></div> Od konsonantalnih jezgri sloga, samo se slogotvorno /r/ (u IPA-i [r̩]) pojavljuje u izvorno hrvatskim riječima. Može se pojaviti na početku riječi (rzati, rt) i na kraju, rijetko u domaćim riječima (<a href="/wiki/Aorist" title="Aorist">aorist</a> <a href="/wiki/Glagoli" title="Glagoli">glagola</a> satrti: satr), uglavnom u <a href="/wiki/Posu%C4%91enice" title="Posuđenice">stranim</a> (masakr, žanr). Najčešće se javlja između dvaju suglasnika (prst, Hrvat, grkljan, krckati...). Ima neka ograničenja koja drugi samoglasnici nemaju: ne može se pojaviti uz glasove /r, j, l, n, ʎ, ɲ/ (r, j, l, n, lj, nj) ili afrikate /t͡ɕ, d͡ʑ, d͡ʒ/ (ć, đ, dž) (s tim da je nepojavnost uz afrikate moguće rezultat slučajnosti).<a href="#cite_note-:7-65">[65]</a> Postoje dvije ideje o statusu slogotvornoga /r/: neki ga smatraju posebnim fonemom, a drugi samo <a href="/wiki/Alofon" title="Alofon">alofonom</a> (pozicijskom inačicom) glasa /r/. Da je alofon glasa /r/ može se zaključiti zato što se nikada ne pojavljuje u istom kontekstu kao suglasničko /r/. Slogotvornost ovoga glasa ograničena je na situacije kada je okružen dvama konsonantima ili se nalazi između konsonanta i granice riječi. Tako deklinacijom riječ žanr gubi slogotvorno /r/ kada se ono više ne nalazi između konsonanta i granice riječi (žanr /ʒanr̩/ > žanra /ʒanra/). Ipak, postoje neke, iako rijetke, situacije kada se slogotvornost glasa /r/ nalazi u situacijama koje su prethodnim pravilom zabranjene: dodavanjem <a href="/wiki/Predmetak" title="Predmetak">prefiksa</a> za- na rzati nastaje oblik zarzati gdje se nalazi slogotvorno /r/. Sličan je primjer zelenortski (<a href="/wiki/Zelenortska_Republika" title="Zelenortska Republika">Zelenortska republika</a>). Ponekad se navode i primjeri gdje je /l/ prešlo u /o/ poput istro (<a href="/wiki/Glagolski_pridjev" title="Glagolski pridjev">glagolski pridjev radni</a> glagola istrti) koji kontrastira s Istro (<a href="/wiki/Vokativ" title="Vokativ">vokativ</a> <a href="/wiki/Imenice" title="Imenice">imenice</a> Istra), ali upitno je koliko govornika zaista u ovom slučaju rabi slogotvorno /r/.<a href="#cite_note-66">[66]</a><a href="#cite_note-67">[67]</a> Na temelju tih primjera može se reći da se slogotvorno /r/ pojavljuje između dvaju suglasnika ili između suglasnika i granice morfema.<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a> Razlika između [r] i [r̩] po <a href="/wiki/%C5%BDarko_Mulja%C4%8Di%C4%87" title="Žarko Muljačić">Muljačiću</a> jest u napetosti, to jest slogotvorna inačica izgovara se napetije i s više energije.<a href="#cite_note-69">[69]</a> Slogotvorno /r/ izgovara se s umetnutim glasom <a href="/wiki/%C5%A0va" class="mw-redirect" title="Šva">šva</a> [ə], primjerice kada je naglašen i dug, ali kod mnogih i kada je naglašen i kratak. Ostvariti naglasak na samome glasu [r] bilo bi neuobičajeno. Osim toga, slogotvorni oblik najčešće se ostvaruje s pomoću od jednog do triju udara jezikom o prednji dio nepca, a neslogotvorni od jednog ili dvaju, ali najčešće jednog (po čemu je hrvatsko /r/ češće <a href="/wiki/Alveolarni_tap" title="Alveolarni tap">udarnik</a> nego treptajnik).<a href="#cite_note-:9-70">[70]</a> <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Ostali_slogotvorni_konsonanti">Ostali slogotvorni konsonanti</h5></div> Slogotvorni u hrvatskome još mogu biti i glasovi /n, l, ʎ/ (n, l, lj). Primjeri su isključivo posuđenice gdje se glasovi često pojavljuju na kraju riječi, ali to nije nužno slučaj: <ul><li>slogotvorno [n̩] <ul><li>primjeri su rijetki: njutn i neke dijalektalne riječi kao što su rehnšiber, kragn</li></ul></li> <li>slogotvorno [ʎ̩] <ul><li>u nekim imenima: Ljviv, Kremlj<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a></li></ul></li> <li>slogotvorno [l̩] <ul><li>najčešće među njima: na kraju riječi (šnicl, bicikl, fascikl), unutar riječi (Vltava, džentlmen).</li></ul></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Dvoglas_ije/je">Dvoglas ije/je</h4></div> <a href="/wiki/Refleksi_jata" title="Refleksi jata">Refleks jata</a> naziv je za mnoge glasove koji su nastali od <a href="/wiki/Praslavenski_jezik" title="Praslavenski jezik">općeslavenskoga</a> *ě. Standardni jezik utemeljen je na <a href="/wiki/Ijekavski_govor" title="Ijekavski govor">jekavskome</a> govoru gdje se reflektirao u dvoglas /ie/. Ipak, točna realizacija toga dvoglasa upitna je. Refleks jata doživljava razne promjene ovisno o položaju: duljenje (je > ije; dospjeti > dospijevati), kraćenje (ije > je; bijel > bjelji), promjena iza suglasničke skupine koja završava glasom /r/ (je > e; grijeh > grehota), promjena u /i/ (ije/je > i; živjeti > živio). Ipak, njegova točna realizacija predmet je rasprave. Po nekima, jat ima dvije moguće realizacije: dvoglas [i͜e] kada je dug (pravopisno ije) i slijed dvaju glasova [je] kada je kratak (pravopisno je). Tako se razlikuje dugi jat nastao duljenjem [je] koji se još zapisuje kao je (zato postoji iznimka mjera – zamjerati u usporedbi s općim pravilom zapovjediti – zapovijedati: u prvome primjeru dolazi do promjene [je] u [jeː], a u drugom [je] u [i͜e]) i dugi jat koji nije nastao naknadnim duljenjem, a zapisuje se ije.<a href="#cite_note-71">[71]</a> Problem je ovakve interpretacije što bi se dvoglas [i͜e] onda mogao naći samo u dugom slogu, unutar riječi, isključivo u <a href="/wiki/Leksem" title="Leksem">leksičkim</a> (nikada <a href="/wiki/Gramatika" title="Gramatika">gramatičkim</a>) <a href="/wiki/Morfem" title="Morfem">morfemima</a>. Tako da je položajem vrlo ograničen. Nadalje, uvijek je u alternaciji s drugim refleksima (je/e/i), što znači da kraćenje jednog fonema [i͜e] uzrokuje nastanak dvaju [je] što nema previše smisla. Primjerice, ako su vijek i vuk minimalni par, onda bi isto trebalo vrijediti za vjekovi i vukovi, ali vjekovi ima jedan fonem više od vukovi.<a href="#cite_note-:5-72">[72]</a> Po drugima je jat uvijek [je] kada je kratak, a [jeː] kada je dug. Tako se refleks jata u hrvatskome ponaša poput ostalih samoglasnika kada je riječ o duljenju, to jest kraćenju, ali jedini je vokal kojemu se duljina zapisuje (kratki kao je, dugi kao ije), tako da smjena bijel > bjelkast odgovara promjeni plav > plavkast (s označenim dužinama: plāv > plavkast), jedina je razlika što se jedna označuje pravopisno, a druga ne. Nadalje, čak i riječi koje su pravopisom izuzete od duljenja u govoru se dulje po uzoru na druge vokale: mjȅra > zamjérati. Postoji i puno riječi koje imaju dugi refleks jata koji se pak zapisuje kratko (pjev, sjenka, djevac, vještac, smjer...). Ovo sve znači da se, što se tiče morfonologije (glasovnih promjena koje riječ može doživjeti), refleks jata, ovom interpretacijom, ne ponaša bitno drukčije od ostalih vokala.<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Posebno je bitno istraživanje koje je proveo Ivo Škarić gdje su ispitanici trebali razlikovati skupove /sjeː/ od skupova /si͜e/, rezultati su se uglavnom kretali oko 50 % što statistički gledano znači da je bilo riječ o slučajnom pridruživanju: ispitanici nisu mogli uočiti razliku. Sonogrami (vizualni prikazi zvuka) također nisu pokazivali razlike.<a href="#cite_note-73">[73]</a> Problem takva percipiranja jata jest izostanak jotacije glasa /j/ koja se inače provodi, ali i /j/ iz drugih izvora ne uzrokuje uvijek jotaciju (pasji, klasje). Ovisno o pojedinom govorniku i njegovu podrijetlu, glas /j/ kao dio refleksa jata ne uzrokuje nužno jotaciju glasova /n/ i /l/ koji dolaze ispred: riječ sljepoća može se izgovarati i kao [sljepot͡ɕa] (slijed l+j) i kao [sʎepot͡ɕa] (glas lj). Glas /j/ iz drugih izvora uzrokovao bi: gledan- + -je > gledanje [gledaːɲe]. Tako da, ako se jat i izgovara kao [je] i [jeː] u svijesti govornika on još uvijek može biti poseban fonem, ovdje nema utjecaja pisma jer u hrvatskoj grafiji nema razlike između lj [ʎ] i lj [lj].<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Glavni je protuargument i da, ako /j/ u refleksu jata zaista jest poseban glas, onda to znači da se u hrvatskome skup KKjV (gdje su K bilo koja dva konsonanta, a V bilo koji vokal) dopušten isključivo ako je vokal /e/ (dakle: skup poput *stja ne može se pojaviti u hrvatskome, ali /stje/ može, kao u stijena, tako nastaje poprilično čudno ograničenje da je skup KKj moguć samo ako slijedi /e/). Ipak, takav bi izuzetak bio objašnjiv povijesnim razvojem.<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a> Za fonologiju je bitno i što je u svijesti govornika, ne samo što točno izgovaraju, a da refleks jata bar dio govornika doživljava kao odvojen fonem može se argumentirati mogućim nedostatkom jotacije i problemom građe sloga.<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Ako i nije riječ o posebnome glasu, promjene koje refleks jata doživljava (specifično alternacija ije/je/i/e/Ø) mogu ga klasificirati kao <a href="/w/index.php?title=Morfonem&action=edit&redlink=1" class="new" title="Morfonem (stranica ne postoji)">morfonem</a>, skup različitih fonema koji alteriraju s obzirom na kontekst.<a href="#cite_note-:5-72">[72]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Ostali_dvoglasi">Ostali dvoglasi</h4></div> Ovisno o govorniku hrvatski može imati još dvoglasa: /eu̯, au̯, ae̯/ kao u Europa, auto i dvanaest. Dvoglas /ia̯/ može se pojaviti u stranim riječima kao što su Mia ili Diana.<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Suglasnici">Suglasnici</h3></div> Hrvatski jezik razlikuje sljedeće suglasnike prikazane IPA-om i hrvatskom grafijom (u zagradama): <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="4" rowspan="2">Konsonanti hrvatskoga jezika<a href="#cite_note-:20-74">[74]</a> </th> <th colspan="2">Usnenici </th> <th rowspan="2">Zubnici </th> <th rowspan="2">Desnici </th> <th colspan="2">Nepčanici </th> <th rowspan="2">Jedrenici </th></tr> <tr> <th>Dvousnenici </th> <th>Zubnousnenici </th> <th>Prednepčanici </th> <th>Nepčanici </th></tr> <tr> <th rowspan="6">Šumnici </th> <th colspan="2" rowspan="2">Zapornici </th> <th>zvučni </th> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_bilabijalni_ploziv" title="Zvučni bilabijalni ploziv">b</a>〈b〉 </td> <td> </td> <td colspan="2"><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_alveolarni_ploziv" title="Zvučni alveolarni ploziv">d</a>〈d〉 </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_velarni_ploziv" title="Zvučni velarni ploziv">g</a>〈g〉 </td></tr> <tr> <th>bezvučni </th> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_bilabijalni_ploziv" title="Bezvučni bilabijalni ploziv">p</a>〈p〉 </td> <td> </td> <td colspan="2"><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_alveolarni_ploziv" title="Bezvučni alveolarni ploziv">t</a>〈t〉 </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_velarni_ploziv" title="Bezvučni velarni ploziv">k</a>〈k〉 </td></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Slivenici </th> <th>zvučni </th> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dna_alveolarna_afrikata" title="Bezvučna alveolarna afrikata">t͡s</a>〈c〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dna_postalveolarna_afrikata" title="Bezvučna postalveolarna afrikata">t͡ʃ</a>〈č〉 </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dna_palatalna_afrikata" title="Bezvučna palatalna afrikata">t͡ɕ</a>〈ć〉 </td> <td> </td></tr> <tr> <th>bezvučni </th> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dna_postalveolarna_afrikata" title="Zvučna postalveolarna afrikata">d͡ʒ</a>〈dž〉 </td> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dna_palatalna_afrikata" title="Zvučna palatalna afrikata">d͡ʑ</a>〈đ〉 </td> <td> </td></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Tjesnačnici </th> <th>zvučni </th> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_alveolarni_frikativ" title="Zvučni alveolarni frikativ">z</a>〈z〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_postalveolarni_frikativ" title="Zvučni postalveolarni frikativ">ʒ</a>〈ž〉 </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <th>bezvučni </th> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_labiodentalni_frikativ" title="Bezvučni labiodentalni frikativ">f</a>〈f〉 </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_alveolarni_frikativ" title="Bezvučni alveolarni frikativ">s</a>〈s〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_postalveolarni_frikativ" title="Bezvučni postalveolarni frikativ">ʃ</a>〈š〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_velarni_frikativ" title="Bezvučni velarni frikativ">x</a>〈h〉 </td></tr> <tr> <th rowspan="5">Zvonačnici </th> <th rowspan="4">Približnici </th> <th colspan="2">Približenici<a href="#cite_note-:8-75">[75]</a> </th> <td> </td> <td><a href="/wiki/Labiodentalni_aproksimant" title="Labiodentalni aproksimant">ʋ</a>〈v〉 </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <th colspan="2">Kliznici </th> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Palatalni_aproksimant" title="Palatalni aproksimant">j</a>〈j〉 </td> <td> </td></tr> <tr> <th colspan="2">Bočnici </th> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Alveolarni_lateralni_aproksimant" title="Alveolarni lateralni aproksimant">l</a>〈l〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Palatalni_lateralni_aproksimant" title="Palatalni lateralni aproksimant">ʎ</a>〈lj〉 </td> <td> </td></tr> <tr> <th colspan="2">Treptajnici </th> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Alveolarni_vibrant" title="Alveolarni vibrant">r</a>〈r〉 </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <th colspan="3">Nosnici </th> <td> </td> <td> </td> <td colspan="2"><a href="/wiki/Alveolarni_nazal" title="Alveolarni nazal">n</a>〈n〉 </td> <td> </td> <td><a href="/wiki/Palatalni_nazal" title="Palatalni nazal">ɲ</a>〈nj〉 </td> <td> </td></tr></tbody></table> Svi su zvonačnici <a href="/w/index.php?title=Zvu%C4%8Dnost&action=edit&redlink=1" class="new" title="Zvučnost (stranica ne postoji)">zvučni</a> (uz blago obezvučenje uz bezvučne suglasnike) i među njima zvučnost nije razlikovno obilježje kao što je među šumnicima (nema parnjaka po zvučnosti). Glas /ʋ/ vrlo je malo zvonak, gotovo tjesnačničke prirode.<a href="#cite_note-:8-75">[75]</a> Glasovi /t͡s, z, s/ uvijek su zubnici, a /r, l/ uvijek desnici.<a href="#cite_note-76">[76]</a> Glasovi /t, d, n/ mogu pripadati objema skupinama, ovisno o govorniku.<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Prednepčani glasovi /t͡ʃ, d͡ʒ, ʃ, ʒ/ po nekima su vršnici (apikalni postalveolari) (t̺ʃ̺, d̺ʒ̺, ʃ̺, ʒ̺), a po nekima podvršnici (retrofleksi) (tʂ, dʐ, ʂ, ʐ).<a href="#cite_note-77">[77]</a><a href="#cite_note-78">[78]</a> U hrvatskome se općenito može govoriti o postalveolarnom, to jest prednepčanom izgovoru /t͡ʃ, d͡ʒ, ʃ, ʒ/.<a href="#cite_note-79">[79]</a> Standardni jezik propisuje postalveolarni izgovor uz blagu labijalizaciju (zaobljenje usana) pri izgovoru: [ʃ̺, ʒ̺, t̺ʃ̺ʷ, d̺ʒ̺ʷ].<a href="#cite_note-80">[80]</a><a href="#cite_note-:16-81">[81]</a><a href="#cite_note-82">[82]</a> Glotalni okluziv [<a href="/wiki/Glotalni_prekidnik" title="Glotalni prekidnik">ʔ</a>] može se umetnuti između dvaju vokala između dviju riječi: i onda [iː ʔônda].<a href="#cite_note-:20-74">[74]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Usnenici">Usnenici</h4></div> Glas /f/ u hrvatski je jezik ušao posuđenicama i u njima se gotovo pa jedino i pojavljuje (semafor, frula, fazan, Francuska, film, graf...).<a href="#cite_note-83">[83]</a> Prvotno je ušao <a href="/wiki/Latinizam" title="Latinizam">latinizmima</a> i <a href="/w/index.php?title=Europeizam&action=edit&redlink=1" class="new" title="Europeizam (stranica ne postoji)">europeizmima</a> (forma, Afrika, fizika) i u početku je eliminiran (Stjepan < lat. Stephanus). Osim toga, glas se pojavljuje vrlo rijetko u izvorno hrvatskim riječima gdje je nastao pravilnom promjenom od ranijeg *pʋ (ufati od ranijeg *upъvati). Upotreba oblika ufanje zabilježena je od 14. stoljeća.<a href="#cite_note-:10-84">[84]</a> Pojavljuje se i u nekim onomatopejama (frfljati, fućkati, frktati, fijukati). Nadalje, glas /f/ ima zvučni alofon [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_labiodentalni_frikativ" title="Zvučni labiodentalni frikativ">v</a>] koji se pojavljuje pred zvučnim šumnicima: šef ga [ʃêv‿ga].<a href="#cite_note-:6-59">[59]</a> Glas /ʋ/ izgovorom se približava tjednačnicima iako je zvonki glas. Od ostalih šumnika odvaja ga činjenica da se može pojaviti uz bezvučne šumnike (kvaka, tvar, sve, hvala, čvor, cvijet...) kao i uz zvučne (gvozd, dvor, zvono...) te da se propušta veća zračna struja. Ipak, stoji na dnu ljestvice zvonkosti zvonačnika.<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Uz bezvučne glasove obezvučuje se, ovisno o kontekstu.<a href="#cite_note-:11-85">[85]</a> Ima alofon [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_labijalizirani_velarni_aproksimant" title="Zvučni labijalizirani velarni aproksimant">w</a>] pred glasom /u/ (vuk, vuna, vulkan),<a href="#cite_note-:13-86">[86]</a> a po nekima i ispred /o/ (voda, voziti).<a href="#cite_note-87">[87]</a> Glas /m/ pred zubnousnenicima ima zubnousneni alofon [<a href="/wiki/Labiodentalni_nazal" title="Labiodentalni nazal">ɱ</a>], primjer je znam vas [znâːɱ‿ʋaːs], ali i simfonija, limfa, amfora, tramvaj...<a href="#cite_note-:7-65">[65]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Zubnici_i_desnici">Zubnici i desnici</h4></div> Hrvatski glas /t͡s/, uz /f/ i /x/, bezvučni je glas bez fonemičnoga zvučnog parnjaka. Ipak, on postoji alofonično: [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dna_alveolarna_afrikata" title="Zvučna alveolarna afrikata">d͡z</a>] se pojavljuje pred zvučnim šumnicima: sudac bi [sǔːdad͡z‿bi].<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a><a href="#cite_note-88">[88]</a><a href="#cite_note-89">[89]</a> Glas se pojavljuje kada se <a href="/wiki/Enklitika" title="Enklitika">zanaglasnica</a> (enklitika) s početnim zvučnim šumnikom doda na riječ koja završava na /t͡s/, ali unutar riječi /t͡s/ postaje /d͡ʒ/ uz zvučne šumnike: otac + -bina > otadžbina. Ipak, glas govornici hrvatskoga mogu prepoznati i zapisati <a href="/wiki/Digraf_(fonetika)" title="Digraf (fonetika)">digrafom</a> dz, a pojavljuje se kod nekih govornika u izgovoru riječī poput mezzosopran i u stranim prezimenima (Ševarnadze).<a href="#cite_note-:02-58">[58]</a> Izgovor glasova /t, d, n/ ovisi o govorniku i situaciji: obično su zubnici (dentali) ili desnici (alveolari). Glasovi /t, d/ po jednoj su studiji sa šest govornika hrvatskoga bili češće dentalni, a /n/ je imao neodređenije rezultate. Ipak, ne može se zaključiti da je /n/ stražnjiji u izgovoru od ostalih dvaju glasova. Studija je također pokazala da je mjesto tvorbe glasa /n/ triput varijabilnije od ostalih dvaju.<a href="#cite_note-90">[90]</a> Glasovi /n/ i /l/ donekle mijenjaju izgovor ovisno o vokalima koji ih okružuju, postaju prednjiji (uz palatalne /i/, /e/ i suglasnik /j/) ili stražnjiji (uz /o/ i /u/).<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Oba glasa mogu biti i slogotvorna kako je već spomenuto (njutn, bicikl, doplgenger). Glas /n/ opcionalno ima alofon [ɱ] pred zubnousnenicima (dakle, inventura se može izgovoriti kao [iɱʋentǔːra] ili [inʋentǔːra].<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a> Također, pred jedrenicima ima alofon [<a href="/wiki/Velarni_nazal" title="Velarni nazal">ŋ</a>] (stanka: [stâːŋka]). Glas /r/ u neslogotvornoj inačici kraći je od slogotvornoga: ostvaruje se jednim do dvama udarima jezika o nepce i po tome je češće <a href="/wiki/Alveolarni_tap" title="Alveolarni tap">dotačnik</a> nego treptajnik.<a href="#cite_note-:9-70">[70]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Nepčanici">Nepčanici</h4></div> Razlikovanje fonema /t͡ɕ/ i /t͡ʃ/ (ć i č) te /d͡ʑ/ i /d͡ʒ/ (đ i dž) nije obilježje dobroga dijela hrvatskih govora, a razlikovanje u standardu to reflektira. Glasovi /t͡ɕ/, /t͡ʃ/ i /d͡ʑ/ prisutni su u dobrome dijelu hrvatskih riječi, ali /d͡ʒ/ se pojavljuje isključivo u posuđenicama, uglavnom iz <a href="/wiki/Turski_jezik" title="Turski jezik">turskoga</a> i <a href="/wiki/Engleski_jezik" title="Engleski jezik">engleskog</a>, (džep, džoint, džip, hodža, jazz...) ili kao rezultat jednačenja po zvučnosti (svjedoč- + -ba > svjedodžba, naruč- + -ba > narudžba).<a href="#cite_note-:10-84">[84]</a> Time je rubniji fonem od ostalih. Nadalje, razlika između ovih glasova vrlo je rijetko važna za razlikovanje različitih riječi (postoje neki minimalni parovi č i ć, kao što su spavačica i spavaćica, a za dž i đ jedino regionalno postoji džak i đak).<a href="#cite_note-:2-68">[68]</a><a href="#cite_note-91">[91]</a> Škarić razlikuje tri različita načina izgovora: klasični u kojemu se fonemi /t͡ɕ/ i /t͡ʃ/ jasno razlikuju, prihvatljivi u kojem je razlika manja te prihvaćeni u kojemu nema razlike.<a href="#cite_note-92">[92]</a> Glasovi /ʎ/ i /ɲ/, kao i /t͡ɕ/ i /d͡ʑ/, nisu potpuno palatalni. Većina govornika izgovara /ʎ/ i /ɲ/ kao alveopalatalne (istodobnim dodirom tvrdog nepca i desni), dakle [l̠ʲ] i [n̠ʲ].<a href="#cite_note-93">[93]</a> Veća varijabilnost u izgovoru pronađena je kod glasa /ʎ/.<a href="#cite_note-94">[94]</a> Pred /t͡ɕ/ i /d͡ʑ/ glasovi /ʃ/ i /ʒ/ imaju alofone [<a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_alveolo-palatalni_frikativ" title="Bezvučni alveolo-palatalni frikativ">ɕ</a>] i [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_alveolo-palatalni_frikativ" title="Zvučni alveolo-palatalni frikativ">ʑ</a>] (lišće: [lîːɕt͡ɕe], grožđe: [rôʑd͡ʑe ]), a po nekima i pred /ʎ/ i /ɲ/ (pažljiv: [pǎʑl̠ʲiʋ]).<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Jedrenici">Jedrenici</h4></div> Točan izgovor glasa /x/ ovisi o pojedincu. Po Matasoviću, materinski štokavci čuvaju izgovor [x], jedreni tjesnačnik koji se tvori na istome mjestu kao i /k/ i /g/. Drugi govornici rabe ždrijelnik [<a href="/w/index.php?title=Bezvu%C4%8Dni_faringalni_frikativ&action=edit&redlink=1" class="new" title="Bezvučni faringalni frikativ (stranica ne postoji)">ħ</a>] ili grkljanik [<a href="/wiki/Bezvu%C4%8Dni_glotalni_frikativ" title="Bezvučni glotalni frikativ">h</a>].<a href="#cite_note-95">[95]</a> Grkljanu inačicu kao jednu od mogućnosti podržavaju i drugi radovi.<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Izgovor [h] neki prepoznaju kao alofon glasa /x/ pred zvonačnicima na početku riječi (hmelj: [hmêl̠ʲ]).<a href="#cite_note-:13-86">[86]</a> Ako govornici izgovaraju /x/, onda će uz zvučne šumnike on dobiti alofon [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_velarni_frikativ" title="Zvučni velarni frikativ">ɣ</a>] (duh bi: [dûɣ‿bi]),<a href="#cite_note-:11-85">[85]</a> grkljana inačica ima alofon [<a href="/wiki/Zvu%C4%8Dni_glotalni_frikativ" title="Zvučni glotalni frikativ">ɦ</a>] (duh bi: [dûɦ‿bi]).<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Neki autori smatraju samo jedreni izgovor <a href="/w/index.php?title=Ortoepija&action=edit&redlink=1" class="new" title="Ortoepija (stranica ne postoji)">prihvatljivim</a> u standardu. Kao i kod /l/ i /n/, izgovor /k/ i /g/ postaje prednjiji, to jest stražnjiji s obzirom na okolne vokale.<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Zapisivanje_glasova">Zapisivanje glasova</h4></div> U ovom članku dosada se upotrebljavala međunarodna fonetska abeceda <a href="/wiki/Me%C4%91unarodno_fonetsko_dru%C5%A1tvo" title="Međunarodno fonetsko društvo">međunarodnoga fonetskog društva</a>. U <a href="/wiki/Slavistika" title="Slavistika">slavistici</a> je uobičajenije upotrebljavati transkripciju <a href="/wiki/Op%C4%87eslavenski_lingvisti%C4%8Dki_atlas" title="Općeslavenski lingvistički atlas">OLA</a>-e koja se i inače rabi u <a href="/wiki/Kroatistika" title="Kroatistika">opisivanju hrvatskoga jezika</a>, njegovih <a href="/wiki/Dijalekt" title="Dijalekt">dijalekata</a> i drugih slavenskih jezika.<a href="#cite_note-96">[96]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Hrvatski pravopis </th> <th>Međunarodna fonetska abeceda </th> <th>Općeslavenski lingvistički atlas </th></tr> <tr> <td>a </td> <td>a </td> <td>a </td></tr> <tr> <td>b </td> <td>b </td> <td>b </td></tr> <tr> <td>c </td> <td>t͡s </td> <td>c </td></tr> <tr> <td>č </td> <td>t͡ʃ </td> <td>č </td></tr> <tr> <td>ć </td> <td>t͡ɕ </td> <td>ć </td></tr> <tr> <td>d </td> <td>d </td> <td>d </td></tr> <tr> <td>dž </td> <td>d͡ʒ </td> <td>ǯ </td></tr> <tr> <td>đ </td> <td>d͡ʑ </td> <td>ʒ́ </td></tr> <tr> <td>e </td> <td>e </td> <td>e </td></tr> <tr> <td>f </td> <td>f </td> <td>f </td></tr> <tr> <td>g </td> <td>g </td> <td>g </td></tr> <tr> <td>h </td> <td>x/h </td> <td>x </td></tr> <tr> <td>i </td> <td>i </td> <td>i </td></tr> <tr> <td>j </td> <td>j/i̯ </td> <td>j/i̯ </td></tr> <tr> <td>k </td> <td>k </td> <td>k </td></tr> <tr> <td>l </td> <td>l </td> <td>l </td></tr> <tr> <td>lj </td> <td>ʎ </td> <td>ĺ </td></tr> <tr> <td>m </td> <td>m </td> <td>m </td></tr> <tr> <td>n </td> <td>n </td> <td>n </td></tr> <tr> <td>nj </td> <td>ɲ </td> <td>ń </td></tr> <tr> <td>o </td> <td>o </td> <td>o </td></tr> <tr> <td>p </td> <td>p </td> <td>p </td></tr> <tr> <td>r </td> <td>r </td> <td>r </td></tr> <tr> <td>s </td> <td>s </td> <td>s </td></tr> <tr> <td>š </td> <td>ʃ </td> <td>š </td></tr> <tr> <td>t </td> <td>t </td> <td>t </td></tr> <tr> <td>u </td> <td>u </td> <td>u </td></tr> <tr> <td>v </td> <td>ʋ </td> <td>v </td></tr> <tr> <td>z </td> <td>z </td> <td>z </td></tr> <tr> <td>ž </td> <td>ʒ </td> <td>ž </td></tr> <tr> <td>m/n </td> <td>ɱ </td> <td> </td></tr> <tr> <td>v </td> <td>w </td> <td>w </td></tr> <tr> <td>f </td> <td>v </td> <td>v </td></tr> <tr> <td>n </td> <td>ŋ </td> <td>ŋ </td></tr> <tr> <td>š </td> <td>ɕ </td> <td>ś </td></tr> <tr> <td>ž </td> <td>ʑ </td> <td>ź </td></tr> <tr> <td>h </td> <td>ɣ </td> <td>γ </td></tr> <tr> <td>ije </td> <td>ie̯ </td> <td>i͜e </td></tr> <tr> <td>r </td> <td>r̩ </td> <td>r̥ </td></tr> <tr> <td>n </td> <td>n̩ </td> <td>n̥ </td></tr> <tr> <td>l </td> <td>l̩ </td> <td>l̥ </td></tr></tbody></table> U nastavku će se rabiti hrvatska grafija, to jest pravopis. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Građa_sloga">Građa sloga</h3></div> Građa sloga i zakonitosti te ograničenja koja u njemu vladaju predmet su znanosti <a href="/w/index.php?title=Fonotaktika&action=edit&redlink=1" class="new" title="Fonotaktika (stranica ne postoji)">fonotaktike</a>.<a href="#cite_note-97">[97]</a> Hrvatski slogovi (σ) građeni su od pristupa (P, početnoga suglasnoga dijela) i rime (R) koja uključuje jezgru (J) i odstup (O, završni dio sloga). Ovdje je rabljeno označivanje po Jelaska (2004.)<a href="#cite_note-:14-98">[98]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="3">Slog </th></tr> <tr> <th rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="2">Rima </th></tr> <tr> <th>Jezgra </th> <th>Odstup </th></tr> <tr> <th>P </th> <th>J </th> <th>O </th></tr> <tr> <td>k </td> <td>a </td> <td>t </td></tr> <tr> <td colspan="3">kat </td></tr></tbody></table> Pristup i odstup čine suglasnici, a jezgru samoglasnici (vokali i slogotovorni konsonanti). Svaki slog nužno zahtijeva samo jezgru, ostali su dijelovi opcionalni jer ona nosi cijeli slog i čini vrhunac zvonkosti i otvorenosti sloga. Najzvonkiji element sloga bit će uvijek jezgrom (kuća, vrt, grad). Dužina sloga određena je dužinom samoglasnika. S obzirom na to da i slogotvorno /r/ može biti dugo, dužina u hrvatskome nije obilježje vokala (a, e, i, o, u, i͜e/, nego slogotvornoga glasa, to jest samoglasnika. Ima ipak govora u kojima slogotvorno /r/ ne može biti dugo (primjerice <a href="/wiki/Dubrova%C4%8Dki_dijalekt" title="Dubrovački dijalekt">dubrovački</a>),<a href="#cite_note-99">[99]</a> u njima dužina onda zaista jest obilježje vokala. Hrvatski ima mnoga pravila kojim određuje najveću moguću strukturu svojih slogova. Općenito, hrvatski dopušta sljedeću građu sloga gdje zvonki pojas uključuje sve zvonke glasove koji se u slogu mogu pojaviti (uključujući i sam samoglasnik), a šuštavi pojas uključuje šumnike:<a href="#cite_note-:7-65">[65]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="3">Šuštavi pojas </th> <th colspan="5">Zvonki pojas </th> <th colspan="3">Šuštavi pojas </th></tr> <tr> <td>1. </td> <td>2.a </td> <td>2.b </td> <td>3. </td> <td>4. </td> <td>5. </td> <td>6. </td> <td>7. </td> <td>8. </td> <td>9.a </td> <td>9.b </td></tr> <tr> <td>s š </td> <td>p t k </td> <td>f h c </td> <td>v m </td> <td>r j </td> <td>a e </td> <td>r j </td> <td>m v </td> <td>s š </td> <td>p t k </td> <td>f c h </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>č ć </td> <td> </td> <td>n nj </td> <td>i o </td> <td>n nj </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>č ć </td></tr> <tr> <td>z ž </td> <td>b d g </td> <td>dž đ </td> <td> </td> <td>l lj </td> <td>u r </td> <td>l lj </td> <td> </td> <td>z ž </td> <td>b d g </td> <td>dž đ </td></tr></tbody></table> Tipični slijed suglasnika u šuštavom pojasu jest 1. i 2.a te 8. i 9.a (st, šp, žd...), a iza njih može doći neki zvonki glas osim samog slogotvornog (str, špr, zdr...). Netipični su oni koji kombiniraju glasove iz 1. i 2.b, 8. i 9.b (sh, žđ, šč) te 2.a i 1., 9.a i 8 (ps, pš, ks). <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Pristup_sloga">Pristup sloga</h4></div> Pristup sloga u hrvatskome mogu činiti do tri glasa, s tim da prvi od njih mora biti s, š, z ili ž. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="6">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="3">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th>Odstup </th></tr> <tr> <th>P3 </th> <th>P2 </th> <th>P1 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O </th></tr> <tr> <td>s </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>h </td></tr> <tr> <td>s </td> <td>m </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>d </td></tr> <tr> <td>š </td> <td>k </td> <td>r </td> <td>o </td> <td> </td> <td>b </td></tr> <tr> <td> </td> <td>t </td> <td>k </td> <td>o </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>r </td> <td> </td> <td>t </td></tr></tbody></table> Upravo zbog toga neki autori smatraju da se skup ovih četiriju tjesnačnika sa p, t, k, h, m i v može smatrati spojem dvaju glasova koji zauzimaju samo jedno slogovno mjesto, tako da početak sloga mogu činiti samo dva suglasnika: <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="5">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="3">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th>Odstup </th></tr> <tr> <th>P2 </th> <th>P1 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O </th></tr> <tr> <td>sm </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>d </td></tr> <tr> <td>k </td> <td>r </td> <td>u </td> <td> </td> <td>h </td></tr> <tr> <td>st </td> <td>v </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>r </td></tr> <tr> <td>t </td> <td>k </td> <td>o </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <td>šk </td> <td>r </td> <td>o </td> <td> </td> <td>b </td></tr></tbody></table> Dva suprotstavljena sustava mogu se ujednačiti u jedan gdje bi se P2 proširivao s P2' koji bi mogao biti samo s š, z i ž. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="6">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="3">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Jezgra </th> <th rowspan="2">Odstup </th></tr> <tr> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th></tr> <tr> <th>P2' </th> <th>P2 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O </th></tr> <tr> <td>s </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>h </td></tr> <tr> <td>s </td> <td>m </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>d </td></tr> <tr> <td>s </td> <td>v </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>b </td></tr> <tr> <td>š </td> <td>k </td> <td>r </td> <td>o </td> <td> </td> <td>b </td></tr> <tr> <td>š </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>i </td> <td> </td> <td>k </td></tr> <tr> <td>z </td> <td>g </td> <td>l </td> <td>o </td> <td> </td> <td>b </td></tr> <tr> <td>ž </td> <td>d </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>l </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Odstup_sloga">Odstup sloga</h4></div> Domaće hrvatske riječi dopuštaju samo jedan glas u odstupu, to jest završnom dijelu sloga. On ipak može biti i skup st, št, zd i žd za koje se može reći da zauzimaju samo jedno odstupno mjesto. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="5">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="3">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th>Odstup </th></tr> <tr> <th>P2 </th> <th>P1 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O </th></tr> <tr> <td>s </td> <td>k </td> <td>o </td> <td> </td> <td>k </td></tr> <tr> <td> </td> <td>l </td> <td>i </td> <td>i </td> <td>k </td></tr> <tr> <td> </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>d </td></tr> <tr> <td>h </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>st </td></tr> <tr> <td> </td> <td>m </td> <td>o </td> <td> </td> <td>št </td></tr> <tr> <td>g </td> <td>r </td> <td>o </td> <td> </td> <td>zd </td></tr> <tr> <td> </td> <td>d </td> <td>a </td> <td> </td> <td>žd </td></tr></tbody></table> Hrvatski ima i puno riječi stranoga podrijetla, puno njih više se ni osjeća posuđenim. Zbog njih odstup mora uključivati još jedno mjesto. Kako sada odstup i tako uključuje dva mjesta, pitanje je treba li skupove st, št, zd i žd uopće više pripisivati jednome mjestu, ali upitno je što se događa u umu govornika. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="8">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="5">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th colspan="3">Odstup </th></tr> <tr> <th>P2' </th> <th>P2 </th> <th>P1 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O1 </th> <th>O1' </th> <th>O2 </th></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>m </td> <td>o </td> <td> </td> <td>r </td> <td> </td> <td>ž </td></tr> <tr> <td>s </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td>s </td> <td>t </td> <td> </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>p </td> <td>a </td> <td> </td> <td>r </td> <td> </td> <td>k </td></tr> <tr> <td> </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>i </td> <td>i </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td></tr></tbody></table> Hrvatski poznaje i riječi stranoga podrijetla koje imaju tri suglasnika u odstupu kao što su larinks, tekst, boršč, punkt i slično. Skupove šumnika na kraju takvih slogova može se smatrati dvama glasovima na jednome mjestu, to jest može se upotrijebiti pomoćni obrazac kao u skupovima s trima suglasnicima u pristupu. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th rowspan="4">Ostatak riječi </th> <th colspan="6">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="2" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="4">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th colspan="2">Odstup </th></tr> <tr> <th>P2 </th> <th>P1 </th> <th>J1 </th> <th>J2 </th> <th>O1 </th> <th>O2 </th></tr> <tr> <td>la- </td> <td> </td> <td>r </td> <td>i </td> <td> </td> <td>n </td> <td>ks </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>t </td> <td>e </td> <td> </td> <td>k </td> <td>st </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>b </td> <td>o </td> <td> </td> <td>r </td> <td>šč </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>p </td> <td>u </td> <td> </td> <td>n </td> <td>kt </td></tr></tbody></table> Kada je riječ o dvoglasu ije/je, on se može smatrati dvama dijelovima jezgre, poput dugih samoglasnika, ili se /j/ može pripisati pristupu u slučajevima kada dolazi do stapanja n+j > ɲ i l+j > ʎ.<a href="#cite_note-:14-98">[98]</a> Jelaska (2004.) uzima dvoglasnički izgovor dugoga jata kao normu. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Ograničenja_u_građi_sloga">Ograničenja u građi sloga</h4></div> Iako je rečeno da se na početku sloga, to jest u pristupu, mogu pojaviti tri suglasnika, kao i u odstupu, hrvatski ne dopušta da se bilo koji glas s bilo kojim drugim spoji u pristup ili odstup. Postoje razna pravila koja uvjetuju moguće i nemoguće skupove osim samog ograničenja broja. <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Ljestvica_zvonkosti">Ljestvica zvonkosti</h5></div> Jedno od pravila jest i ljestvica zvonkosti. Glas ima veću zvonkost što je obujam izgovornih šupljina veći, što je otvor širi i što je napetost oblikovača glasa manja, a grkljana veća. Vrh sloga imat će najzvonkije glasove (kao što su vokali a, e, i, o ili u te zvonačnici r, l, n, m, lj...). Vrh sloga mora biti najzvonkiji glas što je redovito vokal, ali u njegovu odsustvu može ga zamijeniti zvonačnik (zato se slogotvorno /r/ ne pojavljuje ako je u istome slogu neki vokal). Glasovi se po glasnoći organiziraju tako da im zvonkost raste prema jezgri i pada kako se od jezgre odmiče.<a href="#cite_note-:14-98">[98]</a> Tako nastaju ljestvice zvonkosti. U njima su glasovi poredani po zvonkosti (najmanje zvonki bit će označeni najmanjim brojevima, a najzvonkiji najvećim). Postoji nekoliko jednako uspješnih ljestvica koje se mogu primijeniti u hrvatskome: <ul><li>ljestvica s jedanaest stupnjeva</li></ul> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Stupanj </th> <th>Opis </th> <th>Glasovi </th></tr> <tr> <td>1 </td> <td>bezvučni prekidnici </td> <td>p t k c č ć </td></tr> <tr> <td>2 </td> <td>zvučni prekidnici </td> <td>b d g dž đ </td></tr> <tr> <td>3 </td> <td>bezvučni tjesnačnici </td> <td>s š f h </td></tr> <tr> <td>4 </td> <td>zvučni tjesnačnici </td> <td>z ž </td></tr> <tr> <td>5 </td> <td>nosnici i približnik </td> <td>m n nj v </td></tr> <tr> <td>6 </td> <td>bočnici </td> <td>l lj </td></tr> <tr> <td>7 </td> <td>treptajnik </td> <td>r </td></tr> <tr> <td>8 </td> <td>prijelaznik </td> <td>j </td></tr> <tr> <td>9 </td> <td>visoki otvornici </td> <td>i u </td></tr> <tr> <td>10 </td> <td>srednji otvornici </td> <td>e o </td></tr> <tr> <td>11 </td> <td>niski otvornici </td> <td>a </td></tr></tbody></table> U izvornim hrvatskim riječima, samoglasnici mogu biti glasovi na ljestvici od 7 do 11 (stan: 3-1-11-5, mozak: 5-10-4-11-1), a u stranim i od 5 do 11 (njutn: 5-9-1-5). Onomatopeje mogu imati glasove i do 3 na ljestvici kao slogotvorne. Unutar sloga, broj mora rasti prema jezgri, a padati prema odstupu (s tim da se s, š, z i ž mogu pojaviti pred glasovima niže na ljestvici u pristupu, što predstavlja problem koji se može riješiti ako oni nisu zapravo dio sloga ili ako sa sljedećim glasovima čine obrnuti slivenik, to jest tjesnačnik i sljedeći glas ponašaju se kao jedan glas): smrt: 3-5-7-1, kriv: 1-7-9-5, splav: 3-1-6-11-5. Moguće je i da zvonkost niti raste niti pada: pčela: 1-1-10-6-11. Postoje još neke ljestvice zvonkosti različitih autora, ovdje će biti navedena još jedna: <ul><li>ljestvica sa sedam stupnjeva i podljestvicama</li></ul> Ova ljestvica višestruko sažima prethodne, a omogućuje da se, za potrebe riječi gdje se dva samoglasnika nalaze u nizu i riječi gdje su šumnici slogotvorni (onomatopeje), upotrijebe dodatne podljestvice. Podljestvica samoglasnika brojeve je dobila po <a href="/wiki/Me%C4%91unarodna_fonetska_abeceda#Samoglasnici" title="Međunarodna fonetska abeceda">trapezu samoglasnika</a>. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Stupanj </th> <th>Podstupanj </th> <th>Opis </th> <th>Glasovi </th></tr> <tr> <td rowspan="7">1 </td> <td colspan="3">šumnici </td></tr> <tr> <td>1.1 </td> <td>bezvučni zapornici </td> <td>p t k c č ć </td></tr> <tr> <td>1.2 </td> <td>zvučni zapornici </td> <td>b d g dž đ </td></tr> <tr> <td>1.3 </td> <td>bezvučni slivenici </td> <td>c č ć </td></tr> <tr> <td>1.4 </td> <td>zvučni slivenici </td> <td>dž đ </td></tr> <tr> <td>1.5 </td> <td>bezvučni tjesnačnici </td> <td>s š f h </td></tr> <tr> <td>1.6 </td> <td>zvučni tjesnačnici </td> <td>z ž </td></tr> <tr> <td colspan="2">2 </td> <td>usneni zvonačnici </td> <td>m v </td></tr> <tr> <td colspan="2">3 </td> <td>svijetli nosnici </td> <td>n nj </td></tr> <tr> <td colspan="2">4 </td> <td>bočnici </td> <td>l lj </td></tr> <tr> <td colspan="2">5 </td> <td>treptajnik </td> <td>r </td></tr> <tr> <td colspan="2">6 </td> <td>prijelaznik </td> <td>j </td></tr> <tr> <td rowspan="5">7 </td> <td colspan="3">otvornici </td></tr> <tr> <td>7.2 </td> <td>visoki otvornici </td> <td>i u </td></tr> <tr> <td>7.2–4 </td> <td>dvoglasnik </td> <td>ie </td></tr> <tr> <td>7.4 </td> <td>srednji otvornici </td> <td>e o </td></tr> <tr> <td>7.7 </td> <td>niski otvornici </td> <td>a </td></tr></tbody></table> Ako su dva otvornika u dodiru, onaj niži na podljestvici ima potencijal biti neslogotvorni dio dvoglasa (ako se slijed izgovori dvoglasno). Kada su konsonanti slogotvorni, onaj viši na podljestvici bit će slogotvoran. Postoje još razne ljestvice koje više ili manje uspješno pokazuju odnose glasova unutar sloga. Sveukupno, građa hrvatskoga sloga može se pokazati ovako upotrebom sedmostupanjske ljestvice s podljestvicama: <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="7">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="4">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th colspan="2">Odstup </th></tr> <tr> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th> <th rowspan="2">J1 </th> <th rowspan="2">J2 </th> <th colspan="2">O1 </th></tr> <tr> <th>P2' </th> <th>P2 </th> <th>O1 </th> <th>O1' </th></tr> <tr> <td>1 </td> <td>1–2 </td> <td>1–6 </td> <td>5–7 </td> <td>5–7 </td> <td>1 </td> <td>1 </td></tr></tbody></table> Uključe li se strane riječi, može se dobiti ova građa sloga: <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="8">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="5">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th colspan="3">Odstup </th></tr> <tr> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th> <th rowspan="2">J1 </th> <th rowspan="2">J' </th> <th colspan="2">O1 </th> <th rowspan="2">O2 </th></tr> <tr> <th>P2' </th> <th>P2 </th> <th>O1 </th> <th>O1' </th></tr> <tr> <td>1 </td> <td>1–2 </td> <td>1–6 </td> <td>3–7 </td> <td>5–7 </td> <td>1–6 </td> <td>1 </td> <td>1–4 </td></tr></tbody></table> Zbog nekih stranih odstupa i domaćih riječi kao što su svlak, svraćati, svraka, smračiti, smreka, trebalo bi pristup i odstup dodatno proširiti: <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="8">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="5">Rima </th></tr> <tr> <th colspan="2">Jezgra </th> <th colspan="3">Odstup </th></tr> <tr> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th> <th rowspan="2">J1 </th> <th rowspan="2">J' </th> <th rowspan="2">O1 </th> <th colspan="2">O2 </th></tr> <tr> <th>P3 </th> <th>P2' </th> <th>O2' </th> <th>O3 </th></tr> <tr> <td>1 </td> <td>1–2 </td> <td>3–6 </td> <td>3–7 </td> <td>5–7 </td> <td>3–6 </td> <td>1–2 </td> <td>1 </td></tr></tbody></table> U ovom bi obrascu P3 i O3 uvijek bili šumnici, P2 i O2 mogu ili šumnici ili glasovi m i v, a P1 i O1 uvijek bi bili zvonki. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="7">Slog </th> <th colspan="8">Slog </th></tr> <tr> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="4">Rima </th> <th colspan="3" rowspan="2">Pristup </th> <th colspan="5">Rima </th></tr> <tr> <th rowspan="2">Jezgra </th> <th colspan="3">Odstup </th> <th colspan="2" rowspan="2">Jezgra </th> <th colspan="3">Odstup </th></tr> <tr> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th> <th rowspan="2">O1 </th> <th colspan="2">O2 </th> <th colspan="2">P2 </th> <th rowspan="2">P1 </th> <th rowspan="2">O1 </th> <th colspan="2">O2 </th></tr> <tr> <th>P3 </th> <th>P2' </th> <th>J </th> <th>O2 </th> <th>O3 </th> <th>P3 </th> <th>P2 </th> <th>J </th> <th>J' </th> <th>O2' </th> <th>O3 </th></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>s </td> <td>t </td> <td> </td> <td>i </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>h </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>s </td> <td>t </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td> </td> <td> </td> <td>h </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>s </td> <td>m </td> <td>r </td> <td>a </td> <td>a </td> <td> </td> <td> </td> <td>d </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>t </td> <td> </td> <td> </td> <td>e </td> <td> </td> <td> </td> <td>k </td> <td>st </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td>l </td> <td>a </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>r </td> <td>i </td> <td> </td> <td>n </td> <td>k </td> <td>s </td></tr> <tr> <td> </td> <td> </td> <td> </td> <td>i </td> <td>n </td> <td> </td> <td> </td> <td>f </td> <td> </td> <td> </td> <td>a </td> <td> </td> <td>r </td> <td>k </td> <td>t </td></tr></tbody></table> Važno je napomenuti da su svi dijelovi sloga opcionalni osim jezgre. Ukratko će se razmotriti kako prethodno navedeni obrazac građe hrvatskoga sloga funkcionira: <ul><li>pristup <ul><li>s jednim članom: može biti bilo koji zatvornik (san, park, Venera)</li> <li>s dvama članovima: <ul><li>počinje šumnikom: može slijediti bilo koji zatvornik (pčela, pravo, sladoled)</li> <li>počinje zvonkim usnenikom (m ili v): bilo koji drugi zvonačnik viši na ljestvici (mraz, vreća, mnogo)</li> <li>počinje treptajnikom (r): može slijediti isključivo j za kojim dolazi isključivo e (rješenje)</li></ul></li> <li>s trima članovima: <ul><li>može biti ili SKK gdje S=s,z,š,ž ili KKj nakon kojeg mora doći e (strana, sklop, stjegovi)</li></ul></li> <li>s četirima članovima: <ul><li>isključivo SKrj gdje je S=s,z,š,ž, a ostatak je strogo određen: r i j za kojima može doći samo e (strjelica)</li></ul></li></ul></li> <li>odstup <ul><li>s jednim članom: bilo koji zatvornik (plan, krug, panj)</li> <li>s dvama članovima: <ul><li>izvorne hrvatske riječi: samo st, št, zd, žd (rast, kost, grozd)</li> <li>ostale riječi: <ul><li>dva šumnika: takt, indeks, recept, smaragd</li> <li>usneni zvonačnik (m i v) + šumnik: samt, limb, trijumf</li> <li>nosnik (osim m) + šumnik: pacijent, asistent</li> <li>bočnik + šumnik: kult, alt, revanš</li> <li>treptajnik + šumnik: sport, švorc</li> <li>treptajnik + nosnik (uključujući m): šarm, nerv</li> <li>j + ostali konsonanti (osim r): dizajn, štrajk, emajl</li></ul></li></ul></li> <li>s trima članovima: <ul><li>KKK gdje prvi može biti bilo koji zatvornik, drugi može biti samo šumnik ili m i v, a treći može biti samo šumnik: tekst, infarkt, punkt, ekscerpt.</li></ul></li></ul></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Dodatna_ograničenja">Dodatna ograničenja</h5></div> Hrvatski ne dopušta sve skupove koji su prethodnim pravilom po zvonkosti dopušteni (ova pravila vrijede unutar jednoga sloga, ne između njih): <ul><li>ograničenja konsonanata <ul><li>ograničenje jednakosti: dva ista konsonanta ne mogu se naći u istome slogu</li> <li>ograničenje netipičnosti: netipični nizovi glasova (dva zapornika kao u ktetik, zapornik i šumnik kao u pšenica ili dva tjesnačnika kao u sfera) onemogućuju da sljedi zvonačnik (dakle sljedovi kao što stu ptr, psl), ali dopušten je oblik shv u shvatiti</li> <li>ograničenje usnenosti: dva usnena glasa ne mogu biti jedan pored drugoga (dakle zabranjeni su skupovi *fm, *pv, *mv i tako dalje)</li> <li>ograničenje zvonačne visine: dva visoka zvonačnika ne mogu se slijediti: zabranjeni su skupovi *ljj ili *njj</li> <li>ograničenje protočnosti: zabranjeno je da se bočnci i treptajnici nižu unutar sloga: *llj, *rl, *ljr</li> <li>ograničenje nosnosti i protočnosti: nosnici n i nj, bočnici l i lj te treptajnik r ne mogu se slijediti unutar sloga: *nl, *rn, *nj</li> <li>ograničenje djelomične jednakosti: sprečava da se glasovi t i d nižu u istom slogu sa slivenicima ili da se slivenici nižu s tjesnačnicima (zabranjeni su *tc, *cš)</li> <li>ograničenje ponavljanja: onemogućen je slijed slivenika *cdž, *ćč</li> <li>ograničenje slivenosti: t i d ne mogu se naći ispred s, š, z i ž: zabranjeni su *tš, *dz ili *dž</li> <li>ograničenje visine: onemogućuje sljedove s i z sa ć, č, đ, dž, š i ž te sljedove s i z sa lj i nj: *sč, *šs, *ljn; s i z može se priključiti i f, h i c: zabranjeni su *fš, *hš ili *cć</li> <li>ograničenje razvučenosti: š, ž, č i dž ne mogu biti u slijedu sa ć i đ: *šć, *ćč, *džć</li> <li>ograničenje hrptenosti: jedrenici k, g i h ne mogu biti u susjedstvu unutar istoga sloga: *hk, *kg, *hg</li> <li>dvostruko ograničenje krajnosti: usneni (p, b, f) i jedreni (k, g, h) ne mogu biti u susjedstvu međusobno niti unutar skupine: zabranjeni su *pk i *gf, ali i *pf, *bp te *kg i *hg</li> <li>ograničenje zvučnosti: šumnici uvijek moraju dijeliti zvučnost: zabranjuje *pg, *đt, *bp, *hb i tako dalje.</li></ul></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Naglasni_sustav">Naglasni sustav</h3></div> U hrvatskome standardnom jeziku naglašen je onaj slog koji se među drugima ističe tonom (kretanjem melodije), silinom (snaga zračne struje, utrošak veće količine zraka iz pluća i jači potisak zraka kroz govorne organe) i trajanjem. Dužina može biti prisutna i na zanaglasnim slogovima (zanaglasna dužina). Posebno je važna razlika u tonovima (silaznom i uzlaznom) koji se pojavljuju na naglašenom slogu. Po ovoj opreci hrvatski standardni govor ima melodijski naglasak (upotrebljava tonove), a neki govori imaju udarni naglasak (bez razlike u tonu). Riječi se dijele na naglasnice (koje imaju naglasak) i na nenaglasnice (koje nemaju naglasak, znane i kao klitike), a one se dijele na <a href="/w/index.php?title=Proklitike&action=edit&redlink=1" class="new" title="Proklitike (stranica ne postoji)">prednaglasnice</a> i <a href="/wiki/Enklitike" class="mw-redirect" title="Enklitike">zanaglasnice</a>. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Tradicionalni_pristup">Tradicionalni pristup</h4></div> Standard je utemeljen na <a href="/wiki/Novo%C5%A1tokavski_jekavski_dijalekt" class="mw-redirect" title="Novoštokavski jekavski dijalekt">novoštokavskoj</a> razlici četiriju naglasaka koji su zapravo spoj siline, tona (opreka silaznosti i uzlaznosti) i trajanjem (opreka kratkoće i dužine): <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th colspan="2" rowspan="2"> </th> <th colspan="2">Ton </th></tr> <tr> <th>Silaznost </th> <th>Uzlaznost </th></tr> <tr> <th rowspan="2">Trajanje </th> <th>Kratkoća </th> <td>ȁ </td> <td>à </td></tr> <tr> <th>Dužina </th> <td>ȃ </td> <td>á </td></tr></tbody></table> Postoje određena pravila raspodijele naglaska: <ul><li>jednosložne riječi mogu imati samo silazne naglaske: kȍnj, grȃd</li> <li>u sredini riječi mogu se nalaziti samo uzlazni: daljìna, počétak</li> <li>na prvome slogu višesložnih riječi mogu se pojaviti svi naglasci: slȁma, prâvda, jèzik, táma.<a href="#cite_note-:17-100">[100]</a></li></ul> Riječi stranog podrijetla mogu kršiti ova pravila: aligȃtor, dirigȅnt, informȃtor i tako dalje. Mnoge imaju dublete koje poštuju pravila.<a href="#cite_note-:16-81">[81]</a> Postoje mnoge paradigme koje uzrokuju promjene glasova. Primjerice, riječi s početnim silaznim naglaskom mogu prebaciti naglasak na prednaglasnicu. Naglasak pritom postaje kratkouzlazan ili pak ostaje kratkosilazan: bez brȁta > bèz‿brata, u grâd > ȕ‿grād.<a href="#cite_note-:17-100">[100]</a> Kratkosilazni ton opisuje se kao odsječen, a kratkouzlazni usporen. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Moderni_pristup">Moderni pristup</h4></div> Ovo viđenje nije u potpunosti točno. Već je spomenuto da dužina samoglasnika nije uvijek jednaka: dugi naglašeni slogovi duži su 50 % od nenaglašenih, a kratki naglašni 30 % duži od kratkih nenaglašenih. Razlika u trajanju među jednosložnim (silaznim) naglascima jednaka je razlici u trajanju među kratkih naglašenim i kratkim nenaglašenim slogovima: 30 %. Dugi uzlazni duži su 22 % od kratkih, a dugi nenaglašeni 10 % kratkih.<a href="#cite_note-101">[101]</a> Nadalje, hrvatski naglasni tonovi ne ostvaruju se samo na naglašenom slogu. Točan bi opis hrvatskoga sustava tri dionice (udar/silinu, dužinu i ton) ovako opisao. <ul><li>Udar</li></ul> Slog koji prima udar, to jest silinu, bit će označen naglašenim u umovima hrvatskih govornika: primjerice: kuća, nos, razbiti, uspostaviti i tako dalje. Udar je rijetko sam po sebi razlikovno sredstvo između dviju riječi ili oblika iste riječi. U ostatku teksta označavat će se podebljanim slovima. <ul><li>Dužina</li></ul> Dužina je obilježje sloga u hrvatskome i može razlikovati riječi (luk 'povrće' i lūk 'oružje' ili vidi, imperativ, i vidī, prezent). Dug slog ponaša se kao da se sastoji od dva kratka. Kaže se da kratak samoglasnik ima jednu moru, a dugi dvije. <ul><li>Ton</li></ul> Hrvatski jezik poznaje dva tona: niski i visoki. Visoki ton razlikovan je, pojavljuje se isključivo na slogu s udarom i na slogu koji slijedi (riječi s dvama udarima imaju i dva visoka tona: najjadniji). Niski tonovi nalaze se u riječima bez udara (prednaglasnice, zanaglasnice) i na ostalim slogovima, ali mogu se pojaviti i na slogu koji jest naglašen u kombinaciji s visokim. Kombinirajući ova tri obilježja mogu se označiti hrvatski naglasci. <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Jednosložni_naglasak">Jednosložni naglasak</h5></div> Ovaj naglasak odgovara tradicionalnome silaznom: slog s udarom prima visoki ton. Ako je slog dug, visoki ton dolazi na prvu moru (prvi od dvaju kratkih samoglasnika koji tvore dugi). Drugi slogovi (i druga mora dugih) dobivaju niski ton. Kako izgovor riječi napreduje, dolazi do promjene visoki > niski ton što govornici doživljavaju kao silazni ton.<a href="#cite_note-:18-102">[102]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th> </th> <th colspan="2">Prvi slog </th> <th>Drugi slog </th> <th rowspan="4"> </th> <th colspan="2">Prvi slog </th> <th rowspan="4"> </th> <th>Prvi slog </th> <th>Drugi slog </th></tr> <tr> <td>Riječ s tradicionalnom oznakom naglaska </td> <td colspan="3">mȃjka </td> <td colspan="2">nôs </td> <td colspan="2">mȁma </td></tr> <tr> <td>Razdvojba </td> <td>ma </td> <td>aj </td> <td>ka </td> <td>no </td> <td>os </td> <td>ma </td> <td>ma </td></tr> <tr> <td>Tonovi </td> <td>visoki </td> <td>niski </td> <td>niski </td> <td>visoki </td> <td>niski </td> <td>visoki </td> <td>niski </td></tr></tbody></table> Ovaj naglasak naziva se jednosložnim jer se visoki ton ostvaruje na jednome slogu, ostali nisu bitni za percepciju naglaska. <div class="mw-heading mw-heading5"><h5 id="Dvosložni_naglasak">Dvosložni naglasak</h5></div> Dvosložni naglasak tradicionalno se smatra uzlaznim iako se fonetskim analizama ustvrdilo da nema uzlazne tonske konture.<a href="#cite_note-:3-61">[61]</a> Zove se dvosložnim jer uključuje dva sloga: na prvome, koji govornici smatraju naglašenim i koji prima udar, nalazi se niski ton, a na sljedećem visoki.<a href="#cite_note-:18-102">[102]</a><a href="#cite_note-103">[103]</a> Tako funkcionira gotovo suprotno od jednosložnoga. Razlika u dužini udarnoga sloga stvara razliku između tradicionalno dugouzlaznog i dugosilaznog. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th> </th> <th>Prvi slog </th> <th>Drugi slog </th> <th rowspan="4"> </th> <th colspan="2">Prvi slog </th> <th rowspan="4"> </th> <th>Prvi slog </th> <th>Drugi slog </th></tr> <tr> <td>Riječ s tradicionalnom oznakom naglaska </td> <td colspan="2">báka </td> <td colspan="2">òtac </td> <td colspan="2">kúma </td></tr> <tr> <td>Razdvojba </td> <td>baa </td> <td>ka </td> <td>o </td> <td>tac </td> <td>kuu </td> <td>ma </td></tr> <tr> <td>Tonovi </td> <td>niski </td> <td>visoki </td> <td>niski </td> <td>visoki </td> <td>niski </td> <td>visoki </td></tr></tbody></table> Dvosložni naglasak zanimljiv je jer mnogim strancima funkcionira obrnuto od onih u njihovim <a href="/wiki/Materinski_jezik" title="Materinski jezik">materinskim</a>: u engleskome je naglašeni slog istaknut samo udarom, ali također ima i viši ton. Govornici engleskoga stoga mogu riječi s dvosložnim naglaskom čuti kao naglašene na slogu iza onoga koji zaista prima udar. Što se tiče dijalekata, nekima je zanaglasni slog u dvosložnom naglasku iznimno visok (primjer je <a href="/w/index.php?title=Osje%C4%8Dki_govor&action=edit&redlink=1" class="new" title="Osječki govor (stranica ne postoji)">Osijek</a>), a nekima je dosta nizak. Oni govori koji nisu novoštokavski imaju potpuno drukčija pravila i tonove. Iako standard traži dva sloga za dvosložni naglasak, neki govori potvrđuju da to tako ne mora biti.<a href="#cite_note-104">[104]</a> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Morfonologija">Morfonologija</h3></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Glasovna_promjena" title="Glasovna promjena">Glasovna promjena</a></div></div><a href="/w/index.php?title=Morfonologija&action=edit&redlink=1" class="new" title="Morfonologija (stranica ne postoji)">Morfonologija</a> je disciplina koja proučava fonološku građu morfema i fonološke promjene uvjetovane <a href="/wiki/Morfologija_(jezikoslovlje)" title="Morfologija (jezikoslovlje)">morfologijom</a>. U užem smislu, riječ je o glasovnim promjenama koje u jeziku određeni morfološki uvjeti uzrokuju. Ovdje ćemo ukratko proučiti neke bitne hrvatske glasovne promjene: <a href="/wiki/Jedna%C4%8Denje_po_zvu%C4%8Dnosti" title="Jednačenje po zvučnosti">jednačenje po zvučnosti</a>, <a href="/wiki/Jedna%C4%8Denje_po_mjestu_tvorbe" title="Jednačenje po mjestu tvorbe">jednačenje po tvorbenome mjestu</a>, gubljenje suglasnika, <a href="/wiki/Proteza_(jezikoslovlje)" title="Proteza (jezikoslovlje)">umetanje j</a>, <a href="/wiki/Palatalizacija" title="Palatalizacija">palatalizacija</a>, <a href="/wiki/Sibilarizacija" title="Sibilarizacija">sibilarizacija</a>, <a href="/wiki/Jotacija" title="Jotacija">jotacija</a>, <a href="/wiki/Nepostojano_a" title="Nepostojano a">nepostojani a</a>, <a href="/wiki/Vokalizacija" title="Vokalizacija">vokalizacija</a>, <a href="/wiki/Refleksi_jata" title="Refleksi jata">promjene ije/je</a>, <a href="/wiki/Prijevoj" title="Prijevoj">prijevoj</a> i <a href="/wiki/Prijeglas" title="Prijeglas">prijeglas</a>. Uz ove postoje i neke rubnije. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Jednačenje_po_zvučnosti">Jednačenje po zvučnosti</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Jedna%C4%8Denje_po_zvu%C4%8Dnosti" title="Jednačenje po zvučnosti">Jednačenje po zvučnosti</a></div></div>U hrvatskome vrijedi da se šumnici prilagođuju po zvučnosti onom šumniku koji slijedi za njima po sljedećoj tablici:<a href="#cite_note-:15-105">[105]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Zvučni </th> <td>b </td> <td>d </td> <td>g </td> <td>z </td> <td>ž </td> <td>đ </td> <td>dž </td> <td> </td> <td> </td> <td> </td></tr> <tr> <th>Bezvučni </th> <td>p </td> <td>t </td> <td>k </td> <td>s </td> <td>š </td> <td>ć </td> <td>č </td> <td>f </td> <td>h </td> <td>c </td></tr></tbody></table> Glasovi f, h i c rabe svoje alofone. Jednačenje se provodi pri dodavanju afiksa i između naglašene riječi i klitika (pravopis ne zapisuje uvijek promjenu): <ul><li>s- + grabiti > zgrabiti</li> <li>sud- + -kinja > sutkinja</li> <li>ivanić- + -grad > Ivanićgrad (izgovor kao ivaniđgrad).</li></ul> U <a href="/wiki/Genitiv" title="Genitiv">genitivu</a> <a href="/wiki/Mno%C5%BEina" title="Množina">množine</a> vraća se originalni oblik ili se izvorno bezvučni glasovi ozvučuju (ne uvijek): <ul><li>bilješka > bilježaka</li> <li>svezak > G jd. sveska > svezaka</li> <li>narudžba > narudžaba (iako nastalo od naruč- + -ba).</li></ul> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Jednačenje_po_mjestu_tvorbe">Jednačenje po mjestu tvorbe</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Jedna%C4%8Denje_po_mjestu_tvorbe" title="Jednačenje po mjestu tvorbe">Jednačenje po mjestu tvorbe</a></div></div>Jednačenje po mjestu tvorbe odnosi se na smjene tjesnačnika i slivenika te na često tek alofonične promjene nazala i promjene jedrenika: <ul><li>pravilo 1: <ul><li>s i z postaju š i ž pred č, dž, š, ž, ć, đ, lj, nj <ul><li>iz- + -čaš-iti > iščašiti</li> <li>raz- + -član-ba > raščlamba</li> <li>obraz- + -čić > obraščić</li> <li>bez- + -ćut-an > bešćutan</li> <li>jutros- + -nji > jutrošnji</li> <li>neke iznimke: lj i nj postali od dvoglasa (snjegovi) i česti nedostatak promjene z u ž pred sufiksom -ljiv (rastezljiv)</li></ul></li></ul></li> <li>pravilo 2: <ul><li>nazali se slažu s mjestom tvorbe slijedećih šumnika: n postaje [ŋ] pred jedrenicima, m postaje [ɱ] pred zubnousnenicima (isto može vrijediti i za n), n postaje m pred dvousnenicima (jedino se ova promjena pokazuje pravopisom) <ul><li>hin- + -ba > himba</li> <li>crven- + -perka > crvenperka (izgovor crvemperka)</li> <li>stran- + -ka > stranka (izgovor straŋka)</li> <li>amfora (izgovor aɱfora)</li></ul></li></ul></li> <li>pravilo 3: <ul><li>glasovi k, g i h postaju č, ž i š pred č, ć, lj i nj <ul><li>buh- + -ljiv > bušljiv</li> <li>strag- + -nji > stražnji</li> <li>rog- + -čić > roščić (rogčić > rožčić > roščić)</li></ul></li></ul></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Ispadanje_konsonanata">Ispadanje konsonanata</h4></div> Pravila ispadanja konsonanata jesu mnoga. Načelno, dva ista konsonanta krate se u jedan (ali pri dodatku prefiksa ili spajanja dviju riječi moguće je da se izgovaraju kao jedan dugi). Primjeri su iz- + -znojiti > iznojiti, pet + deset > pedeset, rus- + -ski > ruski i tako dalje. Nadalje, dentali t i d u dodiru sa slivenicima i tjesnačnicima nestaju ili s njima tvore slivenike, a primjeri su svetac > svetca (izgovor i alternativni zapis sveca),<a href="#cite_note-:15-105">[105]</a> hrvat- + -ština > Hrvaština). U skupovima st, št, zd i žd nestaju t i d ako slijedi suglasnik (pravilo se ne bilježi pravopisno uvijek niti se u govoru provodi konzistentno), a primjeri su korist- + -na > korisna, šest + deset > šezdeset, vijest- + -nik > vjesnik i slično. Slično, u skupovima sk i zg jedrenici ispadaju pred n: stiskati > stisnuti, brizgati > briznuti. Glasovi s i š nestaju ako prije njih dolaze jedrenici i slivenici: siromah + -stvo > siromašstvo > siromaštvo. Naposljetku, glas j ispada iza nepčanika: noć + -ju > noću. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Umetanje_j">Umetanje j</h4></div> Umetanje ili proteza glasa j događa se kada se u dodiru nađu neki vokal i vokal i: piti > pi-em > pijem, taksi + -a > taksija. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Palatalizacija">Palatalizacija</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Palatalizacija" title="Palatalizacija">Palatalizacija</a></div></div>Palatalizacija je nastala <a href="/wiki/Prva_palatalizacija" title="Prva palatalizacija">prvom palatalizacijom</a> u praslavenskome.<a href="#cite_note-106">[106]</a> Ukratko, palatalizacija je promjena k, g, h u č, ž, š pred pred i, e, a i u, ali najčešće e te pred nekim konsonantima u određenim uvjetima.<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Također, skupovi sk i zg postaju št/šč i žd/ždž. Neki su primjeri: rek- + -em > rečem, mnog- + -iti > množiti, orah- + -ar > orašar, slug- + -benik > službenik. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Sibilarizacija">Sibilarizacija</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Sibilarizacija" title="Sibilarizacija">Sibilarizacija</a></div></div>Sibilarizacija je nastala od <a href="/wiki/Druga_palatalizacija" title="Druga palatalizacija">druge palatalizacije</a> i <a href="/wiki/Progresivna_palatalizacija" title="Progresivna palatalizacija">progresivne (treće) palatalizacije</a> u hrvatskoj povijesti.<a href="#cite_note-107">[107]</a> Riječ je o promjeni k, g, h u c, z, s pred samoglasnikom i te istoj promjeni iza i, e, ije/je, u i slogotvornoga r ako za njima slijedi a. Neki su primjeri: majk- + -i > majci, vuk- + -ijah > vucijah, dih- + -ati > disati. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Jotacija">Jotacija</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Jotacija" title="Jotacija">Jotacija</a></div></div>Jotacija je promjena pri kojoj glas j uzrokuje onepčanjenje konsonanata koji mu prethode: <ul><li>p, b, m, v > plj, blj, mlj, vlj (događa se <a href="/w/index.php?title=Epenteza&action=edit&redlink=1" class="new" title="Epenteza (stranica ne postoji)">epenteza glasa l</a> koji se jotira)</li> <li>t, d, s, z, c, n, l > ć, đ, š, ž, ć, nj, lj</li> <li>k, g, h > č, ž, š</li> <li>st i št, zd i žd > št/šć, žd/žđ</li> <li>sk i šk > št/šć/šk/šč.</li></ul> Moguće je da j ostane poslije promjene (Božji) ili da se ona uopće ne dogodi (pasji). Neki su primjeri: pisati > pišem, sol- + -ju > solju, plak- + -j > plač i tako dalje. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Nepostojani_a">Nepostojani a</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članci o temama: <a href="/wiki/Nepostojano_a" title="Nepostojano a">Nepostojano a</a> i <a href="/wiki/Nepostojano_e" title="Nepostojano e">Nepostojano e</a></div></div>Iako povijesno gledano zapravo dolazi do umetanja glasa a, sa stajališta modernoga jezika u infleksiji nekih riječi gubi se samoglasnik a: nokat + -a > nokta, mislilac + -a > mislioca, orao + -a > orla i tako dalje. Nepostojani a umeće se i ako prefiks ili proklitika počinje glasom s ili z, a slijedi ps, ks, pš, kš ili samo s, z, š i ž (neobvezno osim s <a href="/wiki/Prijedlog" class="mw-redirect" title="Prijedlog">prijedlogom</a> s): s sestrom > sa sestrom, niz stepenice > niza stepenice, iz- + zvati > izazvati. Pravilo se ipak ne provodi dosljedno: iz- + zviždati > izviždati (ne *izazviždati). Postoje i neke dublete: sabor (s nepostojanim a) i zbor (bez njega).<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a> Nepostojani a zahtijeva i dodavanje k pred jedrenike: k gradu > ka gradu, k klupi > ka klupi. Pojavljuje se i pred <a href="/wiki/Zamjenica" class="mw-redirect" title="Zamjenica">zamjenicama</a> mnom i nj: s mnom > sa mnom, pred nj > preda nj. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Vokalizacija">Vokalizacija</h4></div> Vokalizacija, znana i kao smjena l > o događa se kada se glas l nađe na kraju sloga, on tada postaje o: gleda- + -l > gledal > gledao, anđel- + -∅ > anđeo i slično. Promjena ima neke slučajeve kada se ne provodi: bol, kolac > kolca i slično. <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Promjene_ije/je_i_prijevoj">Promjene ije/je i prijevoj</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članci o temama: <a href="/wiki/Refleksi_jata" title="Refleksi jata">Refleksi jata</a> i <a href="/wiki/Prijevoj" title="Prijevoj">Prijevoj</a></div></div>Prijevoj je u hrvatskome promjena s poviješću još iz indoeuropskoga prajezika.<a href="#cite_note-108">[108]</a> u hrvatskome se realizira nestajanjem, duljenjem ili promjenom kakvoće vokala: <ul><li>govoriti > razgovarati</li> <li>brati > berem > birati > izbor</li> <li>zanijeti > zanesem > zanos</li> <li>cmoknuti > cmakati</li> <li>stvoriti > stvarati</li> <li>previti > prijevoj</li> <li>starac > starca (izgovor stȁrac > stȃrca)</li> <li>grad > gradovi (izgovor grȃd > grȁdovi)</li> <li>bijel > bjelkast (izmjena ije > je, je > ije i je > je [jē] oblici su prijevoja).<a href="#cite_note-:12-64">[64]</a></li></ul> Osim prijevoja, refleks jata doživljava još promjenu u i pred vokalima (vidje- + -l > vidjeo > vidio, za razliku od vidje- + -la > vidjela) i promjenu u e kada je kratak iza suglasnika i r (strijela > strelica, ali može i strjelica).<a href="#cite_note-:15-105">[105]</a> <div class="mw-heading mw-heading4"><h4 id="Prijeglas">Prijeglas</h4></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Prijeglas" title="Prijeglas">Prijeglas</a></div></div>Glasovi e i o postaju u i e kada slijede za nepčanikom: brat + -e > brate, ali muž + -e > mužu, isto tako čovjek + -om > čovjekom, ali panj + -om > panjem. Promjena se obrće ako je samoglas u slogu prije e: Beč + -om > Bečem > Bečom, ali ima i iznimki. Glasovi r, c i z ponašaju se često kao nepčanici (što su nekoć često i bili): car + -om > carem ili carom.<figure typeof="mw:File/Thumb"><a href="/wiki/Datoteka:Croatian_subdialects.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Croatian_subdialects.png/250px-Croatian_subdialects.png" decoding="async" width="250" height="116" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Croatian_subdialects.png/375px-Croatian_subdialects.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/81/Croatian_subdialects.png/500px-Croatian_subdialects.png 2x" data-file-width="1400" data-file-height="650" /></a><figcaption>Hrvatski dijalekti u RH i BiH</figcaption></figure> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Gramatika">Gramatika</h2></div> <div style="margin-left:0.3rem"><link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7016135"><div role="note" class="hatnote navigation-not-searchable"><a href="/wiki/Datoteka:Vista-xmag.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/18px-Vista-xmag.png" decoding="async" width="18" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/27px-Vista-xmag.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/e5/Vista-xmag.png/36px-Vista-xmag.png 2x" data-file-width="128" data-file-height="128" /></a> Podrobniji članak o temi: <a href="/wiki/Gramatika_hrvatskoga_jezika" title="Gramatika hrvatskoga jezika">Gramatika hrvatskoga jezika</a></div></div>U hrvatskom jeziku postoje sljedeće vrste riječi: <a href="/wiki/Imenice" title="Imenice">imenice</a>, <a href="/wiki/Glagoli" title="Glagoli">glagoli</a>, <a href="/wiki/Zamjenice" title="Zamjenice">zamjenice</a>, <a href="/wiki/Pridjevi" title="Pridjevi">pridjevi</a>, <a href="/wiki/Prijedlozi" title="Prijedlozi">prijedlozi</a>, <a href="/wiki/Prilozi" title="Prilozi">prilozi</a>, <a href="/wiki/Veznici" title="Veznici">veznici</a>, <a href="/wiki/Brojevi_(vrsta_rije%C4%8Di)" title="Brojevi (vrsta riječi)">brojevi</a>, <a href="/wiki/Usklici" title="Usklici">usklici</a> i riječi koje svrstavamo kao <a href="/wiki/%C4%8Cestice_(vrsta_rije%C4%8Di)" title="Čestice (vrsta riječi)">čestice</a>. Promjenljive vrste riječi jesu imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice i brojevi. One se mogu mijenjati po određenim kategorijama unutar određenih paradigmi (<a href="/wiki/Sklonidba" title="Sklonidba">deklinacija</a> i <a href="/wiki/Sprezanje" title="Sprezanje">konjugacija</a>). <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Imenice">Imenice</h3></div> Hrvatske imenice dijele se u tri kategorije s obzirom na sročnost s pridjevima, brojevima i zamjenicama: muški, ženski i srednji <a href="/wiki/Gramati%C4%8Dki_rod" title="Gramatički rod">rod</a>. Nadalje, hrvatske imenice označuju brojnost pojma upotrebom dvaju brojeva: <a href="/wiki/Jednina" title="Jednina">jednina</a> i <a href="/wiki/Mno%C5%BEina" title="Množina">množina</a>. Postoji i malina koja se pojavljuje uz brojeve dva, tri i četiri (jedan stup, dva stupa, pet stupova). Postoji i oblik zbirne množine (stručni je naziv zbirna imenica) koji označava 'veću gomilu, veću količinu' nečega. U hrvatskom jeziku postoji sedam <a href="/wiki/Pade%C5%BE" title="Padež">padeža</a>: <ul><li><a href="/wiki/Nominativ" title="Nominativ">nominativ</a> (padež subjekta)</li> <li><a href="/wiki/Akuzativ" title="Akuzativ">akuzativ</a> (padež izravnog objekta)</li> <li><a href="/wiki/Genitiv" title="Genitiv">genitiv</a> (padež posvojnosti)</li> <li><a href="/wiki/Dativ" title="Dativ">dativ</a> (padež neizravnoga objekta)</li> <li><a href="/wiki/Lokativ" title="Lokativ">lokativ</a> (padež položaja)</li> <li><a href="/wiki/Instrumental" title="Instrumental">instrumental</a> (padež sredstva i društva)</li> <li><a href="/wiki/Vokativ" title="Vokativ">vokativ</a> (padež dozivanja).</li></ul> Svojstvuje ih promjena nastavka u riječi uz izuzetak lokativa koji je istovjetan dativu (osim kod nekih zamjeničnih i pridjevskih oblika), ali zahtijeva prijedlog uza se (iako je nekada mogao stajati samostalno). Postoje tri osnovne deklinacije imenica: a-deklinacija (obično imenice muškog i srednjeg roda), e-deklinacija (obično ženskoga roda sa završnim -a u nominativu jednine) i i-deklinacija (obično ženski rod).<a href="#cite_note-:16-81">[81]</a> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th rowspan="3"> </th> <th colspan="4">A-deklinacija </th> <th colspan="2">E-deklinacija </th> <th colspan="2">I-deklinacija </th></tr> <tr> <th colspan="2">muški rod </th> <th colspan="2">srednji rod </th> <th colspan="4">ženski rod </th></tr> <tr> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th></tr> <tr> <th>Nominativ </th> <td>prozor-∅ </td> <td>prozor-i </td> <td>mjest-o </td> <td>mjest-a </td> <td>kuć-a </td> <td>kuć-e </td> <td>kost-∅ </td> <td>kost-i </td></tr> <tr> <th>Akuzativ </th> <td>prozor-∅ </td> <td>prozor-e </td> <td>mjest-o </td> <td>mjest-a </td> <td>kuć-u </td> <td>kuć-e </td> <td>kost-∅ </td> <td>kost-i </td></tr> <tr> <th>Genitiv </th> <td>prozor-a </td> <td>prozor-ā </td> <td>mjest-a </td> <td>mjest-ā </td> <td>kuć-ē </td> <td>kuć-ā </td> <td>kost-i </td> <td>kost-ī/kost-iju </td></tr> <tr> <th>Dativ </th> <td>prozor-u </td> <td>prozor-ima </td> <td>mjest-u </td> <td>mjest-ima </td> <td>kuć-i </td> <td>kuć-ama </td> <td>kost-i </td> <td>kost-ima </td></tr> <tr> <th>Lokativ </th> <td>prozor-u </td> <td>prozor-ima </td> <td>mjest-u </td> <td>mjest-ima </td> <td>kuć-i </td> <td>kuć-ama </td> <td>kost-i </td> <td>kost-ima </td></tr> <tr> <th>Vokativ </th> <td>prozor-e </td> <td>prozor-i </td> <td>mjest-o </td> <td>mjest-a </td> <td>kuć-o </td> <td>kuć-e </td> <td>kost-i </td> <td>kost-i </td></tr> <tr> <th>Instrumental </th> <td>prozor-om </td> <td>prozor-ima </td> <td>mjest-om </td> <td>mjest-ima </td> <td>kuć-om </td> <td>kuć-ama </td> <td>kost-i/košć-u </td> <td>kost-ima </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Pridjevi">Pridjevi</h3></div> Hrvatski pridjevi slažu se s imenicom u rodu, broju i padežu. Osim toga, razlikuju tri stupnja <a href="/w/index.php?title=Komparacija&action=edit&redlink=1" class="new" title="Komparacija (stranica ne postoji)">komparacije</a>: pozitiv, komparativ i superlativ. Pridjevi mogu biti određeni i neodređeni. Određeni oblik samo je u <a href="/wiki/Atribut" title="Atribut">atributnoj</a> uporabi, najčešće uz imenice. Kao predikatno ime (umjesto glagola) nije ovjeren u hrvatskom jeziku, što je jedno od bitnih sintaktičkih razlikovnica između hrvatskoga i srpskoga jezika.<a href="#cite_note-Znika-109">[109]</a> Neodređeni pridjevski oblik ima više različitih upotreba. Može: <ul><li>biti <a href="/wiki/Atribut" title="Atribut">atributom</a></li> <li>izricati neodređenost imenice</li> <li>biti predikatnim proširkom kojemu je mjesto otvorio leksički punoznačan glagol kao predikat pa sročnošću vezati imenicu u subjektu i izricati neodređenost te imenice dok se odvija predikatna radnja</li> <li>biti <a href="/wiki/Predikat" title="Predikat">predikatnim</a> imenom.<a href="#cite_note-Znika-109">[109]</a></li></ul> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th rowspan="3">Pozitiv<a href="#cite_note-:19-110">[110]</a> </th> <th colspan="6">Neodređeni oblici </th> <th colspan="6">Određeni oblici </th></tr> <tr> <th colspan="2">muški rod </th> <th colspan="2">srednji rod </th> <th colspan="2">ženski rod </th> <th colspan="2">muški rod </th> <th colspan="2">srednji rod </th> <th colspan="2">ženski rod </th></tr> <tr> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th></tr> <tr> <th>Nominativ </th> <td>spretan-∅ </td> <td>spretn-i </td> <td>spretn-o </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-i </td> <td>spretn-i </td> <td>spretn-o </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-e </td></tr> <tr> <th>Akuzativ </th> <td>spretan-∅/ spretn-a </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-o </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-u </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-i/ spretn-og(a) </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-o </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-u </td> <td>spretn-e </td></tr> <tr> <th>Genitiv </th> <td>spretn-a </td> <td>spretn-ih </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-ih </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-ih </td> <td>spretn-og(a) </td> <td>spretn-ih </td> <td>spretn-og(a) </td> <td>spretn-ih </td> <td>spretn-e </td> <td>spretn-ih </td></tr> <tr> <th>Dativ </th> <td>spretn-u </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-u </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-oj </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om(u/e) </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om(u/e) </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-oj </td> <td>spretn-im(a) </td></tr> <tr> <th>Lokativ </th> <td>spretn-u </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-u </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-oj </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om(u/e) </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om(u/e) </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-oj </td> <td>spretn-im(a) </td></tr> <tr> <th>Vokativ </th> <td colspan="6">∅ </td> <td>spretn-i </td> <td>spretn-i </td> <td>spretn-o </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-a </td> <td>spretn-e </td></tr> <tr> <th>Instrumental </th> <td>spretn-im </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-im </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-im </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-im </td> <td>spretn-im(a) </td> <td>spretn-om </td> <td>spretn-im(a) </td></tr></tbody></table> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th rowspan="2">Komparativ<a href="#cite_note-:19-110">[110]</a> </th> <th colspan="2">muški rod </th> <th colspan="2">srednji rod </th> <th colspan="2">ženski rod </th></tr> <tr> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th></tr> <tr> <th>Nominativ </th> <td>spretn-iji </td> <td>spretn-iji </td> <td>spretn-ije </td> <td>spretn-ija </td> <td>spretn-ija </td> <td>spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Akuzativ </th> <td>spretn-iji/ spretn-ijeg(a) </td> <td>spretn-ije </td> <td>spretn-ije </td> <td>spretn-ija </td> <td>spretn-iju </td> <td>spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Genitiv </th> <td>spretn-ijeg(a) </td> <td>spretn-ijih </td> <td>spretn-ijeg(a) </td> <td>spretn-ijih </td> <td>spretn-ije </td> <td>spretn-ijih </td></tr> <tr> <th>Dativ </th> <td>spretn-ijem(u/e) </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijem(u/e) </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijoj </td> <td>spretn-ijim(a) </td></tr> <tr> <th>Lokativ </th> <td>spretn-ijem(u/e) </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijem(u/e) </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijoj </td> <td>spretn-ijim(a) </td></tr> <tr> <th>Vokativ </th> <td>spretn-iji </td> <td>spretn-iji </td> <td>spretn-ije </td> <td>spretn-ija </td> <td>spretn-ija </td> <td>spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Instrumental </th> <td>spretn-ijim </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijim </td> <td>spretn-ijim(a) </td> <td>spretn-ijom </td> <td>spretn-ijim(a) </td></tr> <tr> <th rowspan="2">Superlativ </th> <th colspan="2">muški rod </th> <th colspan="2">srednji rod </th> <th colspan="2">ženski rod </th></tr> <tr> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th> <th>jednina </th> <th>množina </th></tr> <tr> <th>Nominativ </th> <td>naj-spretn-iji </td> <td>naj-spretn-iji </td> <td>naj-spretn-ije </td> <td>naj-spretn-ija </td> <td>naj-spretn-ija </td> <td>naj-spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Akuzativ </th> <td>naj-spretn-iji/ naj-spretn-ijeg(a) </td> <td>naj-spretn-ije </td> <td>naj-spretn-ije </td> <td>naj-spretn-ija </td> <td>naj-spretn-iju </td> <td>naj-spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Genitiv </th> <td>naj-spretn-ijeg(a) </td> <td>naj-spretn-ijih </td> <td>naj-spretn-ijeg(a) </td> <td>naj-spretn-ijih </td> <td>naj-spretn-ije </td> <td>naj-spretn-ijih </td></tr> <tr> <th>Dativ </th> <td>naj-spretn-ijem(u/e) </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijem(u/e) </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijoj </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td></tr> <tr> <th>Lokativ </th> <td>naj-spretn-ijem(u/e) </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijem(u/e) </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijoj </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td></tr> <tr> <th>Vokativ </th> <td>naj-spretn-iji </td> <td>naj-spretn-iji </td> <td>naj-spretn-ije </td> <td>naj-spretn-ija </td> <td>naj-spretn-ija </td> <td>naj-spretn-ije </td></tr> <tr> <th>Instrumental </th> <td>naj-spretn-ijim </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijim </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td> <td>naj-spretn-ijom </td> <td>naj-spretn-ijim(a) </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Glagoli">Glagoli</h3></div> Glagoli u hrvatskome razlikuju vidove, vremena, načine i stanja. Glagoli po <a href="/w/index.php?title=Aspekt_(jezikoslovlje)&action=edit&redlink=1" class="new" title="Aspekt (jezikoslovlje) (stranica ne postoji)">vidu</a> mogu biti svršeni i nesvršeni, koji se dijele u učestale i trajne. Svaki glagol ima vid koji može mijenjati derivacijom (tvorbom riječi), a ne konjugacijom. Vremena u hrvatskom jeziku su: <ul><li>Prošla: <a href="/wiki/Perfekt" title="Perfekt">perfekt</a>, <a href="/wiki/Aorist" title="Aorist">aorist</a>, <a href="/wiki/Imperfekt" title="Imperfekt">imperfekt</a>, <a href="/wiki/Pluskvamperfekt" title="Pluskvamperfekt">pluskvamperfekt</a></li> <li>Sadašnje: <a href="/wiki/Prezent" title="Prezent">prezent</a></li> <li>Buduća: <a href="/wiki/Futur" class="mw-redirect" title="Futur">futur</a> (futur I.) , <a href="/wiki/Futur_drugi" title="Futur drugi">futur egzaktni</a> (futur II.), a u gramatikama prije Maretićeve bio je zabilježen i klasificiran i 3. oblik futura (primjerice u <a href="/wiki/%C5%A0ime_Star%C4%8Devi%C4%87" title="Šime Starčević">Šime Starčevića</a>).</li></ul> Glagoli razlikuju četiri stanja: <a href="/w/index.php?title=Indikativ&action=edit&redlink=1" class="new" title="Indikativ (stranica ne postoji)">indikativ</a>, <a href="/wiki/Kondicional" class="mw-disambig" title="Kondicional">kondicional</a>, <a href="/wiki/Imperativ" title="Imperativ">imperativ</a> i <a href="/wiki/Optativ" title="Optativ">optativ</a>. Glagolska stanja u hrvatskom su radno i trpno (<a href="/w/index.php?title=Aktiv&action=edit&redlink=1" class="new" title="Aktiv (stranica ne postoji)">aktiv</a> i <a href="/w/index.php?title=Pasiv&action=edit&redlink=1" class="new" title="Pasiv (stranica ne postoji)">pasiv</a>). <a href="/w/index.php?title=Particip&action=edit&redlink=1" class="new" title="Particip (stranica ne postoji)">Participa</a> u hrvatskom jeziku ima pet: nazivaju se <a href="/wiki/Glagolski_prilog" title="Glagolski prilog">glagolskim prilozima</a> i <a href="/wiki/Glagolski_pridjev" title="Glagolski pridjev">pridjevima</a>. Glagolski prilozi su sadašnji i prošli (particip prezenta i preterita aktiva I.). Glagolski pridjevi su radni i trpni (particip preterita aktiva II. i particip preterita pasiva). Particip prezenta aktiva se u književnom jeziku sačuvao u nekoliko riječi. <a href="/wiki/Pomo%C4%87ni_glagoli" title="Pomoćni glagoli">Pomoćni glagoli</a> rabe se u tvorbi nekih oblika, a u hrvatskome su jeziku biti i htjeti. Glagoli imaju dvije osnove: infinitivnu i prezentsku. Primjerice, glagol brati, berem: infinitivna je osnova bra-, a prezentska ber-. Po tvorbi ovih oblika glagoli se dijele u šest vrsta koje pak imaju dodatne razrede.<a href="#cite_note-:17-100">[100]</a> Ovdje je konjugacija glagola praviti koji je nesvršen, oblici koji postoje samo u svršenih tvoreni su od vidskoga parnjaka napraviti koji je podcrtan. Oblici koji razlikuju lica, ali mijenjaju se i po rodu navedeni su u svim oblicima. <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th>Način </th> <th colspan="10">Indikativ </th> <th colspan="6">Kondicional </th> <th rowspan="3">Imperativ </th></tr> <tr> <th rowspan="2">Vrijeme </th> <th rowspan="2">Prezent </th> <th rowspan="2">Futur </th> <th rowspan="2">Imperfekt </th> <th rowspan="2">Aorist </th> <th colspan="3">Perfekt </th> <th colspan="3">Pluskvamperfekt </th> <th colspan="3">Sadašnji </th> <th colspan="3">Prošli </th></tr> <tr> <th>muški rod </th> <th>ženski rod </th> <th>srednji rod </th> <th>muški rod </th> <th>ženski rod </th> <th>srednji rod </th> <th>muški rod </th> <th>ženski rod </th> <th>srednji rod </th> <th>muški rod </th> <th>ženski rod </th> <th>srednji rod </th></tr> <tr> <th colspan="18">Jednina </th></tr> <tr> <th>Prvo lice </th> <td>pravim </td> <td>pravit ću </td> <td>pravljah </td> <td>napravih </td> <td>pravio sam </td> <td>pravila sam </td> <td>pravilo sam </td> <td>bio sam pravio </td> <td>bila sam pravila </td> <td>bilo sam pravilo </td> <td>bih pravio </td> <td>bih pravila </td> <td>bih pravilo </td> <td>bio bih pravio </td> <td>bila bih pravila </td> <td>bilo bih pravilo </td> <td> </td></tr> <tr> <th>Drugo lice </th> <td>praviš </td> <td>pravit ćeš </td> <td>pravljaše </td> <td>napravi </td> <td>pravio si </td> <td>pravila si </td> <td>pravilo si </td> <td>bio si pravio </td> <td>bila si pravila </td> <td>bilo si pravilo </td> <td>bi pravio </td> <td>bi pravila </td> <td>bi pravilo </td> <td>bio bi pravio </td> <td>bila bi pravila </td> <td>bilo bi pravilo </td> <td>pravi </td></tr> <tr> <th>Treće lice </th> <td>pravi </td> <td>pravit će </td> <td>pravljaše </td> <td>napravi </td> <td>pravio je </td> <td>pravila je </td> <td>pravilo je </td> <td>bio je pravio </td> <td>bila je pravila </td> <td>bilo je pravilo </td> <td>bi pravio </td> <td>bi pravila </td> <td>bi pravilo </td> <td>bio bi pravio </td> <td>bila bi pravila </td> <td>bilo bi pravilo </td> <td>neka pravi </td></tr> <tr> <th colspan="18">Množina </th></tr> <tr> <th>Prvo lice </th> <td>pravimo </td> <td>pravit ćemo </td> <td>pravljasmo </td> <td>napravismo </td> <td>pravili smo </td> <td>pravile smo </td> <td>pravila smo </td> <td>bili smo pravili </td> <td>bile smo pravile </td> <td>bila smo pravila </td> <td>bismo pravili </td> <td>bismo pravile </td> <td>bismo pravila </td> <td>bili bismo pravili </td> <td>bile bismo pravile </td> <td>bila bismo pravila </td> <td>pravimo </td></tr> <tr> <th>Drugo lice </th> <td>pravite </td> <td>pravit ćete </td> <td>pravljaste </td> <td>napraviste </td> <td>pravili ste </td> <td>pravile ste </td> <td>pravila ste </td> <td>bili ste pravili </td> <td>bile ste pravile </td> <td>bila ste pravila </td> <td>biste pravili </td> <td>biste pravile </td> <td>biste pravila </td> <td>bili biste pravili </td> <td>bile biste pravile </td> <td>bila biste pravila </td> <td>pravite </td></tr> <tr> <th>Treće lice </th> <td>prave </td> <td>pravit će </td> <td>pravljahu </td> <td>napraviše </td> <td>pravili su </td> <td>pravile su </td> <td>pravila su </td> <td>bili su pravili </td> <td>bile su pravile </td> <td>bila su pravila </td> <td>bi pravili </td> <td>bi pravile </td> <td>bi pravila </td> <td>bili bi pravili </td> <td>bile bi pravile </td> <td>bila bi pravila </td> <td>neka prave </td></tr></tbody></table> <table class="wikitable"> <tbody><tr> <th rowspan="4">Prilog </th> <th>sadašnji </th> <th>prošli </th> <th>Pridjev </th> <th colspan="2">radni </th> <th colspan="2">trpni </th> <th rowspan="4">Imenica </th> <th>gl. imenica </th> <th>Način </th> <th colspan="4">(Optativ) </th></tr> <tr> <td rowspan="3">praveći </td> <td rowspan="3">napravivši </td> <th>muški rod </th> <td colspan="2">pravio </td> <td colspan="2">pravljen </td> <td rowspan="3">pravljenje </td> <th>muški rod </th> <td colspan="4">pravio </td></tr> <tr> <th>ženski rod </th> <td colspan="2">pravila </td> <td colspan="2">pravljena </td> <th>ženski rod </th> <td colspan="4">pravila </td></tr> <tr> <th>srednji rod </th> <td colspan="2">pravilo </td> <td colspan="2">pravljeno </td> <th>srednji rod </th> <td colspan="4">pravilo </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Leksik">Leksik</h2></div> Hrvatski je jezik s <a href="/w/index.php?title=Purizam&action=edit&redlink=1" class="new" title="Purizam (stranica ne postoji)">purističkom</a> tradicijom, odnosno jezik u kojem se nastoji naći prijevod <a href="/wiki/Tu%C4%91ice" title="Tuđice">tuđicama</a>, tako da i sam korijen <a href="/wiki/Prevedenice" title="Prevedenice">prevedenice</a> bude hrvatski. Od tuđica koje postoje u hrvatskom jeziku značajne su riječi iz <a href="/wiki/Latinizam" title="Latinizam">latinskog</a>, <a href="/wiki/Germanizam" title="Germanizam">njemačkog</a>, <a href="/wiki/Talijanizam" title="Talijanizam">talijanskog</a>, <a href="/wiki/Rusizam" title="Rusizam">ruskog</a>, <a href="/wiki/Ma%C4%91arizam" title="Mađarizam">mađarskog</a>, <a href="/wiki/Turcizam" title="Turcizam">turskog</a> (<a href="/wiki/Perzijski_jezik" title="Perzijski jezik">perzijskog</a> i <a href="/wiki/Arapski_jezik" title="Arapski jezik">arapskog</a> preko njega), <a href="/wiki/%C4%8Cehizam" title="Čehizam">češkog</a>, <a href="/wiki/Galicizam" title="Galicizam">francuskog</a>, a u novije vrijeme hrvatski posuđuje iz <a href="/wiki/Anglizam" title="Anglizam">engleskoga</a>. <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Wiktionary-logo-hr.png" class="mw-file-description" title="Logotip Wječnika"><img alt="Logotip Wječnika" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/30px-Wiktionary-logo-hr.png" decoding="async" width="30" height="30" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/45px-Wiktionary-logo-hr.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/60px-Wiktionary-logo-hr.png 2x" data-file-width="135" data-file-height="135" /></a><figcaption>Logotip Wječnika</figcaption></figure> </td> <td><a href="/wiki/Wje%C4%8Dnik" title="Wječnik">Wječnik</a> ima rječničku natuknicu <a href="https://hr.wiktionary.org/wiki/hrvatski_jezik" class="extiw" title="wikt:hrvatski jezik">hrvatski jezik</a> </td></tr></tbody></table> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Zanimljivosti">Zanimljivosti</h2></div> <ul><li>najkraće hrvatske riječi jesu: a, u, i, o, k, s</li> <li>najduža riječ hrvatskoga književnog jezika (ako se zanemare dugački brojevi koji se mogu pisati kao jedna riječ) jest: <ul><li>prijestolonasljednikovica <ul><li>od nje se može tvoriti umanjenica:</li></ul></li> <li>prijestolonasljednikovičica <ul><li>potom posvojni pridjevski oblik za ženski rod:</li></ul></li> <li>prijestolonasljednikovičičina <ul><li>i za kraj se može staviti u dativ/lokativ/instrumental množine:</li></ul></li> <li>prijestolonasljednikovičičinima – 31 znak.</li></ul></li></ul> <ul><li>hrvatski jezik jednim je od izvora umjetnoga jezika <a href="/wiki/Toki_pona" title="Toki pona">toki pona</a><a href="#cite_note-111">[111]</a></li> <li><a href="/wiki/Gornje_Mrzlo_Polje_Mre%C5%BEni%C4%8Dko" title="Gornje Mrzlo Polje Mrežničko">Gornje Mrzlo Polje Mrežničko</a> – mjesto s najduljim nazivom u Hrvatskoj</li> <li>riječ paprika iz <a href="/wiki/Hrvatski" class="mw-redirect" title="Hrvatski">hrvatskog</a> je jezika prešla u mnoge druge europske jezike kao posuđenica.[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>] Tako riječ paprika postoji u <a href="/wiki/Njema%C4%8Dki" class="mw-redirect" title="Njemački">njemačkom jeziku</a>, <a href="/wiki/Francuski" class="mw-redirect" title="Francuski">francuskom</a>, <a href="/wiki/Talijanski" class="mw-redirect" title="Talijanski">talijanskom</a>, <a href="/wiki/%C5%A0panjolski" class="mw-redirect" title="Španjolski">španjolskom</a>, <a href="/wiki/Ruski" class="mw-redirect" title="Ruski">ruskom</a>, <a href="/wiki/Portugalski" class="mw-redirect" title="Portugalski">portugalskom</a>, <a href="/wiki/Gr%C4%8Dki" class="mw-redirect" title="Grčki">grčkom</a>, <a href="/wiki/Bjeloruski" class="mw-redirect" title="Bjeloruski">bjeloruskom</a>, <a href="/wiki/Ma%C4%91arski" class="mw-redirect" title="Mađarski">mađarskom</a>, <a href="/wiki/Ukrajinski" class="mw-redirect" title="Ukrajinski">ukrajinskom</a>, <a href="/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki" class="mw-redirect" title="Češki">češkom</a>, <a href="/wiki/Slova%C4%8Dki" class="mw-redirect" title="Slovački">slovačkom</a>, <a href="/wiki/Srpski" class="mw-redirect" title="Srpski">srpskom</a>, <a href="/wiki/Danski" class="mw-redirect" title="Danski">danskom</a>, <a href="/wiki/Finski" class="mw-redirect" title="Finski">finskom</a>, <a href="/wiki/Norve%C5%A1ki" class="mw-redirect" title="Norveški">norveškom</a>, <a href="/wiki/%C5%A0vedski" class="mw-redirect" title="Švedski">švedskom</a>, <a href="/wiki/Litvanski" class="mw-redirect" title="Litvanski">litvanskom</a>, <a href="/wiki/Poljski" class="mw-redirect" title="Poljski">poljskom</a>, <a href="/wiki/Nizozemski" class="mw-redirect" title="Nizozemski">nizozemskom</a>, <a href="/wiki/Gruzijski" class="mw-redirect" title="Gruzijski">gruzijskom</a>, <a href="/wiki/Irski" class="mw-redirect" title="Irski">irskom</a>, <a href="/wiki/Vel%C5%A1ki" class="mw-redirect" title="Velški">velškom</a>, <a href="/wiki/Islandski" class="mw-redirect" title="Islandski">islandskom</a>, <a href="/wiki/Estonski" class="mw-redirect" title="Estonski">estonskom jeziku</a> i drugima; u njemački jezik došla je preko mađarskog u 19. stoljeću, a u mađarski iz hrvatskog jezika[<a href="/wiki/Wikipedija:Navo%C4%91enje_izvora" title="Wikipedija:Navođenje izvora">nedostaje izvor</a>]</li> <li>jedna je od riječi koja ima najviše <a href="/wiki/Sinonim" title="Sinonim">sinonima</a> u hrvatskom jeziku <a href="/w/index.php?title=Oklasak&action=edit&redlink=1" class="new" title="Oklasak (stranica ne postoji)">oklasak</a> (<a href="/wiki/Klip" class="mw-disambig" title="Klip">klip</a> <a href="/wiki/Kukuruz" title="Kukuruz">kukuruza</a>), neki su nazivi: ajdamak, bat, batakljuša, bataljika, batučak, batuček, batuk, baturak, baturice, čepina, čokotinja, ćuka, kic, klas, klasina, klasinec, klasovina, klasovinje, kočanj, kocen, komaljika, komušina, kukuruzina, kumina, kureljica, kuruška, oklipak, okoma, okomak, okomina, okrunica, orušek, otučak, paćika, patura, paturica, rucelj, rucl, rulina, šapurika, ščavina, šepurina, štruk, tekun, tulina, tulinek i drugi</li> <li>u spomen na <a href="/wiki/23._listopada" title="23. listopada">23. listopada</a> <a href="/wiki/1847." title="1847.">1847.</a> godine, kada je na inicijativu <a href="/wiki/Ivan_Kukuljevi%C4%87_Sakcinski" title="Ivan Kukuljević Sakcinski">Ivana Kukuljevića Sakcinskoga</a> <a href="/wiki/Hrvatski_sabor" title="Hrvatski sabor">Hrvatski sabor</a> umjesto latinskoga proglasio službenim hrvatski jezik, <a href="/wiki/Dru%C5%BEba_%22Bra%C4%87a_hrvatskoga_zmaja%22" class="mw-redirect" title="Družba "Braća hrvatskoga zmaja"">Družba Braća hrvatskoga zmaja</a> podignula je u <a href="/wiki/Vara%C5%BEdinske_Toplice" title="Varaždinske Toplice">Varaždinskim Toplicama</a> <a href="/wiki/18._studenoga" title="18. studenoga">18. studenoga</a> <a href="/wiki/1997." title="1997.">1997.</a> godine spomenik hrvatskomu jeziku.<a href="#cite_note-112">[112]</a><a href="#cite_note-113">[113]</a></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Povezani_članci">Povezani članci</h2></div> <ul><li><a href="/wiki/Gramatika_hrvatskoga_jezika" title="Gramatika hrvatskoga jezika">Gramatika hrvatskoga jezika</a></li> <li><a href="/wiki/Hrvatske_gramatike" title="Hrvatske gramatike">Hrvatske gramatike</a></li> <li><a href="/wiki/Hrvatski_rje%C4%8Dnici" title="Hrvatski rječnici">Hrvatski rječnici</a></li> <li><a href="/wiki/Hrvatski_pravopis" class="mw-redirect" title="Hrvatski pravopis">Hrvatski pravopis</a></li> <li><a href="/wiki/Popis_hrvatskih_jezikoslovaca" class="mw-redirect" title="Popis hrvatskih jezikoslovaca">Popis hrvatskih jezikoslovaca</a></li> <li><a href="/wiki/Spomenici_hrvatske_pismenosti" title="Spomenici hrvatske pismenosti">Spomenici hrvatske pismenosti</a></li> <li><a href="/wiki/Korijenski_pravopis" title="Korijenski pravopis">Korijenski pravopis</a></li> <li><a href="/wiki/Povijest_jezika_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Povijest jezika u Bosni i Hercegovini">Povijest jezika u Bosni i Hercegovini</a></li> <li><a href="/wiki/Narje%C4%8Dja_hrvatskog_jezika" title="Narječja hrvatskog jezika">Narječja hrvatskog jezika</a></li> <li><a href="/wiki/Popis_najdu%C5%BEih_hrvatskih_rije%C4%8Di" class="mw-redirect" title="Popis najdužih hrvatskih riječi">Popis najdužih hrvatskih riječi</a></li></ul> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Izvori">Izvori</h2></div> <style data-mw-deduplicate="TemplateStyles:r6541845">.mw-parser-output .reflist{font-size:90%;margin-bottom:0.5em;list-style-type:decimal}.mw-parser-output .reflist .references{font-size:100%;margin-bottom:0;list-style-type:inherit}.mw-parser-output .reflist-columns-2{column-width:30em}.mw-parser-output .reflist-columns-3{column-width:25em}.mw-parser-output .reflist-columns{margin-top:0.3em}.mw-parser-output .reflist-columns ol{margin-top:0}.mw-parser-output .reflist-columns li{page-break-inside:avoid;break-inside:avoid-column}.mw-parser-output .reflist-upper-alpha{list-style-type:upper-alpha}.mw-parser-output .reflist-upper-roman{list-style-type:upper-roman}.mw-parser-output .reflist-lower-alpha{list-style-type:lower-alpha}.mw-parser-output .reflist-lower-greek{list-style-type:lower-greek}.mw-parser-output .reflist-lower-roman{list-style-type:lower-roman}</style><div class="reflist reflist-columns references-column-width" style="column-width: 30em;"> <ol class="references"> <li id="cite_note-1"><a href="#cite_ref-1">↑</a> <style data-mw-deduplicate="TemplateStyles:r7012897">.mw-parser-output cite.citation{font-style:inherit}.mw-parser-output .citation q{quotes:"»""«"}.mw-parser-output .citation:target{background-color:rgba(0,127,255,0.133)}.mw-parser-output .citation .cs1-lock-free a{background:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/65/Lock-green.svg/9px-Lock-green.svg.png")no-repeat;background-position:right .1em center}.mw-parser-output .citation .cs1-lock-limited a,.mw-parser-output .citation .cs1-lock-registration a{background:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d6/Lock-gray-alt-2.svg/9px-Lock-gray-alt-2.svg.png")no-repeat;background-position:right .1em center}.mw-parser-output .citation .cs1-lock-subscription a{background:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/aa/Lock-red-alt-2.svg/9px-Lock-red-alt-2.svg.png")no-repeat;background-position:right .1em center}.mw-parser-output .cs1-subscription,.mw-parser-output .cs1-registration{color:#555}.mw-parser-output .cs1-subscription span,.mw-parser-output .cs1-registration span{border-bottom:1px dotted;cursor:help}.mw-parser-output .cs1-ws-icon a{background:url("//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/4/4c/Wikisource-logo.svg/12px-Wikisource-logo.svg.png")no-repeat;background-position:right .1em center}.mw-parser-output code.cs1-code{color:inherit;background:inherit;border:inherit;padding:inherit}.mw-parser-output .cs1-hidden-error{display:none;font-size:100%}.mw-parser-output .cs1-visible-error{font-size:100%}.mw-parser-output .cs1-maint{display:none;color:#33aa33;margin-left:0.3em}.mw-parser-output .cs1-subscription,.mw-parser-output .cs1-registration,.mw-parser-output .cs1-format{font-size:95%}.mw-parser-output .cs1-kern-left,.mw-parser-output .cs1-kern-wl-left{padding-left:0.2em}.mw-parser-output .cs1-kern-right,.mw-parser-output .cs1-kern-wl-right{padding-right:0.2em}</style><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="http://ihjj.hr/stranica/o-hrvatskome-jeziku/26/">O hrvatskome jeziku</a>. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Institut+za+hrvatski+jezik+i+jezikoslovlje&rft.atitle=O+hrvatskome+jeziku&rft_id=http%3A%2F%2Fihjj.hr%2Fstranica%2Fo-hrvatskome-jeziku%2F26%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-spr-2">↑ <a href="#cite_ref-spr_2-0">a</a> <a href="#cite_ref-spr_2-1">b</a> <a href="#cite_ref-spr_2-2">c</a> <a href="#cite_ref-spr_2-3">d</a> Tadić, Marko; <a href="/wiki/Dunja_Brozovi%C4%87-Ron%C4%8Devi%C4%87" class="mw-redirect" title="Dunja Brozović-Rončević">Brozović-Rončević, Dunja</a>; Kapitanović, Amir: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://link.springer.com/chapter/10.1007/978-3-642-30882-6_8">The Croatian Language in the European Information Society</a>, u: Rehm, G.; Uszkoreit, H. (ur.): The Croatian Language in the Digital Age. White Paper Series. Springer: Berlin, Heidelberg. <a rel="nofollow" class="external free" href="https://doi.org/10.1007/978-3-642-30882-6_8">https://doi.org/10.1007/978-3-642-30882-6_8</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.bib.irb.hr/{{{id}}}">(CROSBI)</a> </li> <li id="cite_note-Ethnologue-3">↑ <a href="#cite_ref-Ethnologue_3-0">a</a> <a href="#cite_ref-Ethnologue_3-1">b</a> M. Paul Lewis, ur., Ethnologue: Languages of the World, XVI. izd., Dallas, Tex.: SIL Int., 2009., <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv">http://www.ethnologue.com/</a> (<a href="/w/index.php?title=Engl&action=edit&redlink=1" class="new" title="Engl (stranica ne postoji)">engl</a>) </li> <li id="cite_note-4"><a href="#cite_ref-4">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="http://ihjj.hr/stranica/o-hrvatskome-jeziku/26/">O hrvatskome jeziku</a>. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Institut+za+hrvatski+jezik+i+jezikoslovlje&rft.atitle=O+hrvatskome+jeziku&rft_id=http%3A%2F%2Fihjj.hr%2Fstranica%2Fo-hrvatskome-jeziku%2F26%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-Matasović-5">↑ <a href="#cite_ref-Matasović_5-0">a</a> <a href="#cite_ref-Matasović_5-1">b</a> <a href="/wiki/Ranko_Matasovi%C4%87" title="Ranko Matasović">Ranko Matasović</a>: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008. </li> <li id="cite_note-6"><a href="#cite_ref-6">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://proleksis.lzmk.hr/27217/">hrvatski jezik | Proleksis enciklopedija</a>. proleksis.lzmk.hr. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=proleksis.lzmk.hr&rft.atitle=hrvatski+jezik+%7C+Proleksis+enciklopedija&rft_id=https%3A%2F%2Fproleksis.lzmk.hr%2F27217%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-7"><a href="#cite_ref-7">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation journal cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/14/252/pdf">Zakon o hrvatskom jeziku</a>. <a href="/wiki/Narodne_novine" title="Narodne novine">Narodne novine</a>. Zagreb. CLXXXVI (14): 1-3. 7. veljače 2024. <a href="/wiki/ISSN" class="mw-redirect" title="ISSN">ISSN</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//www.worldcat.org/issn/0027-7932">0027-7932</a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Narodne+novine&rft.atitle=Zakon+o+hrvatskom+jeziku&rft.volume=CLXXXVI&rft.issue=14&rft.pages=1-3&rft.date=2024-02-07&rft.issn=0027-7932&rft_id=https%3A%2F%2Fnarodne-novine.nn.hr%2Feli%2Fsluzbeni%2F2024%2F14%2F252%2Fpdf&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:1-8">↑ <a href="#cite_ref-:1_8-0">a</a> <a href="#cite_ref-:1_8-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://podaci.dzs.hr/media/3hue4q5v/popis_2021-stanovnistvo_rh.xlsx">Popis 2021. Prvi digitalni Popis stanovništva, kućanstava i stanova u Republici Hrvatskoj</a>. Državni zavod za statistiku. Pristupljeno 12. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Dr%C5%BEavni+zavod+za+statistiku&rft.atitle=Popis+2021.+Prvi+digitalni+Popis+stanovni%C5%A1tva%2C+ku%C4%87anstava+i+stanova+u+Republici+Hrvatskoj.&rft_id=https%3A%2F%2Fpodaci.dzs.hr%2Fmedia%2F3hue4q5v%2Fpopis_2021-stanovnistvo_rh.xlsx&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-MHJ-9">↑ <a href="#cite_ref-MHJ_9-0">a</a> <a href="#cite_ref-MHJ_9-1">b</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://ihjj.hr/stranica/mjesec-hrvatskoga-jezika/23/">Mjesec hrvatskoga jezika</a> ihjj.hr. Institut za hrvatski jezik </li> <li id="cite_note-Matasovic-10">↑ <a href="#cite_ref-Matasovic_10-0">a</a> <a href="#cite_ref-Matasovic_10-1">b</a> <a href="/wiki/Ranko_Matasovi%C4%87" title="Ranko Matasović">Ranko Matasović</a>: Poredbenopovijesna gramatika hrvatskog jezika, Matica hrvatska, 2008. </li> <li id="cite_note-Kajkaviana-11"><a href="#cite_ref-Kajkaviana_11-0">↑</a> <a href="/wiki/Mijo_Lon%C4%8Dari%C4%87" title="Mijo Lončarić">Mijo Lončarić</a>: Kajkaviana & alia, Ogledi o kajkavskim i drugim hrvatskim govorima. Čakovec, Zagreb: Zrinski, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2005. </li> <li id="cite_note-Lukežić-12"><a href="#cite_ref-Lukežić_12-0">↑</a> <a href="/wiki/Iva_Luke%C5%BEi%C4%87" title="Iva Lukežić">Iva Lukežić</a>: Zajednička povijest hrvatskih narječja 1. Fonologija, Hrvatska sveučilišna naklada, Filozofski fakultet u Rijeci, Katedra čakavskoga sabora Grobnišćine, Zagreb - Rijeka - Čavle, 2012. </li> <li id="cite_note-Lončarić-13">↑ <a href="#cite_ref-Lončarić_13-0">a</a> <a href="#cite_ref-Lončarić_13-1">b</a> <a href="#cite_ref-Lončarić_13-2">c</a> <a href="/wiki/Mijo_Lon%C4%8Dari%C4%87" title="Mijo Lončarić">Mijo Lončarić</a>: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996. </li> <li id="cite_note-14"><a href="#cite_ref-14">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFKordić2024" class="citation book cs1"><a href="/wiki/Snje%C5%BEana_Kordi%C4%87" title="Snježana Kordić">Kordić, Snježana</a>. 2024. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.researchgate.net/publication/372202077">Ideology Against Language: The Current Situation in South Slavic Countries</a> (PDF). Nomachi, Motoki; Kamusella, Tomasz (ur.). Languages and Nationalism Instead of Empires. Routledge Histories of Central and Eastern Europe (engleski). Routledge. London. str. 174. <a href="/wiki/DOI" class="mw-redirect" title="DOI">doi</a>:<a rel="nofollow" class="external text" href="https://doi.org/10.4324%2F9781003034025-11">10.4324/9781003034025-11</a>. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-0-367-47191-0" title="Posebno:Traži ISBN/978-0-367-47191-0"><bdi>978-0-367-47191-0</bdi></a>. <a href="/wiki/OCLC" class="mw-redirect" title="OCLC">OCLC</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//www.worldcat.org/oclc/1390118985">1390118985</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/125229577">(COBISS.SR)</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.cobiss.si/scripts/cobiss?command=DISPLAY&base=cobib&rid=171014403">(COBISS.SI)</a>. Inačica izvorne stranice <a rel="nofollow" class="external text" href="https://archive.org/details/kordic-ideology-against-language">arhivirana</a> 10. siječnja 2024. Pristupljeno 14. svibnja 2024.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.atitle=Ideology+Against+Language%3A+The+Current+Situation+in+South+Slavic+Countries&rft.btitle=Languages+and+Nationalism+Instead+of+Empires&rft.place=London&rft.series=Routledge+Histories+of+Central+and+Eastern+Europe&rft.pages=174&rft.pub=Routledge&rft.date=2024&rft_id=info%3Aoclcnum%2F1390118985&rft_id=info%3Adoi%2F10.4324%2F9781003034025-11&rft.isbn=978-0-367-47191-0&rft.aulast=Kordi%C4%87&rft.aufirst=Snje%C5%BEana&rft_id=https%3A%2F%2Fwww.researchgate.net%2Fpublication%2F372202077&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-15"><a href="#cite_ref-15">↑</a> Diana Stolac, Nazivi hrvatskoga jezika od prvih zapisa do danas // Filologija, <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/clanak/231979">br. 27, 1996.</a>, str. 107. - 121., <a rel="nofollow" class="external text" href="http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=231979">(Hrčak)</a>, str. 112., pristupljeno 15. travnja 2041. </li> <li id="cite_note-16"><a href="#cite_ref-16">↑</a> Knjižnice grada Zagreba, podatci uz djelo <a rel="nofollow" class="external text" href="https://digitalnezbirke.kgz.hr/?pr=i&id=18199">"Od naszleduvanya Kristussevoga : knige chetiri / iz diachkoga na horvatszki jezik po sztanovitem redovniku reda szvetoga Paula pervoga puschenika negda obernyene" (Toma Kempenac, prijevod Ivan Krištolovec, 1760.). Pristupljeno 15. travnja 2024.</a> </li> <li id="cite_note-17"><a href="#cite_ref-17">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&id=d1duXhA=&keyword=%C5%A1to">Hrvatski jezični portal</a>. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 24. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=hjp.znanje.hr&rft.atitle=Hrvatski+jezi%C4%8Dni+portal&rft_id=https%3A%2F%2Fhjp.znanje.hr%2Findex.php%3Fshow%3Dsearch_by_id%26id%3Dd1duXhA%3D%26keyword%3D%25C5%25A1to&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-IB-18"><a href="#cite_ref-IB_18-0">↑</a> Pogreška u citiranju: Nevažeća <code><ref></code> oznaka; nije zadan tekst za izvor <code>IB</code></li> <li id="cite_note-JL-19"><a href="#cite_ref-JL_19-0">↑</a> Pogreška u citiranju: Nevažeća <code><ref></code> oznaka; nije zadan tekst za izvor <code>JL</code></li> <li id="cite_note-20"><a href="#cite_ref-20">↑</a> <a href="/wiki/Josip_Lisac" title="Josip Lisac">Josip Lisac</a>, Hrvatska dijalektologija, 2. Čakavsko narječje, Golden marketing – Tehnička knjiga, Zagreb, 2009. </li> <li id="cite_note-Lončarić2-21"><a href="#cite_ref-Lončarić2_21-0">↑</a> <a href="/wiki/Mijo_Lon%C4%8Dari%C4%87" title="Mijo Lončarić">Mijo Lončarić</a>: Kajkavsko narječje, Školska knjiga, Zagreb 1996. </li> <li id="cite_note-22"><a href="#cite_ref-22">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://popis2011.stat.rs/">popis 2011.</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20220304180426/http://popis2011.stat.rs/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 4. ožujka 2022. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) </li> <li id="cite_note-vojvodina.sr.gov.yu-23"><a href="#cite_ref-vojvodina.sr.gov.yu_23-0">↑</a> Milan Micić, Tibor Pal, Kalman Kuntić: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20110524041251/http://www.uprava.vojvodina.gov.rs/SEKRETARIJATI-V/MANJINE/manjine-koliko-se-poznajemo/web-tekst/Brosura-ceo-tekst.htm">"Koliko se poznajemo? : brošura"</a>. Projekt Afirmacija multikulturalizma i tolerancije, Izvršno vijeće Autonomne Pokrajine Vojvodine, Novi Sad, 2005., <a rel="nofollow" class="external text" href="https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/220217095">(COBISS.SR)</a> (2007., <a rel="nofollow" class="external text" href="https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/229514247">(COBISS.SR)</a>; 2008., <a rel="nofollow" class="external text" href="https://plus.sr.cobiss.net/opac7/bib/1024276098">(COBISS.SR)</a>). Stranicu uprava.vojvodina.gov.rs održava Uprava za zajedničke poslove pokrajinskih organa Vlade Autonomne Pokrajine Vojvodine, Pristupljeno 19. studenoga 2010. </li> <li id="cite_note-Lisac-24"><a href="#cite_ref-Lisac_24-0">↑</a> <a href="/wiki/Josip_Lisac" title="Josip Lisac">Josip Lisac</a>: <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac482.nsf/AllWebDocs/Karasevci_nisu_ekavci">Karaševci nisu ekavci</a>, <a href="/wiki/Vijenac_(%C4%8Dasopis)" title="Vijenac (časopis)">Vijenac</a>, br. 482/483, 6. rujna 2012. </li> <li id="cite_note-25"><a href="#cite_ref-25">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2004/01/20/15A15.PDF">Vjesnik</a>[<a href="/wiki/Wikipedija:Provjerljivost" title="Wikipedija:Provjerljivost">neaktivna poveznica</a>] Cjelovit prikaz hrvatske štokavštine, 20. siječnja 2004. </li> <li id="cite_note-26"><a href="#cite_ref-26">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.ihjj.hr/oHrJeziku.html">Iz povijesti hrvatskoga jezika</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20080528183044/http://www.ihjj.hr/oHrJeziku.html">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 28. svibnja 2008. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) (<a href="/w/index.php?title=Hrv&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrv (stranica ne postoji)">hrv</a>) </li> <li id="cite_note-:0-27">↑ <a href="#cite_ref-:0_27-0">a</a> <a href="#cite_ref-:0_27-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20201111204646/http://ihjj.hr/stranica/o-hrvatskome-jeziku/26/">O hrvatskome jeziku</a>. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Inačica <a rel="nofollow" class="external text" href="http://ihjj.hr/">izvorne stranice</a> arhivirana 11. studenoga 2020. Pristupljeno 21. siječnja 2021.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=Institut+za+hrvatski+jezik+i+jezikoslovlje&rft.atitle=O+hrvatskome+jeziku&rft_id=http%3A%2F%2Fihjj.hr%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-28"><a href="#cite_ref-28">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/knjige/375/">"Pape i hrvatski književni jezik u XVII. stoljeću: Hrvatski među šest svjetskih jezika"</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20170531025955/http://www.matica.hr/knjige/375/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 31. svibnja 2017. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) prezentacija knjige prof. dr. Stjepana Krasića, pristupljeno 12. kolovoza 2015. </li> <li id="cite_note-hrvenc-29">↑ <a href="#cite_ref-hrvenc_29-0">a</a> <a href="#cite_ref-hrvenc_29-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFLeksikografski_zavod_Miroslav_Krleža" class="citation web cs1"><a href="/wiki/Leksikografski_zavod_Miroslav_Krle%C5%BEa" title="Leksikografski zavod Miroslav Krleža">Leksikografski zavod Miroslav Krleža</a>. Dalibor Brozović (ur.). <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20130921054024/https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386">Hrvatska enciklopedija: Hrvati, jezik</a>. Inačica <a rel="nofollow" class="external text" href="https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26386">izvorne stranice</a> arhivirana 21. rujna 2013. Pristupljeno 21. rujna 2013.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=Hrvatska+enciklopedija%3A+Hrvati%2C+jezik&rft.au=Leksikografski+zavod+Miroslav+Krle%C5%BEa&rft_id=https%3A%2F%2Fenciklopedija.hr%2FNatuknica.aspx%3FID%3D26386&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-30"><a href="#cite_ref-30">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFKordić2018" class="citation book cs1"><a href="/wiki/Snje%C5%BEana_Kordi%C4%87" title="Snježana Kordić">Kordić, Snježana</a>. 2018. [1. <a href="/wiki/Izdanje" title="Izdanje">izd.</a> 2010] <a rel="nofollow" class="external text" href="https://archive.org/details/KnjigaJezikINacionalizam/page/n143/mode/2up?view=theater">Povijesna jedinstvenost kao preduvjet za policentričnost</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://bib.irb.hr/datoteka/475567.Jezik_i_nacionalizam.pdf">Jezik i nacionalizam</a> (PDF). Rotulus Universitas. Durieux. Zagreb. str. 145–146. <a href="/wiki/DOI" class="mw-redirect" title="DOI">doi</a>:<a rel="nofollow" class="external text" href="https://doi.org/10.2139%2Fssrn.3467646">10.2139/ssrn.3467646</a>. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-188-311-5" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-188-311-5"><bdi>978-953-188-311-5</bdi></a>. <a href="/wiki/OCLC" class="mw-redirect" title="OCLC">OCLC</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//www.worldcat.org/oclc/729837512">729837512</a>. <a href="/wiki/OL_(identifikator)" class="mw-redirect" title="OL (identifikator)">OL</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//openlibrary.org/works/OL15270636W">15270636W</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.bib.irb.hr/475567">(CROSBI)</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://katalog.nsk.hr/F/?func=direct&doc_number=000736796">(NSK)</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://opak.crolib.hr/cgi-bin/unicat.cgi?form=D1500720015">(Crolist)</a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&selectedId=145002763">(KGZ)</a>. Pristupljeno 17. rujna 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=bookitem&rft.atitle=Povijesna+jedinstvenost+kao+preduvjet+za+policentri%C4%8Dnost&rft.btitle=Jezik+i+nacionalizam&rft.place=Zagreb&rft.series=Rotulus+Universitas&rft.pages=145-146&rft.pub=Durieux&rft.date=2018&rft_id=info%3Aoclcnum%2F729837512&rft_id=info%3Adoi%2F10.2139%2Fssrn.3467646&rft_id=%2F%2Fopenlibrary.org%2Fworks%2FOL15270636W%23id-name%3DOL&rft.isbn=978-953-188-311-5&rft.aulast=Kordi%C4%87&rft.aufirst=Snje%C5%BEana&rft_id=https%3A%2F%2Farchive.org%2Fdetails%2FKnjigaJezikINacionalizam%2Fpage%2Fn143%2Fmode%2F2up%3Fview%3Dtheater&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-31"><a href="#cite_ref-31">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hr/darko/glagoljica/biser20.html">20 bisera hrvatske glagoljice</a> </li> <li id="cite_note-32"><a href="#cite_ref-32">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/kratkapovijesthrvatskogajezika">"Povijest hrvatskoga jezika"</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20150802070344/http://webograd.tportal.hr/Miha29/hrvatskijezik/kratkapovijesthrvatskogajezika">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 2. kolovoza 2015. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>), članak s kronološkim pregledom povijesnih gramatika hrvatskog književnog jezika kod "tportal.hr", posjećeno 12. kolovoza 2015. </li> <li id="cite_note-33"><a href="#cite_ref-33">↑</a> Stjepan Babić: Hrvatski jučer i danas, Školske novine, Zagreb, 1995., str. 250. </li> <li id="cite_note-Cekol-34">↑ <a href="#cite_ref-Cekol_34-0">a</a> <a href="#cite_ref-Cekol_34-1">b</a> <a href="#cite_ref-Cekol_34-2">c</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1">Vijenac br. 265/2004.,</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20110518130040/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac265.nsf/AllWebDocs/ogr1">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 18. svibnja 2011. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) Sandra Cekol: Čeh, Leh i Meh, 29. travnja 2004. </li> <li id="cite_note-35"><a href="#cite_ref-35">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hrvatsko-slovo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=770:komentar-mate-kovaevi-&catid=34:izdvajamo">Hrvatsko slovo</a> Komentar. Mate Kovačević: Napadaj na hrvatsku književnost </li> <li id="cite_note-36"><a href="#cite_ref-36">↑</a> <a rel="nofollow" class="external autonumber" href="http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=26728">[1]</a> Andrija Kačić Miošić i njegovi prosvjetiteljski i jezični prinosi, Šimun Musa, "Croatica et Slavica Iadertina", Vol.2 No.2. Veljača 2007.. </li> <li id="cite_note-37"><a href="#cite_ref-37">↑</a> "Fran Kurelac", "Predgovor" (I. P.), u: Jezikoslovne rasprave i članci, prir. Ivo Pranjković, MH, Zagreb, 1999., str. 11. – 17. </li> <li id="cite_note-38"><a href="#cite_ref-38">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFAnić._V.2014" class="citation journal cs1">Anić. V., Vladimir. Prosinac 2014. Klinčić, Ivana (ur.). <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/131500">Miroslav Krleža u Rječniku stranih riječi</a>. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 2 izdanje. 40. str. 534</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Rasprave%3A+%C4%8Casopis+Instituta+za+hrvatski+jezik+i+jezikoslovlje&rft.atitle=Miroslav+Krle%C5%BEa+u+Rje%C4%8Dniku+stranih+rije%C4%8Di&rft.volume=40&rft.pages=str.+534&rft.date=12&rft.aulast=Ani%C4%87.+V.&rft.aufirst=Vladimir&rft_id=https%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2F131500&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-39"><a href="#cite_ref-39">↑</a> Odluka o objavljivanju odluka i proglasa Antifašističkog vijeća narodnog oslobođenja Jugoslavije, njegovog Predsjedništva i Nacionalnog komiteta na srpskom, hrvatskom, slovenskom i makedonskom jeziku (»Sl. list DFJ«, br. 1/45., rbr. 10., str. 5.) Odluka je donesena još 15. siječnja 1944. godine, a ponovo objavljena 1945. </li> <li id="cite_note-4k-40"><a href="#cite_ref-4k_40-0">↑</a> Leksikonska natuknica Narodna skupština ─ Savezna., dio Stalne komisije Savezne narodne skupštine u: Ružić, Silvio (ur.) Priručni privredni leksikon, 1. izdanje, »Privreda«, Zagreb, 1962., str. 228. <div style="margin-bottom: 0.5em; padding-left:3%; padding-right:3%; color:var(--color-subtle, #54595d); text-align: left; font-size:95%"> <img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/15px-Wikiquote-logo.svg.png" decoding="async" width="15" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/23px-Wikiquote-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/30px-Wikiquote-logo.svg.png 2x" data-file-width="300" data-file-height="355" /> »b) četiri komisije za utvrđivanje autentičnosti tekstova materijala Skupštine na jezicima na kojima nisu bili podnijeti: za srpski, hrvatski, slovenski i makedonski jezik.«</div> </li> <li id="cite_note-41"><a href="#cite_ref-41">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://dns1.vjesnik.hr/Pdf/2003%5C08%5C20%5C12A12.PDF">Vjesnik</a> <a href="/wiki/Zvonimir_Bartoli%C4%87" title="Zvonimir Bartolić">Zvonimir Bartolić</a>: Boreći se za ljepšu prošlost, Stipe Šuvar za svoje stavove priziva u pomoć autoritete, 20. kolovoza 2003. </li> <li id="cite_note-42"><a href="#cite_ref-42">↑</a> <a href="/wiki/Sr%C4%91an_%C5%A0panovi%C4%87" title="Srđan Španović">Srđan Španović</a>: Kvadratura jugoslavenskog kruga, Centar za informacije i publicitet, Zagreb, 1989., <a href="/wiki/Me%C4%91unarodni_standardni_knji%C5%BEni_broj" title="Međunarodni standardni knjižni broj">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/86-7125-043-1" title="Posebno:Traži ISBN/86-7125-043-1">86-7125-043-1</a>, str. 50. <div style="margin-bottom: 0.5em; padding-left:3%; padding-right:3%; color:var(--color-subtle, #54595d); text-align: left; font-size:95%"> <img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/15px-Wikiquote-logo.svg.png" decoding="async" width="15" height="18" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/23px-Wikiquote-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/30px-Wikiquote-logo.svg.png 2x" data-file-width="300" data-file-height="355" /> »Ustavni sud Jugoslavije utvrdio je 7. prosinca 1988. godine da je odredba Ustava SR Hrvatske o jeziku suprotna Ustavu SFRJ. Prema ocjeni Ustavnog suda, …«</div> </li> <li id="cite_note-43"><a href="#cite_ref-43">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20180406232710/http://povijest.net/memorandum-sanu/">Memorandum SANU iz 1986. godine, integralni tekst</a>. povijest.net (srpski). Inačica <a rel="nofollow" class="external text" href="http://povijest.net/memorandum-sanu/">izvorne stranice</a> arhivirana 6. travnja 2018. Pristupljeno 6. travnja 2018.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=povijest.net&rft.atitle=Memorandum+SANU+iz+1986.+godine%2C+integralni+tekst.&rft_id=http%3A%2F%2Fpovijest.net%2Fmemorandum-sanu%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-44"><a href="#cite_ref-44">↑</a> Zima, Snježana: Kako je scr postao hrv?, HZN glasilo: Službeno glasilo Hrvatskoga zavoda za norme, br. 4 (2008.), str. 13-18. </li> <li id="cite_note-ISO-45">↑ <a href="#cite_ref-ISO_45-0">a</a> <a href="#cite_ref-ISO_45-1">b</a> <a href="#cite_ref-ISO_45-2">c</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac391.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_i_srpski_posebni_jezici">Vijenac</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20110518125818/http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac391.nsf/AllWebDocs/Hrvatski_i_srpski_posebni_jezici">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 18. svibnja 2011. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) Tihomil Maštrović: Hrvatski i srpski posebni jezici </li> <li id="cite_note-46"><a href="#cite_ref-46">↑</a> http://www.zigh.at/index.php?id=18&tx_ttnews[tt_news]=175&cHash=587fadd79556642211baa81e0a4112dc Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov Sjednica jezične komisije, 26. srpnja 2012. </li> <li id="cite_note-47"><a href="#cite_ref-47">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.zigh.at/index.php?id=238#c454">Znanstveni institut gradišćanskih Hrvatov</a> 7. sjednica </li> <li id="cite_note-48"><a href="#cite_ref-48">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFBabić2004" class="citation book cs1"><a href="/wiki/Stjepan_Babi%C4%87" title="Stjepan Babić">Babić, Stjepan</a>. 2004. Hrvanja hrvatskoga. <a href="/wiki/%C5%A0kolska_knjiga" title="Školska knjiga">Školska knjiga</a>. Zagreb. str. 19. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/953-0-61428-4" title="Posebno:Traži ISBN/953-0-61428-4"><bdi>953-0-61428-4</bdi></a>. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.bib.irb.hr/{{{id}}}">(CROSBI)</a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Hrvanja+hrvatskoga&rft.place=Zagreb&rft.pages=19&rft.pub=%C5%A0kolska+knjiga&rft.date=2004&rft.isbn=953-0-61428-4&rft.aulast=Babi%C4%87&rft.aufirst=Stjepan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-49"><a href="#cite_ref-49">↑</a> Hrvatski jezični savjetnik, Eugenija Barić i skupina autora, Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, Pergamena, Školske novine, Zagreb, 1999., str. 44-47, <a href="/wiki/Me%C4%91unarodni_standardni_knji%C5%BEni_broj" title="Međunarodni standardni knjižni broj">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/953-6637-03-0" title="Posebno:Traži ISBN/953-6637-03-0">953-6637-03-0</a> </li> <li id="cite_note-kulturnadobra-50"><a href="#cite_ref-kulturnadobra_50-0">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="https://registar.kulturnadobra.hr/#/details/Z-7412">Zlatna formula hrvatskoga jezika ča-kaj-što</a> Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske </li> <li id="cite_note-51"><a href="#cite_ref-51">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.glas-slavonije.hr/418531/5/Dr-Stambuk-Nakon-35-godina-promicanja-nasa-narjecja-proglasena-kulturnim-hrvatskim-dobrom">Glas Slavonije, Dr. Štambuk: Nakon 35 godina promicanja naša narječja proglašena kulturnim hrvatskim dobrom</a> </li> <li id="cite_note-52"><a href="#cite_ref-52">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFRadoslav_Katičić" class="citation web cs1">Radoslav Katičić. Kolo 2, 2014. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20190809135838/http://www.matica.hr/kolo/424/zlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623/">Zlatna formula hrvatskoga jezika: ča-kaj-što</a>. Matica hrvatska. Inačica <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/kolo/424/zlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623/">izvorne stranice</a> arhivirana 9. kolovoza 2019. Pristupljeno 2019-08-09</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=Zlatna+formula+hrvatskoga+jezika%3A+%C4%8Da-kaj-%C5%A1to&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.au=Radoslav+Kati%C4%8Di%C4%87&rft_id=http%3A%2F%2Fwww.matica.hr%2Fkolo%2F424%2Fzlatna-formula-hrvatskoga-jezika-ca-kaj-sto1-23623%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> Provjerite vrijednost datuma u parametru: <code class="cs1-code">|date=</code> (<a href="/wiki/Pomo%C4%87:CS1_gre%C5%A1ke#bad_date" title="Pomoć:CS1 greške">pomoć</a>) </li> <li id="cite_note-53"><a href="#cite_ref-53">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJasna_Lovrinčević2019" class="citation web cs1">Jasna Lovrinčević. 18. lipnja 2019. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://uvihoruvremena.com/hr/drago-stambuk-razgovor/">Drago Štambuk – Razgovor</a>. U vihoru vremena. Pristupljeno 9. kolovoza 2019.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=unknown&rft.btitle=Drago+%C5%A0tambuk+%E2%80%93+Razgovor&rft.pub=U+vihoru+vremena&rft.date=2019-06-18&rft.au=Jasna+Lovrin%C4%8Devi%C4%87&rft_id=https%3A%2F%2Fuvihoruvremena.com%2Fhr%2Fdrago-stambuk-razgovor%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-54"><a href="#cite_ref-54">↑</a> Šipoš, Sven i Miloš, Irena. Hrvatski jezik kao jezik prava Europske unije: primjer (kiber)sigurnosti s pravne i terminološke strane, Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika, sv. 8, br. 2 (2021.), str. 8-9. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=385096">(Hrčak)</a> </li> <li id="cite_note-55"><a href="#cite_ref-55">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="https://dnevnik.hr/vijesti/svijet/srpski-pucki-pravobranitelj-zatrazio-povlacenje-udzbenika-zbog-negiranja-jezika---693917.html">Srpski pučki pravobranitelj zatražio povlačenje udžbenika: "Djeca će učiti da hrvatski jezik ne postoji"</a>, Hina, 28. siječnja. Pristupljeno 8. veljače 2022. </li> <li id="cite_note-56"><a href="#cite_ref-56">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="https://dubrovnikinsider.hr/drzica-uvrstili-u-srpsku-knjizevnost-matica-srpska-tvrdi-dubrovcani-su-nasi-koliko-i-vasi/">DRŽIĆA UVRSTILI U SRPSKU KNJIŽEVNOST, MATICA SRPSKA TVRDI : Dubrovčani su naši koliko i vaši!</a>, "Dubrovnik Insider", 6. lipnja 2020. Pristupljeno 8. veljače 2022. </li> <li id="cite_note-57"><a href="#cite_ref-57">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="https://vijesti.hrt.hr/eu/sramotno-ponasanje-srbije-oko-hrvatskog-jezika-spominju-srpski-dubrovnik-i-srpsku-dalmaciju-3110495">"Sramotno ponašanje Srbije, spominju srpski Dubrovnik i srpsku Dalmaciju"</a>, HRT, 5. listopada 2021. Pristupljeno 8. veljače 2022. </li> <li id="cite_note-:02-58">↑ <a href="#cite_ref-:02_58-0">a</a> <a href="#cite_ref-:02_58-1">b</a> <a href="#cite_ref-:02_58-2">c</a> <a href="#cite_ref-:02_58-3">d</a> <a href="#cite_ref-:02_58-4">e</a> <a href="#cite_ref-:02_58-5">f</a> <a href="#cite_ref-:02_58-6">g</a> <a href="#cite_ref-:02_58-7">h</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJelaska2004" class="citation book cs1">Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska Sveučilišna Naklada. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-169-096-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-169-096-6"><bdi>978-953-169-096-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonolo%C5%A1ki+opisi+hrvatskoga+jezika%3A+glasovi%2C+slogovi%2C+naglasci&rft.place=Zagreb&rft.pub=Hrvatska+Sveu%C4%8Dili%C5%A1na+Naklada&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-169-096-6&rft.aulast=Jelaska&rft.aufirst=Zrinka&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:6-59">↑ <a href="#cite_ref-:6_59-0">a</a> <a href="#cite_ref-:6_59-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFInternational_Phonetic_Association2021" class="citation book cs1">International Phonetic Association. 2021. Handbook of the International Phonetic Association: a guide to the use of the international phonetic alphabet. 22. printing izdanje. Cambridge University Press. Cambridge. str. 67. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-0-521-65236-0" title="Posebno:Traži ISBN/978-0-521-65236-0"><bdi>978-0-521-65236-0</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Handbook+of+the+International+Phonetic+Association%3A+a+guide+to+the+use+of+the+international+phonetic+alphabet&rft.place=Cambridge&rft.pages=67.&rft.edition=22.+printing&rft.pub=Cambridge+University+Press&rft.date=2021&rft.isbn=978-0-521-65236-0&rft.au=International+Phonetic+Association&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-60"><a href="#cite_ref-60">↑</a> Wayles Browne: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.coli.uni-saarland.de/~tania/Slavic/topics%20selection/Serbo-Croat.pdf">Serbo-Croat</a>, u: Greville Corbett, Bernard Comrie: The Slavonic Languages, London: Routledge, DOI <a rel="nofollow" class="external free" href="https://doi.org/10.4324/9781136861376">https://doi.org/10.4324/9781136861376</a>, 1993., 311. </li> <li id="cite_note-:3-61">↑ <a href="#cite_ref-:3_61-0">a</a> <a href="#cite_ref-:3_61-1">b</a> <a href="#cite_ref-:3_61-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFPletikos2003" class="citation journal cs1">Pletikos, Elenmari. 1. rujna 2003. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/179385">AKUSTIČKI OPIS HRVATSKIH STANDARDNIH NAGLASAKA</a>. Govor. 20 (1–2): 321–345. <a href="/wiki/ISSN" class="mw-redirect" title="ISSN">ISSN</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//www.worldcat.org/issn/0352-7565">0352-7565</a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Govor&rft.atitle=AKUSTI%C4%8CKI+OPIS+HRVATSKIH+STANDARDNIH+NAGLASAKA&rft.volume=20&rft.issue=1%E2%80%932&rft.pages=321-345&rft.date=2003-09-01&rft.issn=0352-7565&rft.aulast=Pletikos&rft.aufirst=Elenmari&rft_id=https%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2F179385&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-62"><a href="#cite_ref-62">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFBabić2007" class="citation book cs1">Babić, Stjepan, ur. 2007. Glasovi i oblici hrvatskoga književnoga jezika. Velika hrvatska gramatika. Nakladni Zavod Globus. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-167-202-3" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-167-202-3"><bdi>978-953-167-202-3</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Glasovi+i+oblici+hrvatskoga+knji%C5%BEevnoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Velika+hrvatska+gramatika&rft.pub=Nakladni+Zavod+Globus&rft.date=2007&rft.isbn=978-953-167-202-3&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:4-63">↑ <a href="#cite_ref-:4_63-0">a</a> <a href="#cite_ref-:4_63-1">b</a> <a href="#cite_ref-:4_63-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMartinović2020" class="citation journal cs1">Martinović, Blaženka. 8. srpnja 2020. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/241301">Od gramatike do komunikacije i natrag – primjer zanaglasnih dužina</a>. Jezikoslovlje. 21. (1.): 27–51. <a href="/wiki/DOI" class="mw-redirect" title="DOI">doi</a>:<a rel="nofollow" class="external text" href="https://doi.org/10.29162%2Fjez.2020.2">10.29162/jez.2020.2</a>. <a href="/wiki/ISSN" class="mw-redirect" title="ISSN">ISSN</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="//www.worldcat.org/issn/1331-7202">1331-7202</a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Jezikoslovlje&rft.atitle=Od+gramatike+do+komunikacije+i+natrag+%E2%80%93+primjer+zanaglasnih+du%C5%BEina&rft.volume=21.&rft.issue=1.&rft.pages=27-51&rft.date=2020-07-08&rft_id=info%3Adoi%2F10.29162%2Fjez.2020.2&rft.issn=1331-7202&rft.aulast=Martinovi%C4%87&rft.aufirst=Bla%C5%BEenka&rft_id=https%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2F241301&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:12-64">↑ <a href="#cite_ref-:12_64-0">a</a> <a href="#cite_ref-:12_64-1">b</a> <a href="#cite_ref-:12_64-2">c</a> <a href="#cite_ref-:12_64-3">d</a> <a href="#cite_ref-:12_64-4">e</a> <a href="#cite_ref-:12_64-5">f</a> <a href="#cite_ref-:12_64-6">g</a> <a href="#cite_ref-:12_64-7">h</a> <a href="#cite_ref-:12_64-8">i</a> <a href="#cite_ref-:12_64-9">j</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMarković2018" class="citation book cs1">Marković, Ivan. 2018. Hrvatska morfonologija. Zagreb. str. 7. – 8. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-260-310-1" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-260-310-1"><bdi>978-953-260-310-1</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Hrvatska+morfonologija&rft.place=Zagreb&rft.pages=7.+-+8.&rft.date=2018&rft.isbn=978-953-260-310-1&rft.aulast=Markovi%C4%87&rft.aufirst=Ivan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:7-65">↑ <a href="#cite_ref-:7_65-0">a</a> <a href="#cite_ref-:7_65-1">b</a> <a href="#cite_ref-:7_65-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFTurk1992" class="citation book cs1">Turk, Marija. 1992. Fonologija hrvatskoga jezika: raspodjela fonema. Biblioteka Dometi Velika edicija. Izd. Centar [u.a.]. Rijeka. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-86-7071-152-5" title="Posebno:Traži ISBN/978-86-7071-152-5"><bdi>978-86-7071-152-5</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonologija+hrvatskoga+jezika%3A+raspodjela+fonema&rft.place=Rijeka&rft.series=Biblioteka+Dometi+Velika+edicija&rft.pub=Izd.+Centar+%5Bu.a.%5D&rft.date=1992&rft.isbn=978-86-7071-152-5&rft.aulast=Turk&rft.aufirst=Marija&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-66"><a href="#cite_ref-66">↑</a> Ana Meštrović, Sanda Martinčić‐Ipšić, Mihaela Matešić: Postupak automatskoga slogovanja temeljem načela najvećega pristupa i statistika slogova za hrvatski jezik, u: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://fonet.ffzg.unizg.hr/govorscan/GOVOR_UVEZANI/GOVOR-2015-32-1.pdf">GOVOR / SPEECH</a>, godina 32, broj 1, 2015., str. 12. </li> <li id="cite_note-67"><a href="#cite_ref-67">↑</a> Bernardina Petrović, Eva Pavlinušić: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.academia.edu/33123197/Imenice_sa_slogotvornim_r_u_hrvatskome_sklonidbenom_sustavu">IMENICE SA SLOGOTVORNIM R U HRVATSKOME SKLONIDBENOM SUSTAVU</a>, izvorni znanstveni rad </li> <li id="cite_note-:2-68">↑ <a href="#cite_ref-:2_68-0">a</a> <a href="#cite_ref-:2_68-1">b</a> <a href="#cite_ref-:2_68-2">c</a> <a href="#cite_ref-:2_68-3">d</a> <a href="#cite_ref-:2_68-4">e</a> <a href="#cite_ref-:2_68-5">f</a> Veno Volenec: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://dokumen.tips/documents/fonemika-hrvatskoga-standardnog-m-n-nj-a-umni-su-p-b-t-d-k-g-f.html?page=1">FONEMIKA HRVATSKOGA STANDARDNOG JEZIKA</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20231116122244/https://dokumen.tips/documents/fonemika-hrvatskoga-standardnog-m-n-nj-a-umni-su-p-b-t-d-k-g-f.html?page=1">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 16. studenoga 2023. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>), diplomski rad, 2013. </li> <li id="cite_note-69"><a href="#cite_ref-69">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMuljačić1972" class="citation book cs1">Muljačić, Žarko. 1972. Opća fonologija i fonologija suvremenoga talijanskog jezika. Školska knjiga. Zagreb. </cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Op%C4%87a+fonologija+i+fonologija+suvremenoga+talijanskog+jezika&rft.place=Zagreb&rft.pub=%C5%A0kolska+knjiga&rft.date=1972&rft.aulast=Mulja%C4%8Di%C4%87&rft.aufirst=%C5%BDarko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:9-70">↑ <a href="#cite_ref-:9_70-0">a</a> <a href="#cite_ref-:9_70-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFBakran1996" class="citation book cs1">Bakran, Juraj. 1996. Zvučna slika hrvatskoga govora. Ibis grafika. Zagreb. str. 156. – 157.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Zvu%C4%8Dna+slika+hrvatskoga+govora&rft.place=Zagreb&rft.pages=156.+-+157.&rft.pub=Ibis+grafika&rft.date=1996&rft.aulast=Bakran&rft.aufirst=Juraj&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-71"><a href="#cite_ref-71">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFTežakBabić2004" class="citation book cs1">Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2004. Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 14. izd izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. str. 77. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-0-40015-3" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-0-40015-3"><bdi>978-953-0-40015-3</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Gramatika+hrvatskoga+jezika%3A+priru%C4%8Dnik+za+osnovno+jezi%C4%8Dno+obrazovanje&rft.place=Zagreb&rft.pages=77.&rft.edition=14.+izd&rft.pub=%C5%A0kolska+Knjiga&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-0-40015-3&rft.aulast=Te%C5%BEak&rft.aufirst=Stjepko&rft.au=Babi%C4%87%2C+Stjepan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:5-72">↑ <a href="#cite_ref-:5_72-0">a</a> <a href="#cite_ref-:5_72-1">b</a> Ivo Pranjković: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/305169">JE LI DUGI REFLEKS JATA FONEM ILI MORFONEM</a> </li> <li id="cite_note-73"><a href="#cite_ref-73">↑</a> Ivo Škarić: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/258437">ŠTO S HRVATSKIM STANDARDNIM REFLEKSOM DUGOGA STAROGA JATA?</a> </li> <li id="cite_note-:20-74">↑ <a href="#cite_ref-:20_74-0">a</a> <a href="#cite_ref-:20_74-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFInternational_Phonetic_Association2021" class="citation book cs1">International Phonetic Association. 2021. Handbook of the International Phonetic Association: a guide to the use of the international phonetic alphabet. 22. printing izdanje. Cambridge University Press. Cambridge. str. 66. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-0-521-65236-0" title="Posebno:Traži ISBN/978-0-521-65236-0"><bdi>978-0-521-65236-0</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Handbook+of+the+International+Phonetic+Association%3A+a+guide+to+the+use+of+the+international+phonetic+alphabet&rft.place=Cambridge&rft.pages=66.&rft.edition=22.+printing&rft.pub=Cambridge+University+Press&rft.date=2021&rft.isbn=978-0-521-65236-0&rft.au=International+Phonetic+Association&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:8-75">↑ <a href="#cite_ref-:8_75-0">a</a> <a href="#cite_ref-:8_75-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJelaska2004" class="citation book cs1">Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opis hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska sveučilišna naklada. str. 44. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-169-096-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-169-096-6"><bdi>978-953-169-096-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonolo%C5%A1ki+opis+hrvatskoga+jezika%3A+glasovi%2C+slogovi%2C+naglasci&rft.pages=44.&rft.pub=Hrvatska+sveu%C4%8Dili%C5%A1na+naklada&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-169-096-6&rft.aulast=Jelaska&rft.aufirst=Zrinka&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-76"><a href="#cite_ref-76">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFTežakBabić2004" class="citation book cs1">Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2004. Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 14. izd izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. str. 55. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-0-40015-3" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-0-40015-3"><bdi>978-953-0-40015-3</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Gramatika+hrvatskoga+jezika%3A+priru%C4%8Dnik+za+osnovno+jezi%C4%8Dno+obrazovanje&rft.place=Zagreb&rft.pages=55.&rft.edition=14.+izd&rft.pub=%C5%A0kolska+Knjiga&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-0-40015-3&rft.aulast=Te%C5%BEak&rft.aufirst=Stjepko&rft.au=Babi%C4%87%2C+Stjepan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-77"><a href="#cite_ref-77">↑</a> Małgorzata E. Ćavar: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20160304140430/http://www.cavar.me/malgosia/resources/FDSL2009-Paper-MC.pdf">Merger of the place contrast in the posterior sibilants in Croatian</a>, str. 1. </li> <li id="cite_note-78"><a href="#cite_ref-78">↑</a> Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska Sveučilišna Naklada. Zagreb. str. 56. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-169-096-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-169-096-6"><bdi>978-953-169-096-6</bdi></a> </li> <li id="cite_note-79"><a href="#cite_ref-79">↑</a> Lorena Andonov: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:714">Glasovna adaptacija nizozemskih i flamanskih imena u hrvatskome jeziku</a>, diplomski rad </li> <li id="cite_note-80"><a href="#cite_ref-80">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFTežakBabić2004" class="citation book cs1">Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2004. Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 14. izd izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. str. 53. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-0-40015-3" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-0-40015-3"><bdi>978-953-0-40015-3</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Gramatika+hrvatskoga+jezika%3A+priru%C4%8Dnik+za+osnovno+jezi%C4%8Dno+obrazovanje&rft.place=Zagreb&rft.pages=53.&rft.edition=14.+izd&rft.pub=%C5%A0kolska+Knjiga&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-0-40015-3&rft.aulast=Te%C5%BEak&rft.aufirst=Stjepko&rft.au=Babi%C4%87%2C+Stjepan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:16-81">↑ <a href="#cite_ref-:16_81-0">a</a> <a href="#cite_ref-:16_81-1">b</a> <a href="#cite_ref-:16_81-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFBarićLončarićMalić1995" class="citation book cs1">Barić, Eugenija; Lončarić, Mijo; Malić, Dragica. 1995. Hrvatska gramatika. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Školska knjiga. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-0-40010-8" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-0-40010-8"><bdi>978-953-0-40010-8</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Hrvatska+gramatika&rft.place=Zagreb&rft.pub=%C5%A0kolska+knjiga&rft.date=1995&rft.isbn=978-953-0-40010-8&rft.aulast=Bari%C4%87&rft.aufirst=Eugenija&rft.au=Lon%C4%8Dari%C4%87%2C+Mijo&rft.au=Mali%C4%87%2C+Dragica&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-82"><a href="#cite_ref-82">↑</a> Bruce Morén: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20150504022243/http://www.hum.uit.no/a/moren/SerbianMorenRevised.pdf">Consonant-Vowel Interactions in Serbian: Features, Representations and Constraint Interactions</a>, str. 5. </li> <li id="cite_note-83"><a href="#cite_ref-83">↑</a> Iva Crvelin: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://repozitorij.ffzg.unizg.hr/islandora/object/ffzg:2958">Poredbenopovijesni razvoj hrvatskoga fonološkog sustava</a>, diplomski rad </li> <li id="cite_note-:10-84">↑ <a href="#cite_ref-:10_84-0">a</a> <a href="#cite_ref-:10_84-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMatasović2008" class="citation book cs1">Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Biblioteka Theoria. Matica hrvatska. Zagreb. str. 164. – 165. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-150-840-7" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-150-840-7"><bdi>978-953-150-840-7</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Poredbenopovijesna+gramatika+hrvatskoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Theoria&rft.pages=164.+-+165.&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.date=2008&rft.isbn=978-953-150-840-7&rft.aulast=Matasovi%C4%87&rft.aufirst=Ranko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:11-85">↑ <a href="#cite_ref-:11_85-0">a</a> <a href="#cite_ref-:11_85-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJunković1973" class="citation journal cs1">Junković, Zvonimir. Listopad 1973. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/285440">Struktura sloga i fonološka vrijednost suglasnika v u književnom jeziku</a>. Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. 1. 73./74.: 4.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Jezik%3A+%C4%8Dasopis+za+kulturu+hrvatskoga+knji%C5%BEevnog+jezika&rft.atitle=Struktura+sloga+i+fonolo%C5%A1ka+vrijednost+suglasnika+v+u+knji%C5%BEevnom+jeziku&rft.volume=1.+73.%2F74.&rft.pages=4.&rft.date=1973-10&rft.aulast=Junkovi%C4%87&rft.aufirst=Zvonimir&rft_id=https%3A%2F%2Fhrcak.srce.hr%2Ffile%2F285440&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:13-86">↑ <a href="#cite_ref-:13_86-0">a</a> <a href="#cite_ref-:13_86-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFInternational_Phonetic_Association2021" class="citation book cs1">International Phonetic Association. 2021. Handbook of the International Phonetic Association: a guide to the use of the international phonetic alphabet. 22. printing izdanje. Cambridge University Press. Cambridge. str. 68. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-0-521-65236-0" title="Posebno:Traži ISBN/978-0-521-65236-0"><bdi>978-0-521-65236-0</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Handbook+of+the+International+Phonetic+Association%3A+a+guide+to+the+use+of+the+international+phonetic+alphabet&rft.place=Cambridge&rft.pages=68.&rft.edition=22.+printing&rft.pub=Cambridge+University+Press&rft.date=2021&rft.isbn=978-0-521-65236-0&rft.au=International+Phonetic+Association&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-87"><a href="#cite_ref-87">↑</a> Ivo Škarić: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/301554">Slovo, glas i fonem j</a>, Jezik, 1. 32., str. 132. </li> <li id="cite_note-88"><a href="#cite_ref-88">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFŠpica2021" class="citation journal cs1">Špica, Dragana. 2021. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&id=2471162">Usporedba fonološkoga sustava japanskog jezika s hrvatskim</a>. Filologija : časopis Razreda za filološke znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti. <a href="/wiki/DOI" class="mw-redirect" title="DOI">doi</a>:<a rel="nofollow" class="external text" href="https://doi.org/10.21857%2Fy7v64t0pry">10.21857/y7v64t0pry</a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Filologija+%3A+%C4%8Dasopis+Razreda+za+filolo%C5%A1ke+znanosti+Hrvatske+akademije+znanosti+i+umjetnosti&rft.atitle=Usporedba+fonolo%C5%A1koga+sustava+japanskog+jezika+s+hrvatskim&rft.date=2021&rft_id=info%3Adoi%2F10.21857%2Fy7v64t0pry&rft.aulast=%C5%A0pica&rft.aufirst=Dragana&rft_id=https%3A%2F%2Fdizbi.hazu.hr%2Fa%2F%3Fpr%3Di%26id%3D2471162&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-89"><a href="#cite_ref-89">↑</a> Junković, Zvonimir. Listopad 1973. <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/285440">Struktura sloga i fonološka vrijednost suglasnika v u književnom jeziku</a>. Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika. 1. 73./74.: 5. </li> <li id="cite_note-90"><a href="#cite_ref-90">↑</a> Marko Liker, Fiona E. Gibbon: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://cora.ucc.ie/server/api/core/bitstreams/a222345e-cdb6-444e-a0f3-ca7e74606efa/content">Place of articulation of anterior nasal versus oral stops in Croatian</a>, Journal of the International Phonetic Association, 45. (1.), 2015., str. 35. – 54. </li> <li id="cite_note-91"><a href="#cite_ref-91">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search">Hrvatski jezični portal</a>. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 19. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=hjp.znanje.hr&rft.atitle=Hrvatski+jezi%C4%8Dni+portal&rft_id=https%3A%2F%2Fhjp.znanje.hr%2Findex.php%3Fshow%3Dsearch&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-92"><a href="#cite_ref-92">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFŠkarić2009" class="citation book cs1">Škarić, Ivo. 2009. Hrvatski izgovor. Biblioteka Jezični priručnici. Globus. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-167-222-1" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-167-222-1"><bdi>978-953-167-222-1</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Hrvatski+izgovor&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Jezi%C4%8Dni+priru%C4%8Dnici&rft.pub=Globus&rft.date=2009&rft.isbn=978-953-167-222-1&rft.aulast=%C5%A0kari%C4%87&rft.aufirst=Ivo&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-93"><a href="#cite_ref-93">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFInternational_Phonetic_Association2021" class="citation book cs1">International Phonetic Association. 2021. Handbook of the International Phonetic Association: a guide to the use of the international phonetic alphabet. 22. printing izdanje. Cambridge University Press. Cambridge. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-0-521-65236-0" title="Posebno:Traži ISBN/978-0-521-65236-0"><bdi>978-0-521-65236-0</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Handbook+of+the+International+Phonetic+Association%3A+a+guide+to+the+use+of+the+international+phonetic+alphabet&rft.place=Cambridge&rft.edition=22.+printing&rft.pub=Cambridge+University+Press&rft.date=2021&rft.isbn=978-0-521-65236-0&rft.au=International+Phonetic+Association&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-94"><a href="#cite_ref-94">↑</a> Marko Liker i Damir Horga: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.internationalphoneticassociation.org/icphs-proceedings/ICPhS2015/Papers/ICPHS0121.pdf">Electropalatographic Analysis of /ɲ/ and /ʎ/</a> </li> <li id="cite_note-95"><a href="#cite_ref-95">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMatasović2008" class="citation book cs1">Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Biblioteka Theoria. Matica hrvatska. Zagreb. str. 165. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-150-840-7" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-150-840-7"><bdi>978-953-150-840-7</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Poredbenopovijesna+gramatika+hrvatskoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Theoria&rft.pages=165.&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.date=2008&rft.isbn=978-953-150-840-7&rft.aulast=Matasovi%C4%87&rft.aufirst=Ranko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-96"><a href="#cite_ref-96">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFIvić,_Pavle1981" class="citation book cs1"><a href="/wiki/Pavle_Ivi%C4%87" title="Pavle Ivić">Ivić, Pavle</a>, ur. 1981. Fonološki opisi srpskohrvatskih/hrvatskosrpskih, slovenačkih i makedonskih govora obuhvaćenih opšteslovenskim lingvističkim atlasom. <a href="/wiki/Akademija_nauka_i_umjetnosti_Bosne_i_Hercegovine" class="mw-redirect" title="Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine">Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine</a>. Sarajevo. </cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonolo%C5%A1ki+opisi+srpskohrvatskih%2Fhrvatskosrpskih%2C+slovena%C4%8Dkih+i+makedonskih+govora+obuhva%C4%87enih+op%C5%A1teslovenskim+lingvisti%C4%8Dkim+atlasom&rft.place=Sarajevo&rft.pub=Akademija+nauka+i+umjetnosti+Bosne+i+Hercegovine&rft.date=1981&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-97"><a href="#cite_ref-97">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFflip.hr" class="citation web cs1">flip.hr. <a rel="nofollow" class="external text" href="http://struna.ihjj.hr/naziv/fonotaktika/54995/">fonotaktika | Struna | Hrvatsko strukovno nazivlje</a>. struna.ihjj.hr. Pristupljeno 19. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=struna.ihjj.hr&rft.atitle=fonotaktika+%7C+Struna+%7C+Hrvatsko+strukovno+nazivlje&rft.au=flip.hr&rft_id=http%3A%2F%2Fstruna.ihjj.hr%2Fnaziv%2Ffonotaktika%2F54995%2F&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:14-98">↑ <a href="#cite_ref-:14_98-0">a</a> <a href="#cite_ref-:14_98-1">b</a> <a href="#cite_ref-:14_98-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJelaska2004" class="citation book cs1">Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska Sveučilišna Naklada. Zagreb. str. 99. – 192. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-169-096-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-169-096-6"><bdi>978-953-169-096-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonolo%C5%A1ki+opisi+hrvatskoga+jezika%3A+glasovi%2C+slogovi%2C+naglasci&rft.place=Zagreb&rft.pages=99.+-+192.&rft.pub=Hrvatska+Sveu%C4%8Dili%C5%A1na+Naklada&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-169-096-6&rft.aulast=Jelaska&rft.aufirst=Zrinka&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-99"><a href="#cite_ref-99">↑</a> Orsat Ligorio: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/96811">Fonemika dubrovačkoga govora</a>, 2010., str. 26. </li> <li id="cite_note-:17-100">↑ <a href="#cite_ref-:17_100-0">a</a> <a href="#cite_ref-:17_100-1">b</a> <a href="#cite_ref-:17_100-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFTežakBabić2004" class="citation book cs1">Težak, Stjepko; Babić, Stjepan. 2004. Gramatika hrvatskoga jezika: priručnik za osnovno jezično obrazovanje. 14. izd izdanje. Školska Knjiga. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-0-40015-3" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-0-40015-3"><bdi>978-953-0-40015-3</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Gramatika+hrvatskoga+jezika%3A+priru%C4%8Dnik+za+osnovno+jezi%C4%8Dno+obrazovanje&rft.place=Zagreb&rft.edition=14.+izd&rft.pub=%C5%A0kolska+Knjiga&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-0-40015-3&rft.aulast=Te%C5%BEak&rft.aufirst=Stjepko&rft.au=Babi%C4%87%2C+Stjepan&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-101"><a href="#cite_ref-101">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFŠkarić1991" class="citation book cs1">Škarić, Ivo. 1991. Babić, Stjepan (ur.). Fonetika hrvatskoga književnog jezika, u: Povijesni pregled, glasovi i oblici hrvatskoga književnog jezika: nacrti za gramatiku. Djela Hrvatske Akademije Znanosti i Umjetnosti Razred za Filološke Znanosti. Hrvatska Akad. Znan. i Umjetnosti [u.a.]. Zagreb. str. 322. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-86-407-0014-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-86-407-0014-6"><bdi>978-86-407-0014-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonetika+hrvatskoga+knji%C5%BEevnog+jezika%2C+u%3A+Povijesni+pregled%2C+glasovi+i+oblici+hrvatskoga+knji%C5%BEevnog+jezika%3A+nacrti+za+gramatiku&rft.place=Zagreb&rft.series=Djela+Hrvatske+Akademije+Znanosti+i+Umjetnosti+Razred+za+Filolo%C5%A1ke+Znanosti&rft.pages=322.&rft.pub=Hrvatska+Akad.+Znan.+i+Umjetnosti+%5Bu.a.%5D&rft.date=1991&rft.isbn=978-86-407-0014-6&rft.aulast=%C5%A0kari%C4%87&rft.aufirst=Ivo&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-:18-102">↑ <a href="#cite_ref-:18_102-0">a</a> <a href="#cite_ref-:18_102-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFJelaska2004" class="citation book cs1">Jelaska, Zrinka. 2004. Fonološki opisi hrvatskoga jezika: glasovi, slogovi, naglasci. Hrvatska Sveučilišna Naklada. Zagreb. str. 193. – 216. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-169-096-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-169-096-6"><bdi>978-953-169-096-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Fonolo%C5%A1ki+opisi+hrvatskoga+jezika%3A+glasovi%2C+slogovi%2C+naglasci&rft.place=Zagreb&rft.pages=193.+-+216.&rft.pub=Hrvatska+Sveu%C4%8Dili%C5%A1na+Naklada&rft.date=2004&rft.isbn=978-953-169-096-6&rft.aulast=Jelaska&rft.aufirst=Zrinka&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-103"><a href="#cite_ref-103">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFIvićLehiste1965" class="citation journal cs1">Ivić; Lehiste. 1965. Prilozi ispitivanju fonetske i fonološke prirode akcenata u savremenom srpskohrvatskom jeziku. Zbornik za filologiju i lingvistiku. 8.: 116.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=article&rft.jtitle=Zbornik+za+filologiju+i+lingvistiku&rft.atitle=Prilozi+ispitivanju+fonetske+i+fonolo%C5%A1ke+prirode+akcenata+u+savremenom+srpskohrvatskom+jeziku&rft.volume=8.&rft.pages=116.&rft.date=1965&rft.au=Ivi%C4%87&rft.au=Lehiste&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-104"><a href="#cite_ref-104">↑</a> Mate Kapović: <a rel="nofollow" class="external text" href="https://hrcak.srce.hr/file/53755">Razvoj hrvatske akcentuacije</a>, 2008. </li> <li id="cite_note-:15-105">↑ <a href="#cite_ref-:15_105-0">a</a> <a href="#cite_ref-:15_105-1">b</a> <a href="#cite_ref-:15_105-2">c</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFHudečekMihaljević2019" class="citation book cs1">Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2019. Hrvatska školska gramatika. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-7967-82-6" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-7967-82-6"><bdi>978-953-7967-82-6</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Hrvatska+%C5%A1kolska+gramatika&rft.place=Zagreb&rft.pub=Institut+za+hrvatski+jezik+i+jezikoslovlje&rft.date=2019&rft.isbn=978-953-7967-82-6&rft.aulast=Hude%C4%8Dek&rft.aufirst=Lana&rft.au=Mihaljevi%C4%87%2C+Milica&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-106"><a href="#cite_ref-106">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMatasović2008" class="citation book cs1">Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Biblioteka Theoria. Matica hrvatska. Zagreb. str. 96. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-150-840-7" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-150-840-7"><bdi>978-953-150-840-7</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Poredbenopovijesna+gramatika+hrvatskoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Theoria&rft.pages=96.&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.date=2008&rft.isbn=978-953-150-840-7&rft.aulast=Matasovi%C4%87&rft.aufirst=Ranko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-107"><a href="#cite_ref-107">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMatasović2008" class="citation book cs1">Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Biblioteka Theoria. Matica hrvatska. Zagreb. str. 143. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-150-840-7" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-150-840-7"><bdi>978-953-150-840-7</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Poredbenopovijesna+gramatika+hrvatskoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Theoria&rft.pages=143.&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.date=2008&rft.isbn=978-953-150-840-7&rft.aulast=Matasovi%C4%87&rft.aufirst=Ranko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-108"><a href="#cite_ref-108">↑</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite id="CITEREFMatasović2008" class="citation book cs1">Matasović, Ranko. 2008. Poredbenopovijesna gramatika hrvatskoga jezika. Biblioteka Theoria. Matica hrvatska. Zagreb. <a href="/wiki/ISBN" class="mw-redirect" title="ISBN">ISBN</a> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi_ISBN/978-953-150-840-7" title="Posebno:Traži ISBN/978-953-150-840-7"><bdi>978-953-150-840-7</bdi></a></cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Abook&rft.genre=book&rft.btitle=Poredbenopovijesna+gramatika+hrvatskoga+jezika&rft.place=Zagreb&rft.series=Biblioteka+Theoria&rft.pub=Matica+hrvatska&rft.date=2008&rft.isbn=978-953-150-840-7&rft.aulast=Matasovi%C4%87&rft.aufirst=Ranko&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-Znika-109">↑ <a href="#cite_ref-Znika_109-0">a</a> <a href="#cite_ref-Znika_109-1">b</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://hrcak.srce.hr/file/25187">Jezik: časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika, sv. 53., br. 1., 2006.</a> Marija Znika: Kategorija određenosti i predikatno ime. </li> <li id="cite_note-:19-110">↑ <a href="#cite_ref-:19_110-0">a</a> <a href="#cite_ref-:19_110-1">b</a> <link rel="mw-deduplicated-inline-style" href="mw-data:TemplateStyles:r7012897"><cite class="citation web cs1"><a rel="nofollow" class="external text" href="https://hjp.znanje.hr/index.php?show=search">Hrvatski jezični portal</a>. hjp.znanje.hr. Pristupljeno 22. studenoga 2023.</cite><span title="ctx_ver=Z39.88-2004&rft_val_fmt=info%3Aofi%2Ffmt%3Akev%3Amtx%3Ajournal&rft.genre=unknown&rft.jtitle=hjp.znanje.hr&rft.atitle=Hrvatski+jezi%C4%8Dni+portal&rft_id=https%3A%2F%2Fhjp.znanje.hr%2Findex.php%3Fshow%3Dsearch&rfr_id=info%3Asid%2Fhr.wikipedia.org%3AHrvatski+jezik" class="Z3988"> </li> <li id="cite_note-111"><a href="#cite_ref-111">↑</a> (<a href="/wiki/Engl." class="mw-redirect" title="Engl.">engl.</a>) <a rel="nofollow" class="external text" href="http://tokipona.org/etym.html">Toki Pona: nimi li tan seme? / etymological dictionary / etimologia vortaro </a> </li> <li id="cite_note-112"><a href="#cite_ref-112">↑</a> <a href="/wiki/Artur_Bagdasarov" title="Artur Bagdasarov">Artur Bagdasarov</a>, <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/vijenac/496/hrvatski-jezik-najveca-je-svetinja-hrvatskoga-naroda-21413/">U susret Danima hrvatskoga jezika: pismo ruskog jezikoslovca. Hrvatski jezik najveća je svetinja hrvatskoga naroda</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20170812100714/http://www.matica.hr/vijenac/496/hrvatski-jezik-najveca-je-svetinja-hrvatskoga-naroda-21413/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 12. kolovoza 2017. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>), <a href="/wiki/Vijenac_(%C4%8Dasopis)" title="Vijenac (časopis)">Vijenac</a>, br. 496, 7. ožujka 2013., pristupljeno 12. kolovoza 2017. </li> <li id="cite_note-113"><a href="#cite_ref-113">↑</a> <a rel="nofollow" class="external text" href="http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=152">Važnija ostvarenja Družbe “Braća Hrvatskoga Zmaja” od obnove djelatnosti 1990. do danas</a>, dbhz.hr, pristupljeno 12. kolovoza 2017. </li> </ol></div> <div class="mw-heading mw-heading2"><h2 id="Vanjske_poveznice">Vanjske poveznice</h2></div> <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Wikiquote-logo.svg" class="mw-file-description" title="Logotip Wikicitata"><img alt="Logotip Wikicitata" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/30px-Wikiquote-logo.svg.png" decoding="async" width="30" height="36" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/45px-Wikiquote-logo.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/fa/Wikiquote-logo.svg/60px-Wikiquote-logo.svg.png 2x" data-file-width="300" data-file-height="355" /></a><figcaption>Logotip Wikicitata</figcaption></figure> </td> <td><a href="https://hr.wikiquote.org/wiki/glavna_stranica" class="extiw" title="q:glavna stranica">Wikicitati</a> imaju zbirke citata o temi <a href="https://hr.wikiquote.org/wiki/Hrvatski_jezik" class="extiw" title="q:Hrvatski jezik">Hrvatski jezik</a> </td></tr></tbody></table> <table border="0" class="noprint" style="clear: right; border: solid var(--border-color-base, #a2a9b1) 1px; margin: 0 0 1em 1em; font-size: 90%; background: var(--background-color-neutral-subtle, #f8f9fa); color: inherit; width: 250px; padding: 4px; spacing: 0px; text-align: left; float: right;"> <tbody><tr> <td><figure class="mw-halign-none" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Datoteka:Wiktionary-logo-hr.png" class="mw-file-description" title="Logotip Wječnika"><img alt="Logotip Wječnika" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/30px-Wiktionary-logo-hr.png" decoding="async" width="30" height="30" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/45px-Wiktionary-logo-hr.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/a/a4/Wiktionary-logo-hr.png/60px-Wiktionary-logo-hr.png 2x" data-file-width="135" data-file-height="135" /></a><figcaption>Logotip Wječnika</figcaption></figure> </td> <td><a href="/wiki/Wje%C4%8Dnik" title="Wječnik">Wječnik</a> ima rječničku natuknicu <a href="https://hr.wiktionary.org/wiki/Podrijetlo_hrvatskih_rije%C4%8Di" class="extiw" title="wikt:Podrijetlo hrvatskih riječi">Podrijetlo hrvatskih riječi</a> </td></tr></tbody></table> <ul><li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.hrvatskijezik.eu/">Hrvatski jezik</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20200805140722/http://hrvatskijezik.eu/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 5. kolovoza 2020. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>)</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/2008/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv">Ethnologue (15th)</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_language.asp?code=hrv">Ethnologue (16th)</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://riznica.ihjj.hr/index.hr.html">Hrvatska jezična mrežna riznica</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://hnk.ffzg.hr/jthj/rjecnici.htm">Jezične tehnologije za hrvatski jezik</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20151023003702/http://hnk.ffzg.hr/jthj/rjecnici.htm">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 23. listopada 2015. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>)</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hazu.hr/Hrv.%20jezik.pdf">Izjava o položaju hrvatskoga jezika Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti iz 2005. godine</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20070927182549/http://www.hazu.hr/Hrv.%20jezik.pdf">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 27. rujna 2007. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) <a href="/wiki/Datoteka:Page_white_acrobat.png" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/11/Page_white_acrobat.png/13px-Page_white_acrobat.png" decoding="async" width="13" height="13" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/1/11/Page_white_acrobat.png 1.5x" data-file-width="16" data-file-height="16" /></a>(<a href="/wiki/Portable_Document_Format" title="Portable Document Format">PDF</a>)</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20100919192510/http://www.hnk.ffzg.hr/jthj/">Jezične tehnologije za hrvatski jezik</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.ihjj.hr/">Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20120303182544/http://riznica.ihjj.hr/">Hrvatski jezični korpus</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20160606073223/http://www.hnk.ffzg.hr/">Hrvatski nacionalni korpus</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/">Matica hrvatska</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20110704130027/http://www.matica.hr/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 4. srpnja 2011. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>)</li></ul> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Povijesni_prikaz">Povijesni prikaz</h3></div> <ul><li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hr/darko/glagoljica/glkro.html">Kronološki popis glagoljskih spomenika</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hr/darko/etf/kurziv.html">Kurzivna glagoljica</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hr/darko/etf/novih.html">Hrvatski glagoljski rukopisi izvan domovine</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hr/darko/etf/likka.html">Hrvatska glagoljska baština u Lici</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20130116121200/http://hr.crodict.com/">Hrvatsko njemački rječnik</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://public.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html">Staroslavenski institut</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20031207050730/http://public.srce.hr/staroslavenski-institut/hr/home.html">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 7. prosinca 2003. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>)</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik.html#hr">Hrvatski jezik-povijest, opis i propis</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/kolo/374/Dokument%20HAZU%20o%20povijesti%20i%20ustroju%20hrvatskoga%20jezika%20%282007.%29/">Hrvatski jezik</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20130927023428/http://www.matica.hr/kolo/374/Dokument%20HAZU%20o%20povijesti%20i%20ustroju%20hrvatskoga%20jezika%20%282007.%29/">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 27. rujna 2013. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>), tekst prihvaćen u Razredu za filološke znanosti <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hazu.hr/">Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti</a> 15. siječnja 2007, dostavljen Predsjedništvu HAZU koje ga je jednoglasno prihvatilo na sjednici od 24. siječnja 2007.</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.clipclip.org/clips/detail/15802/svi-hrvatski-pravopisni-prijedlozi-od-1990-do-2007">Clipclip.org</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20080629154736/http://www.clipclip.org/clips/detail/15802/svi-hrvatski-pravopisni-prijedlozi-od-1990-do-2007">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 29. lipnja 2008. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) Svi hrvatski pravopisni prijedlozi od 1990. do 2007.</li> <li><a rel="nofollow" class="external autonumber" href="https://web.archive.org/web/2011/http://www.ethnologue.com/show_family.asp?subid=2-16">[2]</a> Međunarodno priznati jezici.</li> <li>Dr. <a href="/wiki/Stjepan_Krasi%C4%87" title="Stjepan Krasić">Stjepan Krasić</a>, povjesničar: [<a href="/wiki/Wikipedija:Provjerljivost" title="Wikipedija:Provjerljivost">neaktivna poveznica</a>]</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.ofm.hr/juniorat/index.php?option=com_content&task=view&id=284&Itemid=36">Hrv. franjevačka provincija Sv. Ćirila i Metoda</a> Kronologija hrvatskih prijevoda Biblije</li> <li>Ivo Škarić: <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/28.htm">„Ije je je“ (hrvatski yat je poseban).</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20081224060218/http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/136/tekstovi/28.htm">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 24. prosinca 2008. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>)</li></ul> <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Povijesna_jezikoslovna_djela">Povijesna jezikoslovna djela</h3></div> <ul><li>[<a href="/wiki/Wikipedija:Provjerljivost" title="Wikipedija:Provjerljivost">neaktivna poveznica</a>]</li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/109289642/Faust-Vrančić-Rječnik-pet-najplemenitijih-jezika-Europe-1595">Faust Vrančić: Rječnik pet najplemenitijih jezika Europe, 1595.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://crodip.ffzg.hr/">Portal hrvatske rječničke baštine</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="http://dikaz.zkzd.hr/?pub=1&p=8&s=publ">Bartol Kašić: Ritual Rimski, 1640.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://books.google.hr/books/about/Kratka_osnova_horvatsko_slavenskoga_prav.html?id=LUkwAAAAMAAJ&redir_esc=y">Ljudevit Gaj: Kratka osnova horvatsko-slavonskoga pravopisanja, 1830.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/105504980/Vĕkoslav-Babukić-Ilirska-slovnica">Věkoslav Babukić: Ilirska slovnica,1854.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://books.google.hr/books/about/Ilirska_čitanka_za_gornje_gimnazije.html?id=JjVFAAAAYAAJ&redir_esc=y">Antun Mažuranić: Ilirska čitanka, 1856.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/116070087/Vatroslav-Jagić-Iz-prošlosti-Hrvatskoga-jezika">Vatroslav Jagić: Iz prošlosti hrvatskoga jezika, 1864.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/78953646/Vatroslav-Jagić-Naš-pravopis">Vatroslav Jagić: Naš pravopis, 1864.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://books.google.hr/books/about/Slovnica_Hèrvatska.html?id=CXA-AAAAYAAJ&redir_esc=y">Antun Mažuranić: Slovnica hervatska, 1866.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/78202216/Ivan-Dežman-Rěčnik-lěčničkoga-nazivlja">Ivan Dežman: Rěčnik lěčničkoga nazivlja,1868</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/113354901/Tomo-Maretić-Istorija-hrvatskoga-pravopisa-latinskijem-slovima">Tomo Maretić: Istorija hrvatskoga pravopisa latinskijem slovima, 1889.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/105416869/Ivan-Broz-Hrvatski-Pravopis">Ivan Broz: Hrvatski pravopis, 1893.</a></li> <li><a rel="nofollow" class="external text" href="https://www.scribd.com/doc/81684490/Toma-Maretic-Gramatika-i-Stilistika-Hrvatskoga-Ili-Sprskoga-Knjizevnog-Jezika">Tomo Maretić: Gramatika i stilistika hrvatskoga ili srpskoga književnog jezika, 1899.</a></li></ul> <a href="/wiki/Mijo_Lon%C4%8Dari%C4%87" title="Mijo Lončarić">Mijo Lončarić</a>: Dijalektološka istraživanja u Institutu za jezik i jezikoslovlje od 1952, do 2002. Luč –časopis Ogranka Matice Hrvatske u Velikoj Gorici 6 (2018) : 67-98. <div class="mw-heading mw-heading3"><h3 id="Za_daljnje_čitanje">Za daljnje čitanje</h3></div> HercegBosna.org <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik.html">Hrvatski jezik: povijest, opis i propis</a> <ol><li><a href="/wiki/Matica_hrvatska" title="Matica hrvatska">Matica hrvatska</a>, Promemorija o hrvatskom jeziku, Zagreb, 1995.</li> <li>Mijo Lončarić (ur.): Hrvatski jezik (prva knjiga s tim naslovom u nekoj međunarodnoj seriji – Najnowsze dzieje jezykow slowianskich, Opole 1998.</li> <li><a href="/wiki/Miro_Ka%C4%8Di%C4%87" title="Miro Kačić">Miro Kačić</a>, Jezikoslovna promišljanja, Zagreb, 2001. <ol><li>Hrvatski jezik: prošlost, sadašnjost, budućnost</li></ol></li> <li>Norme i normiranje hrvatskoga standardnoga jezika, MH, Zagreb, 1999. <ol><li><a href="/wiki/Radoslav_Kati%C4%8Di%C4%87" title="Radoslav Katičić">Radoslav Katičić</a>: Načela standardnosti hrvatskoga jezika</li></ol></li></ol> <hr /> HercegBosna.org <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik2.html#il">Ilirski ili slovinski jezik</a> <ol><li>Časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika</li> <li>Hrvatsko filološko društvo, god. 33., br. 5, 129-160, Zagreb, lipanj 1986. <ol><li><a href="/wiki/Rafo_Bogi%C5%A1i%C4%87" title="Rafo Bogišić">Rafo Bogišić</a>: Narodnosni pridjev u djelima hrvatskih renesansnih pjesnika</li></ol></li> <li>Jezik, časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika Hrvatsko filološko društvo, god. 36., br. 4, 97-128, Zagreb, travanj 1986. <ol><li><a href="/wiki/Radoslav_Kati%C4%8Di%C4%87" title="Radoslav Katičić">Radoslav Katičić</a>: "Slověnski" i "hrvatski" kao zamjenjivi nazivi jezika</li></ol></li></ol> <hr /> HercegBosna.org <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/jezik3.html">Jezik, lingvistika i politika</a> <ol><li><a href="/wiki/Vatroslav_Murvar" title="Vatroslav Murvar">Vatroslav Murvar</a>, Na izvorima srpskih neistina, Zagreb, 1999. <ol><li>Hrvatski književni jezik i narodne pjesme</li></ol></li> <li><a href="/wiki/Miro_Ka%C4%8Di%C4%87" title="Miro Kačić">Miro Kačić</a>, Jezikoslovna promišljanja, Zagreb, 2001. <ol><li>Politika u znanstvenoj slavistici iliti političko jezikoslovlje</li> <li>Zašto hrvatski ne može nikako biti hrvatskosrpski?</li></ol></li> <li><a href="/wiki/Stjepan_Babi%C4%87" title="Stjepan Babić">Stjepan Babić</a>, Hrvatski jučer i danas, Zagreb, 1995.</li> <li>Hrvatska književnost u evropskom kontekstu, Liber, Zagreb, 1978. <ol><li><a href="/wiki/Dalibor_Brozovi%C4%87" title="Dalibor Brozović">Dalibor Brozović</a>: Hrvatski jezik, njegovo mjesto unutar južnoslavenskih i drugih slavenskih jezika, njegove povijesne mijene kao jezika hrvatske književnosti</li></ol></li> <li><a href="/wiki/Bartol_Ka%C5%A1i%C4%87" title="Bartol Kašić">Bartol Kašić</a>, Ritual rimski (Istomaccen slovinski po Bartolomeu Kassichu popu bogoslovcu od Druxbe Yesusovae Penitenciru Apostolskomu), pretisak, Zagreb, 1993. <ol><li>Govor na predstavljanju pretiska Kašićeva prijevoda Rituala rimskoga 4. ožujka 1993., u crkvi Sv. Katarine u Zagrebu: Teze o jeziku Kašićeva Rituala rimskoga</li></ol></li> <li>Drugi hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova I., Zagreb, 2001. <ol><li><a href="/wiki/Vinko_Grubi%C5%A1i%C4%87" title="Vinko Grubišić">Vinko Grubišić</a>: Borba za hrvatski jezik u anglosaksonskom svijetu</li></ol></li> <li>Jezik, časopis za kulturu hrvatskog književnog jezika Hrvatsko filološko društvo, god. 39., br. 1, 18-26, Zagreb, listopad 1991. <ol><li><a href="/wiki/Dalibor_Brozovi%C4%87" title="Dalibor Brozović">Dalibor Brozović</a>: Sumrak srpske lingvistike</li></ol></li> <li>Mate Marčinko, Iransko podrijetlo Hrvata, Zagreb, 2000. <ol><li>Hrvatsko ime u prošlosti i sadašnjosti</li></ol></li> <li>Bosanski jezikoslovni karakazan</li> <li>Časopis Jezik, god. 50., br.1, 1-40, Zagreb, veljača 2003. <ol><li><a href="/wiki/Dalibor_Brozovi%C4%87" title="Dalibor Brozović">Dalibor Brozović</a>: Genetskolingvistički i sociolingvistički kriteriji u sistematizaciji južnoslavenskih idioma, s posebnim osvrtom na BiH</li></ol></li></ol> <hr /> Gornja navedena djela, koja daju odgovore na brojne dvojbe, su spomenuta jer su na internetu dostupana samo na tim stranicama. Mnoštvo članaka o jeziku zbog kojeg <a href="/wiki/Wikipedija_na_hrvatskome_jeziku" title="Wikipedija na hrvatskome jeziku">ova wikipedija</a> postoji, dostupno je na <a rel="nofollow" class="external text" href="http://hrcak.srce.hr/search/?q=hrvatski+jezik">Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske</a>  <a rel="nofollow" class="external text" href="https://web.archive.org/web/20140310184856/http://hrcak.srce.hr/search/?q=hrvatski+jezik">Arhivirana inačica izvorne stranice</a> od 10. ožujka 2014. (<a href="/wiki/Wayback_Machine" title="Wayback Machine">Wayback Machine</a>) <table class="navbox" cellspacing="0" style=";"><tbody><tr><td style="padding:2px;"><table cellspacing="0" class="nowraplinks collapsible autocollapse" style="width:100%;background:transparent;color:inherit;;"><tbody><tr><th style=";" colspan="2" class="navbox-naslov"><div style="float:left; width:6em;text-align:left;"><div class="noprint plainlinksneverexpand navbar" style="background-color:transparent; padding:0; white-space:nowrap; font-weight:normal; font-variant:small-caps; ;;border:none;;"><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Slavenski_jezici" title="Predložak:Slavenski jezici">v</a> • <a href="/wiki/Razgovor_o_predlo%C5%A1ku:Slavenski_jezici" title="Razgovor o predlošku:Slavenski jezici">r</a> • <a class="external text" href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Slavenski_jezici&action=edit">u</a></div></div><a href="/wiki/Slavenski_jezici" title="Slavenski jezici">Slavenski jezici</a></th></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Isto%C4%8Dnoslavenski_jezici" title="Istočnoslavenski jezici">istočnoslavenski</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Bjeloruski_jezik" title="Bjeloruski jezik">bjeloruski</a> • <a href="/wiki/Staroruski_jezik" title="Staroruski jezik">staroruski †</a> • <a href="/wiki/Ruski_jezik" title="Ruski jezik">ruski</a> • <a href="/wiki/Rusinski_jezik" title="Rusinski jezik">rusinski</a> • <a href="/wiki/Ukrajinski_jezik" title="Ukrajinski jezik">ukrajinski</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Zapadnoslavenski_jezici" title="Zapadnoslavenski jezici">zapadnoslavenski</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_jezik" title="Češki jezik">češki</a> • <a href="/wiki/Ka%C5%A1upski_jezik" title="Kašupski jezik">kašupski</a> • <a href="/wiki/Knaanski_jezik" title="Knaanski jezik">knaanski †</a> • <a href="/wiki/Donjolu%C5%BEi%C4%8Dkosrpski_jezik" title="Donjolužičkosrpski jezik">donjolužičkosrpski</a> • <a href="/wiki/Gornjolu%C5%BEi%C4%8Dkosrpski_jezik" title="Gornjolužičkosrpski jezik">gornjolužičkosrpski</a> • <a href="/wiki/Polapski_jezik" title="Polapski jezik">polapski †</a> • <a href="/wiki/Poljski_jezik" title="Poljski jezik">poljski</a> (<a href="/w/index.php?title=Srednjopoljski&action=edit&redlink=1" class="new" title="Srednjopoljski (stranica ne postoji)">srednjopoljski †</a> • <a href="/w/index.php?title=Staropoljski&action=edit&redlink=1" class="new" title="Staropoljski (stranica ne postoji)">staropoljski †</a>) • <a href="/wiki/Slova%C4%8Dki_jezik" title="Slovački jezik">slovački</a> • <a href="/w/index.php?title=Slovina%C4%8Dki_jezik&action=edit&redlink=1" class="new" title="Slovinački jezik (stranica ne postoji)">slovinački †</a> • <a href="/wiki/%C5%A0leski_jezik" title="Šleski jezik">šleski</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Ju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Južnoslavenski jezici">južnoslavenski</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Bo%C5%A1nja%C4%8Dki_jezik" title="Bošnjački jezik">bošnjački</a> • <a href="/wiki/Bugarski_jezik" title="Bugarski jezik">bugarski</a> • <a href="/wiki/Crnogorski_jezik" title="Crnogorski jezik">crnogorski</a> • <a class="mw-selflink selflink">hrvatski</a> • <a href="/wiki/Makedonski_jezik" title="Makedonski jezik">makedonski</a> • <a href="/wiki/Staroslavenski_jezik" title="Staroslavenski jezik">starocrkvenoslavenski †</a> • <a href="/wiki/Srpski_jezik" title="Srpski jezik">srpski</a> • <a href="/wiki/Slovenski_jezik" title="Slovenski jezik">slovenski</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Umjetni_jezici" title="Umjetni jezici">umjetni jezici</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Jazi%C4%8Dije" title="Jazičije">jazičije †</a> • <a href="/wiki/Me%C4%91uslavenski_jezik" title="Međuslavenski jezik">međuslavenski</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Jezi%C4%8Dna_rekonstrukcija" title="Jezična rekonstrukcija">rekonstruirani jezici</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Praslavenski_jezik" title="Praslavenski jezik">praslavenski †</a></div></td></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td class="navbox-iznadispod" style=";background:#ddf;" colspan="2">† = <a href="/wiki/Izumrli_jezici" title="Izumrli jezici">izumrli jezici</a></td></tr></tbody></table></td></tr></tbody></table> <table class="navbox" cellspacing="0" style=";"><tbody><tr><td style="padding:2px;"><table cellspacing="0" class="nowraplinks collapsible autocollapse" style="width:100%;background:transparent;color:inherit;;"><tbody><tr><th style=";" colspan="3" class="navbox-naslov"><div style="float:left; width:6em;text-align:left;"><div class="noprint plainlinksneverexpand navbar" style="background-color:transparent; padding:0; white-space:nowrap; font-weight:normal; font-variant:small-caps; ;;border:none;;"><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Slu%C5%BEbeni_jezici_EU" title="Predložak:Službeni jezici EU">v</a> • <a class="external text" href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Slu%C5%BEbeni_jezici_EU&action=edit">u</a></div></div><a href="/wiki/Slu%C5%BEbeni_jezici_Europske_unije" title="Službeni jezici Europske unije">Službeni jezici Europske unije</a></th></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td colspan="2" style="width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Bugarski_jezik" title="Bugarski jezik">bugarski</a> • <a href="/wiki/%C4%8Ce%C5%A1ki_jezik" title="Češki jezik">češki</a> • <a href="/wiki/Danski_jezik" title="Danski jezik">danski</a> • <a href="/wiki/Engleski_jezik" title="Engleski jezik">engleski</a> • <a href="/wiki/Estonski_jezik" title="Estonski jezik">estonski</a> • <a href="/wiki/Finski_jezik" title="Finski jezik">finski</a> • <a href="/wiki/Francuski_jezik" title="Francuski jezik">francuski</a> • <a href="/wiki/Gr%C4%8Dki_jezik" title="Grčki jezik">grčki</a> • <a class="mw-selflink selflink">hrvatski</a> • <a href="/wiki/Irski_jezik" title="Irski jezik">irski</a> • <a href="/wiki/Latvijski_jezik" class="mw-redirect" title="Latvijski jezik">latvijski</a> • <a href="/wiki/Litavski_jezik" title="Litavski jezik">litavski</a> • <a href="/wiki/Ma%C4%91arski_jezik" title="Mađarski jezik">mađarski</a> <a href="/wiki/Malte%C5%A1ki_jezik" title="Malteški jezik">malteški</a> • <a href="/wiki/Nizozemski_jezik" title="Nizozemski jezik">nizozemski</a> • <a href="/wiki/Njema%C4%8Dki_jezik" title="Njemački jezik">njemački</a> • <a href="/wiki/Poljski_jezik" title="Poljski jezik">poljski</a> • <a href="/wiki/Portugalski_jezik" title="Portugalski jezik">portugalski</a> • <a href="/wiki/Rumunjski_jezik" title="Rumunjski jezik">rumunjski</a> • <a href="/wiki/Slova%C4%8Dki_jezik" title="Slovački jezik">slovački</a> • <a href="/wiki/Slovenski_jezik" title="Slovenski jezik">slovenski</a> • <a href="/wiki/%C5%A0panjolski_jezik" title="Španjolski jezik">španjolski</a> • <a href="/wiki/%C5%A0vedski_jezik" title="Švedski jezik">švedski</a> • <a href="/wiki/Talijanski_jezik" title="Talijanski jezik">talijanski</a></div></td><td style="width:0%;padding:0px 0px 0px 2px;" rowspan="1"><a href="/wiki/Datoteka:Flag_of_Europe.svg" class="mw-file-description" title="Zastava Europske unije"><img alt="Zastava Europske unije" src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/40px-Flag_of_Europe.svg.png" decoding="async" width="40" height="27" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/60px-Flag_of_Europe.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/b/b7/Flag_of_Europe.svg/80px-Flag_of_Europe.svg.png 2x" data-file-width="810" data-file-height="540" /></a></td></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td class="navbox-iznadispod" style=";background:#e8e8ff;" colspan="3">Izvor: <a rel="nofollow" class="external text" href="http://www.europa.eu">Službene mrežne stranice EU</a> • Vidi još: <a href="https://hr.wiktionary.org/wiki/Europska_unija" class="extiw" title="wikt:Europska unija">Nazivi EU na raznim jezicima</a></td></tr></tbody></table></td></tr></tbody></table> <table class="navbox" cellspacing="0" style=";"><tbody><tr><td style="padding:2px;"><table cellspacing="0" class="nowraplinks collapsible autocollapse" style="width:100%;background:transparent;color:inherit;;"><tbody><tr><th style=";text-align:center; text-color:white; background-color: #8080FF;" colspan="3" class="navbox-naslov"><div style="float:left; width:6em;text-align:left;"><div class="noprint plainlinksneverexpand navbar" style="background-color:transparent; padding:0; white-space:nowrap; font-weight:normal; font-variant:small-caps; ;text-align:center; text-color:white; background-color: #8080FF;;border:none;;"><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Hrvati" title="Predložak:Hrvati">v</a> • <a href="/wiki/Razgovor_o_predlo%C5%A1ku:Hrvati" title="Razgovor o predlošku:Hrvati">r</a> • <a class="external text" href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Hrvati&action=edit">u</a></div></div><a href="/wiki/Hrvati" title="Hrvati">Hrvati</a></th></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";background-color: #ccccff; padding-left: 2em; padding-right: 2em; text-align: center;;">Hrvati po zemljama i kontinentima</td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;background-color:white;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"></div><table cellspacing="0" class="nowraplinks navbox-podgrupa" style="width:100%;;;;"><tbody><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">matične zemlje</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_Bosne_i_Hercegovine" title="Hrvati Bosne i Hercegovine">Bosna i Hercegovina</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">tradicijske manjine</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"></div><table cellspacing="0" class="nowraplinks navbox-podgrupa" style="width:100%;;;;"><tbody><tr><td colspan="2" style="width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvati_u_Austriji" title="Hrvati u Austriji">Austrija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Bugarskoj" title="Hrvati u Bugarskoj">Bugarska</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_%C4%8Ce%C5%A1koj&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Češkoj (stranica ne postoji)">Češka</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Crnoj_Gori" title="Hrvati u Crnoj Gori">Crna Gora</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Italiji" title="Hrvati u Italiji">Italija</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_na_Kosovu&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati na Kosovu (stranica ne postoji)">Kosovo</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Ma%C4%91arskoj" title="Hrvati u Mađarskoj">Mađarska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Rumunjskoj" title="Hrvati u Rumunjskoj">Rumunjska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Slova%C4%8Dkoj" title="Hrvati u Slovačkoj">Slovačka</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Sloveniji" title="Hrvati u Sloveniji">Slovenija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Srbiji" title="Hrvati u Srbiji">Srbija</a> <a href="/wiki/Hrvati_u_Vojvodini" title="Hrvati u Vojvodini">(Vojvodina)</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">podskupine</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Bokeljski_Hrvati" title="Bokeljski Hrvati">Bokeljski Hrvati-Bokelji</a> • <a href="/wiki/Bo%C5%A1njaci_(Hrvati_u_Ma%C4%91arskoj)" title="Bošnjaci (Hrvati u Mađarskoj)"> Bošnjaci-Hrvati u Mađarskoj</a> • <a href="/wiki/Bunjevci" title="Bunjevci">Bunjevci</a> • <a href="/wiki/Gradi%C5%A1%C4%87anski_Hrvati" title="Gradišćanski Hrvati">gradišćanski Hrvati</a> • <a href="/wiki/Iliri_(Hrvati_u_Ma%C4%91arskoj)" title="Iliri (Hrvati u Mađarskoj)">ilirski Hrvati</a> • <a href="/wiki/Janjevci" title="Janjevci">Janjevci</a> • <a href="/wiki/Kara%C5%A1evski_Hrvati" title="Karaševski Hrvati">karaševski Hrvati</a> • <a href="/wiki/Moli%C5%A1ki_Hrvati" title="Moliški Hrvati">moliški Hrvati</a> • <a href="/wiki/Moravski_Hrvati" title="Moravski Hrvati">moravski Hrvati</a> • <a href="/wiki/Racki_Hrvati" title="Racki Hrvati">racki Hrvati</a> • <a href="/wiki/%C5%A0okci" title="Šokci">Šokci</a> • <a href="/wiki/Toti_(Hrvati_u_Ma%C4%91arskoj)" title="Toti (Hrvati u Mađarskoj)">Toti</a></div></td></tr></tbody></table><div></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;"><a href="/wiki/Hrvatsko_iseljeni%C5%A1tvo" title="Hrvatsko iseljeništvo">hrvatsko</a> <a href="/wiki/Hrvatsko_iseljeni%C5%A1tvo" title="Hrvatsko iseljeništvo">iseljeništvo</a></div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"></div><table cellspacing="0" class="nowraplinks navbox-podgrupa" style="width:100%;;;;"><tbody><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">Europa</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvati_u_Belgiji" title="Hrvati u Belgiji">Belgija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Danskoj" title="Hrvati u Danskoj">Danska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Francuskoj" title="Hrvati u Francuskoj">Francuska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Irskoj" title="Hrvati u Irskoj">Irska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Nizozemskoj" title="Hrvati u Nizozemskoj">Nizozemska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Norve%C5%A1koj" title="Hrvati u Norveškoj">Norveška</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Njema%C4%8Dkoj" title="Hrvati u Njemačkoj">Njemačka</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Poljskoj" title="Hrvati u Poljskoj">Poljska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Portugalu" title="Hrvati u Portugalu">Portugal</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Rusiji" title="Hrvati u Rusiji">Rusija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Sjevernoj_Makedoniji" title="Hrvati u Sjevernoj Makedoniji">Sjeverna Makedonija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_%C5%A0panjolskoj" title="Hrvati u Španjolskoj">Španjolska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_%C5%A0vedskoj" title="Hrvati u Švedskoj">Švedska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_%C5%A0vicarskoj" title="Hrvati u Švicarskoj">Švicarska</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Ujedinjenom_Kraljevstvu" title="Hrvati u Ujedinjenom Kraljevstvu">Ujedinjeno Kraljevstvo</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Ukrajini" title="Hrvati u Ukrajini">Ukrajina</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">Amerike</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvati_u_Kanadi" title="Hrvati u Kanadi">Kanada</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_SAD-u" title="Hrvati u SAD-u">SAD</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_Meksiku&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Meksiku (stranica ne postoji)">Meksiko</a> <a href="/wiki/Hrvati_u_Argentini" title="Hrvati u Argentini">Argentina</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Boliviji" title="Hrvati u Boliviji">Bolivija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Brazilu" title="Hrvati u Brazilu">Brazil</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_%C4%8Cileu" title="Hrvati u Čileu">Čile</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Ekvadoru" title="Hrvati u Ekvadoru">Ekvador</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Kolumbiji" title="Hrvati u Kolumbiji">Kolumbija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Kostarici" title="Hrvati u Kostarici">Kostarika</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Panami" title="Hrvati u Panami">Panama</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Paragvaju" title="Hrvati u Paragvaju">Paragvaj</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Peruu" title="Hrvati u Peruu">Peru</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Urugvaju" title="Hrvati u Urugvaju">Urugvaj</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Venezueli" title="Hrvati u Venezueli">Venezuela</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">Afrika</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvati_u_Al%C5%BEiru" title="Hrvati u Alžiru">Alžir</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Egiptu" title="Hrvati u Egiptu">Egipat</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Tunisu" title="Hrvati u Tunisu">Tunis</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Ju%C5%BEnoj_Africi" title="Hrvati u Južnoj Africi">Južna Afrika</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Zambiji" title="Hrvati u Zambiji">Zambija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Zimbabveu" title="Hrvati u Zimbabveu">Zimbabve</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_Mozambiku&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Mozambiku (stranica ne postoji)">Mozambik</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">Oceanija</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvati_u_Australiji" title="Hrvati u Australiji">Australija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_na_Novom_Zelandu" title="Hrvati na Novom Zelandu">Novi Zeland</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">Azija</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_Indiji&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Indiji (stranica ne postoji)">Indija</a> • <a href="/wiki/Hrvati_u_Siriji" title="Hrvati u Siriji">Sirija</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_Jordanu&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Jordanu (stranica ne postoji)">Jordan</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvati_u_Libanonu&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvati u Libanonu (stranica ne postoji)">Libanon</a></div></td></tr></tbody></table><div></div></td></tr></tbody></table><div></div></td><td style="width:0%;padding:0px 0px 0px 2px;" rowspan="7"><a href="/wiki/Datoteka:Coat_of_arms_of_Croatia.svg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/120px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png" decoding="async" width="120" height="160" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/180px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/240px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png 2x" data-file-width="1386" data-file-height="1844" /></a></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";background-color: #ccccff; padding-left: 2em; padding-right: 2em; text-align: center;;"><a href="/wiki/Jezik" title="Jezik">jezik</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;background-color:#eee;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"></div><table cellspacing="0" class="nowraplinks navbox-podgrupa" style="width:100%;;;;"><tbody><tr><td colspan="2" style="width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a class="mw-selflink selflink">hrvatski</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;">narječja</div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/%C4%8Cakavsko_narje%C4%8Dje" title="Čakavsko narječje">čakavsko</a> • <a href="/wiki/Kajkavsko_narje%C4%8Dje" title="Kajkavsko narječje">kajkavsko</a> (<a href="/wiki/Kajkavski_knji%C5%BEevni_jezik" title="Kajkavski književni jezik">književno</a>) • <a href="/wiki/%C5%A0tokavsko_narje%C4%8Dje" title="Štokavsko narječje">štokavsko</a></div></td></tr></tbody></table><div></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";background-color: #ccccff; padding-left: 2em; padding-right: 2em; text-align: center;;"><a href="/wiki/Kultura_u_Hrvatskoj" title="Kultura u Hrvatskoj">kultura</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;background-color:white;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"></div><table cellspacing="0" class="nowraplinks navbox-podgrupa" style="width:100%;;;;"><tbody><tr><td colspan="2" style="width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvatska_kulturna_ba%C5%A1tina" title="Hrvatska kulturna baština">baština</a> • <a href="/wiki/Blagdani_i_spomendani_u_Hrvatskoj" title="Blagdani i spomendani u Hrvatskoj">blagdani</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_narodne_no%C5%A1nje" title="Hrvatske narodne nošnje">nošnja</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kuhinja" title="Hrvatska kuhinja">kuhinja</a> • <a href="/wiki/%C5%A0port_u_Hrvatskoj" title="Šport u Hrvatskoj">šport</a> • <a href="/wiki/Obrazovanje_u_Hrvatskoj" title="Obrazovanje u Hrvatskoj">obrazovanje</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_umjetnost" title="Hrvatska umjetnost">umjetnost</a> (<a href="/wiki/Likovna_umjetnost_u_Hrvatskoj" title="Likovna umjetnost u Hrvatskoj">likovna</a>: <a href="/wiki/Hrvatska_arhitektura" title="Hrvatska arhitektura">arhitektura</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvatsko_slikarstvo&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatsko slikarstvo (stranica ne postoji)">slikarstvo</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvatsko_kiparstvo&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatsko kiparstvo (stranica ne postoji)">kiparstvo</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvatska_primijenjena_umjetnost&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatska primijenjena umjetnost (stranica ne postoji)">primijenjena umjetnost</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_strip" title="Hrvatski strip">strip</a>) • <a href="/wiki/Hrvatska_knji%C5%BEevnost" title="Hrvatska književnost">književnost</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_latinizam" title="Hrvatski latinizam">hrvatska latinistička književnost</a> • <a href="/wiki/Povijest_hrvatskog_kazali%C5%A1ta" title="Povijest hrvatskog kazališta">kazalište</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_glazba" title="Hrvatska glazba">glazba</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kinematografija" title="Hrvatska kinematografija">kinematografija</a>) • <a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Svjetska_ba%C5%A1tina_u_Hrvatskoj" title="Predložak:Svjetska baština u Hrvatskoj">svjetska baština u Hrvatskoj</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_svjetske_igre" title="Hrvatske svjetske igre">HSI</a> • <a href="/wiki/Hrvatsko_pu%C4%8Dko_vremenoslovlje" title="Hrvatsko pučko vremenoslovlje">pučko vremenoslovlje</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";padding-left:0em;padding-right:0em;text-align: center;;"><div style="padding:0em 0.75em;"><a href="/wiki/Kultura_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Kultura Hrvata Bosne i Hercegovine">U BiH</a></div></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/%C5%BDivot_i_obi%C4%8Daji_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Život i običaji Hrvata Bosne i Hercegovine">život i običaji</a> • <a href="/wiki/Katoli%C4%8Danstvo_u_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Katoličanstvo u Hrvata Bosne i Hercegovine">religija</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kulturna_ba%C5%A1tina_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatska kulturna baština u Bosni i Hercegovini">baština</a> • <a href="/wiki/Simboli_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Simboli Hrvata Bosne i Hercegovine">simboli</a> • <a href="/wiki/Blagdani_i_spomendani_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Blagdani i spomendani Hrvata Bosne i Hercegovine">blagdani</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_narodne_no%C5%A1nje_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatske narodne nošnje u Bosni i Hercegovini">nošnja</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kuhinja_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatska kuhinja u Bosni i Hercegovini">kuhinja</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_%C5%A1port_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatski šport u Bosni i Hercegovini">šport</a> (<a href="/wiki/Hrvatski_nogomet_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatski nogomet u Bosni i Hercegovini">nogomet</a>) • <a href="/wiki/Hrvatski_obrazovni_sustav_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatski obrazovni sustav u Bosni i Hercegovini">obrazovanje</a> • <a href="/wiki/Umjetnost_Bosne_i_Hercegovine" title="Umjetnost Bosne i Hercegovine">umjetnost</a> (<a href="/wiki/Hrvatska_knji%C5%BEevnost_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatska književnost u Bosni i Hercegovini">književnost</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_glazba_u_Bosni_i_Hercegovini" title="Hrvatska glazba u Bosni i Hercegovini">glazba</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvatsko_kazali%C5%A1te_u_Bosni_i_Hercegovini&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatsko kazalište u Bosni i Hercegovini (stranica ne postoji)">kazalište</a>)</div></td></tr></tbody></table><div></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";background-color: #ccccff; padding-left: 2em; padding-right: 2em; text-align: center;;"><a href="/wiki/Hrvatska_povijest" title="Hrvatska povijest">povijest</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;background-color:#eee;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Rana_povijest_Hrvata" title="Rana povijest Hrvata">rana povijest</a> (<a href="/wiki/Podrijetlo_Hrvata" title="Podrijetlo Hrvata">podrijetlo</a> (<a href="/wiki/Geneti%C4%8Dko_podrijetlo_Hrvata" title="Genetičko podrijetlo Hrvata">genetičko</a>) • <a href="/wiki/Bijela_Hrvatska" title="Bijela Hrvatska">pradomovina</a> • <a href="/wiki/Dolazak_Hrvata" title="Dolazak Hrvata">doseljenje</a> • <a href="/wiki/Pokr%C5%A1tenje_Hrvata" title="Pokrštenje Hrvata">pokrštenje</a>) • <a href="/wiki/Hrvatska_povijest" title="Hrvatska povijest">hrvatska povijest</a> (<a href="/wiki/Povijest_Hrvata_Bosne_i_Hercegovine" title="Povijest Hrvata Bosne i Hercegovine">u BiH</a>) • <a href="/wiki/Hrvatski_vladari" title="Hrvatski vladari">vladari</a></div></td></tr></tbody></table></td></tr></tbody></table> <table class="navbox" cellspacing="0" style=";"><tbody><tr><td style="padding:2px;"><table cellspacing="0" class="nowraplinks collapsible autocollapse" style="width:100%;background:transparent;color:inherit;;"><tbody><tr><th style=";" colspan="3" class="navbox-naslov"><div style="float:left; width:6em;text-align:left;"><div class="noprint plainlinksneverexpand navbar" style="background-color:transparent; padding:0; white-space:nowrap; font-weight:normal; font-variant:small-caps; ;;border:none;;"><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Hrvatska" title="Predložak:Hrvatska">v</a> • <a class="external text" href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Hrvatska&action=edit">u</a></div></div><a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/24px-Flag_of_Croatia.svg.png" decoding="async" width="24" height="12" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/36px-Flag_of_Croatia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/1/1b/Flag_of_Croatia.svg/48px-Flag_of_Croatia.svg.png 2x" data-file-width="1200" data-file-height="600" /></a> <a href="/wiki/Hrvatska" title="Hrvatska">Hrvatska</a></th></tr><tr style="height:2px;"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;">simboli i identitet</td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Grb_Republike_Hrvatske" title="Grb Republike Hrvatske">grb</a> • <a href="/wiki/Zastava_Republike_Hrvatske" title="Zastava Republike Hrvatske">zastava</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_narodne_no%C5%A1nje" title="Hrvatske narodne nošnje">narodne nošnje</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_pleter" title="Hrvatski pleter">pleter</a> • <a href="/wiki/Lijepa_na%C5%A1a_domovino" title="Lijepa naša domovino">Lijepa naša domovino</a> • <a href="/wiki/Odlikovanja_i_priznanja_Republike_Hrvatske" title="Odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske">odlikovanja i priznanja</a></div></td><td style="width:0%;padding:0px 0px 0px 2px;" rowspan="13"><figure class="mw-halign-right" typeof="mw:File"><a href="/wiki/Hrvatski_grb" title="Hrvatski grb"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/60px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png" decoding="async" width="60" height="80" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/90px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/c/c9/Coat_of_arms_of_Croatia.svg/120px-Coat_of_arms_of_Croatia.svg.png 2x" data-file-width="1386" data-file-height="1844" /></a><figcaption></figcaption></figure></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Hrvatska_povijest" title="Hrvatska povijest">povijest</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvatski_povijesni_prostor_prije_doseljenja_Hrvata" title="Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata">Hrvatska prije Hrvata</a> • <a href="/wiki/Rana_povijest_Hrvata" title="Rana povijest Hrvata">rana povijest Hrvata</a> • <a href="/wiki/Primorska_Hrvatska_(kne%C5%BEevina)" title="Primorska Hrvatska (kneževina)">Primorska Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Panonska_Hrvatska_(kne%C5%BEevina)" title="Panonska Hrvatska (kneževina)">Panonska Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Hrvatsko_Kraljevstvo" title="Hrvatsko Kraljevstvo">Hrvatsko Kraljevstvo</a> • <a href="/wiki/Neretvanska_kne%C5%BEevina" title="Neretvanska kneževina">Neretvanska kneževina</a> • <a href="/wiki/Zahumlje" class="mw-redirect" title="Zahumlje">Zahumlje</a> • <a href="/wiki/Travunija" title="Travunija">Travunija</a> • <a href="/wiki/Istarska_marka" title="Istarska marka">Istarska marka</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_u_personalnoj_uniji_s_Ma%C4%91arskom" title="Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom">Hrvatsko-Ugarsko kraljevstvo</a> • <a href="/wiki/Dubrova%C4%8Dka_Republika" title="Dubrovačka Republika">Dubrovačka Republika</a> • <a href="/wiki/Kraljevina_Hrvatska_pod_Habsburzima" title="Kraljevina Hrvatska pod Habsburzima">Kraljevina Hrvatska u Habsburškoj monarhiji</a> • <a href="/wiki/Me%C4%91imurje_pod_ugarskom_vla%C5%A1%C4%87u" title="Međimurje pod ugarskom vlašću">Međimurje pod ugarskom vlašću</a> • <a href="/wiki/Trojedna_Kraljevina_Hrvatska,_Slavonija_i_Dalmacija" title="Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija">Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija</a> • <a href="/wiki/Dr%C5%BEava_Slovenaca,_Hrvata_i_Srba" title="Država Slovenaca, Hrvata i Srba">Država Slovenaca, Hrvata i Srba</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_u_Kraljevini_Jugoslaviji" title="Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji">Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji</a> • <a href="/wiki/Banovina_Hrvatska" title="Banovina Hrvatska">Banovina Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Drugi_svjetski_rat_u_Hrvatskoj" title="Drugi svjetski rat u Hrvatskoj">Drugi svjetski rat</a> • <a href="/wiki/Nezavisna_Dr%C5%BEava_Hrvatska" title="Nezavisna Država Hrvatska">Nezavisna Država Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Socijalisti%C4%8Dka_Republika_Hrvatska" title="Socijalistička Republika Hrvatska">Socijalistička Republika Hrvatska</a> • <a href="/wiki/Referendum_o_hrvatskoj_samostalnosti" title="Referendum o hrvatskoj samostalnosti">Referendum o hrvatskoj samostalnosti</a> • <a href="/wiki/Ustavna_odluka_o_suverenosti_i_samostalnosti_Republike_Hrvatske" title="Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske">Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske</a> • <a href="/wiki/Me%C4%91unarodno_priznanje_Hrvatske" title="Međunarodno priznanje Hrvatske">Međunarodno priznanje Hrvatske</a> • <a href="/wiki/Domovinski_rat" title="Domovinski rat">Domovinski rat</a> • <a href="/wiki/Pristupanje_Hrvatske_NATO-u" title="Pristupanje Hrvatske NATO-u">Hrvatska u Sjevernoatlantskom savezu</a> • <a href="/wiki/Pristupanje_Hrvatske_Europskoj_uniji" title="Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji">Hrvatska u Europskoj uniji</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_i_euro" title="Hrvatska i euro">Hrvatska i euro</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Zemljopis_Hrvatske" title="Zemljopis Hrvatske">zemljopis</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Flora_Hrvatske" title="Flora Hrvatske">flora</a> • <a href="/wiki/Popis_jezera_u_Hrvatskoj" title="Popis jezera u Hrvatskoj">jezera</a> • <a href="/wiki/Klima_Hrvatske" title="Klima Hrvatske">klima</a> • <a href="/wiki/Krajnje_zemljopisne_to%C4%8Dke_Republike_Hrvatske" title="Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske">krajnje zemljopisne točke</a> • <a href="/wiki/Minska_polja_u_Hrvatskoj" title="Minska polja u Hrvatskoj">minska polja</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_nacionalni_parkovi_i_parkovi_prirode" title="Hrvatski nacionalni parkovi i parkovi prirode">nacionalni parkovi i parkovi prirode</a> • <a href="/wiki/Popis_otoka_Hrvatske" title="Popis otoka Hrvatske">otoci</a> • <a href="/wiki/Popis_paleontolo%C5%A1kih_nalazi%C5%A1ta_i_prona%C4%91enih_organizama_u_Hrvatskoj" title="Popis paleontoloških nalazišta i pronađenih organizama u Hrvatskoj">paleontološka nalazišta i pronađeni organizmi</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_planine" title="Hrvatske planine">planine</a> • <a href="/wiki/Popis_rijeka_u_Hrvatskoj_prema_du%C5%BEini" class="mw-redirect" title="Popis rijeka u Hrvatskoj prema dužini">rijeke</a> • <a href="/wiki/Popis_sisavaca_u_Hrvatskoj" title="Popis sisavaca u Hrvatskoj">sisavci</a> • <a href="/wiki/Topografija_Hrvatske" title="Topografija Hrvatske">topografija</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Hrvatski_politi%C4%8Dki_sustav" title="Hrvatski politički sustav">politika</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Lokalna_i_podru%C4%8Dna_(regionalna)_samouprava_u_Hrvatskoj" title="Lokalna i područna (regionalna) samouprava u Hrvatskoj">upravna podjela</a> (<a href="/wiki/Hrvatske_%C5%BEupanije" title="Hrvatske županije">županije</a> • <a href="/wiki/Dodatak:Popis_gradova_u_Hrvatskoj" title="Dodatak:Popis gradova u Hrvatskoj">gradovi</a> • <a href="/wiki/Popis_op%C4%87ina_u_Hrvatskoj" title="Popis općina u Hrvatskoj">općine</a>) • <a href="/wiki/Izbori_u_Republici_Hrvatskoj" title="Izbori u Republici Hrvatskoj">izbori</a> • <a href="/w/index.php?title=Ljudska_prava_u_Hrvatskoj&action=edit&redlink=1" class="new" title="Ljudska prava u Hrvatskoj (stranica ne postoji)">ljudska prava</a> • <a href="/wiki/Me%C4%91unarodni_odnosi_Hrvatske" title="Međunarodni odnosi Hrvatske">međunarodni odnosi</a> • <a href="/wiki/Oru%C5%BEane_snage_Republike_Hrvatske" title="Oružane snage Republike Hrvatske">oružane snage</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_policija" title="Hrvatska policija">policija</a> • <a href="/wiki/Popis_politi%C4%8Dkih_stranaka_u_Hrvatskoj" title="Popis političkih stranaka u Hrvatskoj">političke stranke</a> • <a href="/wiki/Predsjednik_Republike_Hrvatske" title="Predsjednik Republike Hrvatske">Predsjednik RH</a> (<a href="/wiki/Inauguracija_predsjednika_Republike_Hrvatske" title="Inauguracija predsjednika Republike Hrvatske">inauguracija</a>) • <a href="/wiki/Hrvatski_sabor" title="Hrvatski sabor">Sabor</a> • <a href="/wiki/Sigurnosno-obavje%C5%A1tajni_sustav_u_Hrvatskoj" title="Sigurnosno-obavještajni sustav u Hrvatskoj">sigurnosno-obavještajni sustav</a> • <a href="/wiki/Sudbena_vlast_u_Hrvatskoj" title="Sudbena vlast u Hrvatskoj">sudbena vlast</a> • <a href="/wiki/Ustav_Republike_Hrvatske" title="Ustav Republike Hrvatske">Ustav</a> • <a href="/wiki/Vlada_Republike_Hrvatske" title="Vlada Republike Hrvatske">Vlada</a> (<a href="/wiki/Predsjednik_Vlade_Republike_Hrvatske" title="Predsjednik Vlade Republike Hrvatske">Predsjednik Vlade</a>)</div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Gospodarstvo_Hrvatske" title="Gospodarstvo Hrvatske">gospodarstvo</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvatska_energetika" title="Hrvatska energetika">energetika</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_gospodarska_komora" title="Hrvatska gospodarska komora">HGK</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kuna" title="Hrvatska kuna">HRK</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_narodna_banka" title="Hrvatska narodna banka">HNB</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_porezni_sustav" title="Hrvatski porezni sustav">porezni sustav</a> • <a href="/w/index.php?title=Hrvatska_industrija&action=edit&redlink=1" class="new" title="Hrvatska industrija (stranica ne postoji)">industrija</a> • <a href="/wiki/Popis_hrvatskih_izuma" title="Popis hrvatskih izuma">izumi</a> • <a href="/wiki/Izvorno_hrvatsko" title="Izvorno hrvatsko">Izvorno hrvatsko</a> • <a href="/wiki/Pretvorba_i_privatizacija_u_Hrvatskoj" title="Pretvorba i privatizacija u Hrvatskoj">pretvorba i privatizacija</a> • <a href="/wiki/Promet_Hrvatske" title="Promet Hrvatske">promet</a> • <a href="/wiki/Telekomunikacije_u_Hrvatskoj" title="Telekomunikacije u Hrvatskoj">telekomunikacije</a> • <a href="/wiki/Turizam_u_Hrvatskoj" title="Turizam u Hrvatskoj">turizam</a> • <a href="/wiki/Zagreba%C4%8Dka_burza" title="Zagrebačka burza">Zagrebačka burza</a> • <a href="/wiki/Znanost_u_Hrvatskoj" title="Znanost u Hrvatskoj">znanost</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;">društvo</td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-parni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Etni%C4%8Dke_grupe_Hrvatske" title="Etničke grupe Hrvatske">etničke skupine</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_akademija_znanosti_i_umjetnosti" title="Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti">HAZU</a> • <a href="/wiki/Hrvati" title="Hrvati">Hrvati</a> • <a href="/wiki/Hrvatski_Crveni_kri%C5%BE" title="Hrvatski Crveni križ">Hrvatski Crveni križ</a> • <a href="/wiki/Hrvatsko_iseljeni%C5%A1tvo" title="Hrvatsko iseljeništvo">iseljeništvo</a> • <a href="/wiki/Obrazovanje_u_Hrvatskoj" title="Obrazovanje u Hrvatskoj">obrazovanje</a> • <a href="/wiki/Religija_u_Hrvatskoj" title="Religija u Hrvatskoj">religija</a> • <a href="/wiki/Stanovni%C5%A1tvo_Hrvatske" title="Stanovništvo Hrvatske">stanovništvo</a> • <a href="/wiki/Zdravstvo_Hrvatske" class="mw-redirect" title="Zdravstvo Hrvatske">zdravstvo</a> • <a href="/wiki/%C5%BDene_u_Hrvatskoj" title="Žene u Hrvatskoj">žene</a></div></td></tr><tr style="height:2px"><td></td></tr><tr><td class="navbox-grupa" style=";;"><a href="/wiki/Kultura_u_Hrvatskoj" title="Kultura u Hrvatskoj">kultura</a></td><td style="text-align:left;border-left:2px solid #fdfdfd;width:100%;padding:0px;;;" class="navbox-popis navbox-neparni"><div style="padding:0em 0.25em"><a href="/wiki/Hrvatska_arhitektura" title="Hrvatska arhitektura">arhitektura</a> • <a href="/wiki/Blagdani_i_spomendani_u_Hrvatskoj" title="Blagdani i spomendani u Hrvatskoj">blagdani i spomendani</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_glazba" title="Hrvatska glazba">glazba</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kuhinja" title="Hrvatska kuhinja">kuhinja</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_na_Olimpijskim_igrama" title="Hrvatska na Olimpijskim igrama">Hrvatska na Olimpijskim igrama</a> • <a class="mw-selflink selflink">hrvatski jezik</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_kinematografija" title="Hrvatska kinematografija">kinematografija</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_knji%C5%BEevnost" title="Hrvatska književnost">književnost</a> • <a href="/wiki/Ladarice_(vokalni_ansambl)" title="Ladarice (vokalni ansambl)">Ladarice</a> • <a href="/wiki/Ansambl_narodnih_plesova_i_pjesama_Hrvatske_LADO" title="Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO">LADO</a> • <a href="/wiki/Likovna_umjetnost_u_Hrvatskoj" title="Likovna umjetnost u Hrvatskoj">likovna umjetnost</a> • <a href="/wiki/Matica_hrvatska" title="Matica hrvatska">Matica hrvatska</a> • <a href="/wiki/Manjinski_jezici_u_Hrvatskoj" title="Manjinski jezici u Hrvatskoj">manjinski jezici</a> • <a href="/wiki/Hrvatska_naivna_umjetnost" class="mw-redirect" title="Hrvatska naivna umjetnost">naivna umjetnost</a> • <a href="/wiki/Hrvatske_radijske_postaje" title="Hrvatske radijske postaje">radijske postaje</a> • <a href="/wiki/%C5%A0port_u_Hrvatskoj" title="Šport u Hrvatskoj">šport</a> • <a href="/wiki/Televizija_u_Hrvatskoj" title="Televizija u Hrvatskoj">televizija</a> • <a href="/wiki/Zagreba%C4%8Dka_%C5%A1kola_crtanog_filma" title="Zagrebačka škola crtanog filma">Zagrebačka škola crtanog filma</a></div></td></tr></tbody></table></td></tr></tbody></table> <div style="padding:10px;"><div style="display: table-cell; padding-right: 10px; vertical-align: middle; text-align: center; width: 45px;"><a href="/wiki/Datoteka:Bascanska_ploca.jpg" class="mw-file-description"><img src="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Bascanska_ploca.jpg/50px-Bascanska_ploca.jpg" decoding="async" width="50" height="28" class="mw-file-element" srcset="//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Bascanska_ploca.jpg/75px-Bascanska_ploca.jpg 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/6/6a/Bascanska_ploca.jpg/100px-Bascanska_ploca.jpg 2x" data-file-width="900" data-file-height="509" /></a>  </div><div style="display: table-cell; vertical-align: middle; font-size: 85%;">Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje (<a rel="nofollow" class="external free" href="http://www.ihjj.hr/">http://www.ihjj.hr/</a>). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: <a href="/wiki/Wikipedija:Dopu%C5%A1tenja_za_kori%C5%A1tenje_sadr%C5%BEaja/Ustanove#Institut_za_hrvatski_jezik_i_jezikoslovlje" title="Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja/Ustanove">Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</a>. Dopusnica nije potvrđena <a href="/wiki/Wikipedija:VRT" title="Wikipedija:VRT">VRTS-om</a>. Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je <a href="/wiki/Kategorija:Dopusnica_-_Institut_za_hrvatski_jezik_i_jezikoslovlje" title="Kategorija:Dopusnica - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje">ovdje</a>. </div></div>    </div><noscript><img src="https://login.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1&useformat=desktop" alt="" width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;"></noscript> <div class="printfooter" data-nosnippet="">Dobavljeno iz "<a dir="ltr" href="https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&oldid=7060782">https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&oldid=7060782</a>"</div></div> <div id="catlinks" class="catlinks" data-mw="interface"><div id="mw-normal-catlinks" class="mw-normal-catlinks"><a href="/wiki/Posebno:Kategorije" title="Posebno:Kategorije">Kategorija</a>: <ul><li><a href="/wiki/Kategorija:Izabrani_%C4%8Dlanci" title="Kategorija:Izabrani članci">Izabrani članci</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_kojima_nedostaje_izvor" title="Kategorija:Članci kojima nedostaje izvor">Članci kojima nedostaje izvor</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_koji_trebaju_izvor" title="Kategorija:Članci koji trebaju izvor">Članci koji trebaju izvor</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Potrebno_wikipedizirati" title="Kategorija:Potrebno wikipedizirati">Potrebno wikipedizirati</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_koje_treba_provjeriti" title="Kategorija:Članci koje treba provjeriti">Članci koje treba provjeriti</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_u_kojima_je_potrebno_provjeriti_to%C4%8Dnost" title="Kategorija:Članci u kojima je potrebno provjeriti točnost">Članci u kojima je potrebno provjeriti točnost</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Originalne_ideje" title="Kategorija:Originalne ideje">Originalne ideje</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Prepisano_bez_dozvole" title="Kategorija:Prepisano bez dozvole">Prepisano bez dozvole</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Hrvatski_jezik" title="Kategorija:Hrvatski jezik">Hrvatski jezik</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Ju%C5%BEnoslavenski_jezici" title="Kategorija:Južnoslavenski jezici">Južnoslavenski jezici</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Hrvatske" title="Kategorija:Jezici Hrvatske">Jezici Hrvatske</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Austrije" title="Kategorija:Jezici Austrije">Jezici Austrije</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Bosne_i_Hercegovine" title="Kategorija:Jezici Bosne i Hercegovine">Jezici Bosne i Hercegovine</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Italije" title="Kategorija:Jezici Italije">Jezici Italije</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Ma%C4%91arske" title="Kategorija:Jezici Mađarske">Jezici Mađarske</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Srbije" title="Kategorija:Jezici Srbije">Jezici Srbije</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Crne_Gore" title="Kategorija:Jezici Crne Gore">Jezici Crne Gore</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_Slova%C4%8Dke" title="Kategorija:Jezici Slovačke">Jezici Slovačke</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_SAD-a" title="Kategorija:Jezici SAD-a">Jezici SAD-a</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Jezici_po_abecedi:H" title="Kategorija:Jezici po abecedi:H">Jezici po abecedi:H</a></li></ul></div><div id="mw-hidden-catlinks" class="mw-hidden-catlinks mw-hidden-cats-hidden">Skrivene kategorije: <ul><li><a href="/wiki/Kategorija:Stranice_s_pogre%C5%A1kama_u_izvorima" title="Kategorija:Stranice s pogreškama u izvorima">Stranice s pogreškama u izvorima</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:CS1_upotrebe_(engleski)" title="Kategorija:CS1 upotrebe (engleski)">CS1 upotrebe (engleski)</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_s_neaktivnim_poveznicama" title="Kategorija:Članci s neaktivnim poveznicama">Članci s neaktivnim poveznicama</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:CS1_upotrebe_(srpski)" title="Kategorija:CS1 upotrebe (srpski)">CS1 upotrebe (srpski)</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:CS1_gre%C5%A1ke:_datumi" title="Kategorija:CS1 greške: datumi">CS1 greške: datumi</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:CS1:_duga_vrijednost_parametra_volume" title="Kategorija:CS1: duga vrijednost parametra volume">CS1: duga vrijednost parametra volume</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Zastarjeli_podaci" title="Kategorija:Zastarjeli podaci">Zastarjeli podaci</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Neodgovaraju%C4%87i_sadr%C5%BEaj_27._studenoga_2023." title="Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 27. studenoga 2023.">Neodgovarajući sadržaj 27. studenoga 2023.</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:%C4%8Clanci_s_nepotvr%C4%91enom_dopusnicom" title="Kategorija:Članci s nepotvrđenom dopusnicom">Članci s nepotvrđenom dopusnicom</a></li><li><a href="/wiki/Kategorija:Dopusnica_-_Institut_za_hrvatski_jezik_i_jezikoslovlje" title="Kategorija:Dopusnica - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje">Dopusnica - Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje</a></li></ul></div></div> </div> </main> </div> <div class="mw-footer-container"> <footer id="footer" class="mw-footer" > <ul id="footer-info"> <li id="footer-info-lastmod"> Ova stranica posljednji je put uređivana 14. studenoga 2024. u 03:14.</li> <li id="footer-info-copyright">Tekst je dostupan pod licencijom <a rel="nofollow" class="external text" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr">Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima</a>; mogu se primjenjivati i dodatni uvjeti. Pogledajte <a class="external text" href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Terms_of_Use">Uvjete upotrebe</a> za detalje.</li> </ul> <ul id="footer-places"> <li id="footer-places-privacy"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy">Zaštita privatnosti</a></li> <li id="footer-places-about"><a href="/wiki/Impresum">Impresum</a></li> <li id="footer-places-disclaimers"><a href="/wiki/Wikipedija:Op%C4%87e_odricanje_od_odgovornosti">Odricanje od odgovornosti</a></li> <li id="footer-places-wm-codeofconduct"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct">Kodeks ponašanja</a></li> <li id="footer-places-developers"><a href="https://developer.wikimedia.org">Razvojni programeri</a></li> <li id="footer-places-statslink"><a href="https://stats.wikimedia.org/#/hr.wikipedia.org">Statistika</a></li> <li id="footer-places-cookiestatement"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Cookie_statement">Izjava o kolačićima</a></li> <li id="footer-places-mobileview"><a href="//hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Hrvatski_jezik&mobileaction=toggle_view_mobile" class="noprint stopMobileRedirectToggle">Prikaz za mobilne uređaje</a></li> </ul> <ul id="footer-icons" class="noprint"> <li id="footer-copyrightico"><a href="https://wikimediafoundation.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/static/images/footer/wikimedia-button.svg" width="84" height="29" alt="Wikimedia Foundation" loading="lazy"></a></li> <li id="footer-poweredbyico"><a href="https://www.mediawiki.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/w/resources/assets/poweredby_mediawiki.svg" alt="Powered by MediaWiki" width="88" height="31" loading="lazy"></a></li> </ul> </footer> </div> </div> </div> <div class="vector-settings" id="p-dock-bottom"> <ul></ul> </div><script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.config.set({"wgHostname":"mw-web.codfw.main-78f4c97c5d-bgvp9","wgBackendResponseTime":177,"wgPageParseReport":{"limitreport":{"cputime":"0.924","walltime":"1.112","ppvisitednodes":{"value":10821,"limit":1000000},"postexpandincludesize":{"value":274689,"limit":2097152},"templateargumentsize":{"value":111265,"limit":2097152},"expansiondepth":{"value":17,"limit":100},"expensivefunctioncount":{"value":28,"limit":500},"unstrip-depth":{"value":1,"limit":20},"unstrip-size":{"value":219411,"limit":5000000},"entityaccesscount":{"value":0,"limit":400},"timingprofile":["100.00% 676.517 1 -total"," 54.16% 366.391 1 Predložak:Izvori"," 16.52% 111.731 12 Predložak:Citiranje_weba"," 15.40% 104.170 28 Predložak:Citiranje_knjige"," 8.20% 55.476 9 Predložak:Navigacija"," 7.94% 53.705 17 Predložak:Glavni"," 6.52% 44.080 1 Predložak:Infookvir_jezik"," 4.85% 32.797 7 Predložak:Citiranje_časopisa"," 4.08% 27.602 10 Predložak:Z+X"," 3.65% 24.714 17 Predložak:Webarchive"]},"scribunto":{"limitreport-timeusage":{"value":"0.269","limit":"10.000"},"limitreport-memusage":{"value":5800662,"limit":52428800},"limitreport-logs":"m\t2\nm\t9\nm\t9\nm\t4\nm\t10\n"},"cachereport":{"origin":"mw-web.eqiad.main-7649cfcddd-w6kzh","timestamp":"20241127120955","ttl":2592000,"transientcontent":false}}});});</script> <script type="application/ld+json">{"@context":"https:\/\/schema.org","@type":"Article","name":"Hrvatski jezik","url":"https:\/\/hr.wikipedia.org\/wiki\/Hrvatski_jezik","sameAs":"http:\/\/www.wikidata.org\/entity\/Q6654","mainEntity":"http:\/\/www.wikidata.org\/entity\/Q6654","author":{"@type":"Organization","name":"Doprinositelji projektima Wikimedije"},"publisher":{"@type":"Organization","name":"Wikimedia Foundation, Inc.","logo":{"@type":"ImageObject","url":"https:\/\/www.wikimedia.org\/static\/images\/wmf-hor-googpub.png"}},"datePublished":"2003-04-25T20:47:41Z","dateModified":"2024-11-14T02:14:55Z","headline":"Ju\u017enoslavenskih jezik u upotrebi u Hrvatskoj"}</script> </body> </html>