CINXE.COM

<!DOCTYPE html> <html class="client-nojs vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available" lang="hr" dir="ltr"> <head> <meta charset="UTF-8"> <title>Vidi kôd stranice Povijest Mađarske – Wikipedija</title> <script>(function(){var className="client-js vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available";var cookie=document.cookie.match(/(?:^|; )hrwikimwclientpreferences=([^;]+)/);if(cookie){cookie[1].split('%2C').forEach(function(pref){className=className.replace(new RegExp('(^| )'+pref.replace(/-clientpref-\w+$|[^\w-]+/g,'')+'-clientpref-\\w+( |$)'),'$1'+pref+'$2');});}document.documentElement.className=className;}());RLCONF={"wgBreakFrames":true,"wgSeparatorTransformTable":[",\t.",".\t,"],"wgDigitTransformTable":["",""], "wgDefaultDateFormat":"dmy hr","wgMonthNames":["","siječanj","veljača","ožujak","travanj","svibanj","lipanj","srpanj","kolovoz","rujan","listopad","studeni","prosinac"],"wgRequestId":"b1acc3de-72a7-4118-9831-390f7065dc6a","wgCanonicalNamespace":"","wgCanonicalSpecialPageName":false,"wgNamespaceNumber":0,"wgPageName":"Povijest_Mađarske","wgTitle":"Povijest Mađarske","wgCurRevisionId":7000490,"wgRevisionId":0,"wgArticleId":50997,"wgIsArticle":false,"wgIsRedirect":false,"wgAction":"edit","wgUserName":null,"wgUserGroups":["*"],"wgCategories":[],"wgPageViewLanguage":"hr","wgPageContentLanguage":"hr","wgPageContentModel":"wikitext","wgRelevantPageName":"Povijest_Mađarske","wgRelevantArticleId":50997,"wgIsProbablyEditable":true,"wgRelevantPageIsProbablyEditable":true,"wgRestrictionEdit":[],"wgRestrictionMove":[],"wgNoticeProject":"wikipedia","wgCiteReferencePreviewsActive":true,"wgMediaViewerOnClick":true,"wgMediaViewerEnabledByDefault":true,"wgPopupsFlags":0,"wgVisualEditor":{ "pageLanguageCode":"hr","pageLanguageDir":"ltr","pageVariantFallbacks":"hr"},"wgMFDisplayWikibaseDescriptions":{"search":true,"watchlist":true,"tagline":true,"nearby":true},"wgWMESchemaEditAttemptStepOversample":false,"wgWMEPageLength":50000,"wgRelatedArticlesCompat":[],"wgCentralAuthMobileDomain":false,"wgEditSubmitButtonLabelPublish":true,"wgULSPosition":"interlanguage","wgULSisCompactLinksEnabled":false,"wgVector2022LanguageInHeader":true,"wgULSisLanguageSelectorEmpty":false,"wgCheckUserClientHintsHeadersJsApi":["brands","architecture","bitness","fullVersionList","mobile","model","platform","platformVersion"],"GEHomepageSuggestedEditsEnableTopics":true,"wgGETopicsMatchModeEnabled":false,"wgGEStructuredTaskRejectionReasonTextInputEnabled":false,"wgGELevelingUpEnabledForUser":false,"wgSiteNoticeId":"2.5"};RLSTATE={"ext.globalCssJs.user.styles":"ready","site.styles":"ready","user.styles":"ready","ext.globalCssJs.user":"ready","user":"ready","user.options":"loading", "skins.vector.search.codex.styles":"ready","skins.vector.styles":"ready","skins.vector.icons":"ready","ext.charinsert.styles":"ready","ext.wikimediamessages.styles":"ready","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript":"ready","ext.uls.interlanguage":"ready","ext.wikimediaBadges":"ready","ext.dismissableSiteNotice.styles":"ready"};RLPAGEMODULES=["mediawiki.action.edit.collapsibleFooter","site","mediawiki.page.ready","skins.vector.js","ext.centralNotice.geoIP","ext.charinsert","ext.gadget.Web2Cit","ext.urlShortener.toolbar","ext.centralauth.centralautologin","ext.popups","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.init","ext.visualEditor.targetLoader","ext.echo.centralauth","ext.eventLogging","ext.wikimediaEvents","ext.navigationTiming","ext.uls.interface","ext.cx.eventlogging.campaigns","ext.checkUser.clientHints","ext.growthExperiments.SuggestedEditSession","wikibase.sidebar.tracking","ext.dismissableSiteNotice"];</script> <script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.loader.impl(function(){return["user.options@12s5i",function($,jQuery,require,module){mw.user.tokens.set({"patrolToken":"+\\","watchToken":"+\\","csrfToken":"+\\"}); }];});});</script> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=ext.charinsert.styles%7Cext.dismissableSiteNotice.styles%7Cext.uls.interlanguage%7Cext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript%7Cext.wikimediaBadges%7Cext.wikimediamessages.styles%7Cskins.vector.icons%2Cstyles%7Cskins.vector.search.codex.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <script async="" src="/w/load.php?lang=hr&modules=startup&only=scripts&raw=1&skin=vector-2022"></script> <meta name="ResourceLoaderDynamicStyles" content=""> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=site.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <meta name="generator" content="MediaWiki 1.44.0-wmf.4"> <meta name="referrer" content="origin"> <meta name="referrer" content="origin-when-cross-origin"> <meta name="robots" content="noindex,nofollow,max-image-preview:standard"> <meta name="format-detection" content="telephone=no"> <meta name="viewport" content="width=1120"> <meta property="og:title" content="Vidi kôd stranice Povijest Mađarske – Wikipedija"> <meta property="og:type" content="website"> <link rel="alternate" media="only screen and (max-width: 640px)" href="//hr.m.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske"> <link rel="alternate" type="application/x-wiki" title="Uredi" href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=edit"> <link rel="apple-touch-icon" href="/static/apple-touch/wikipedia.png"> <link rel="icon" href="/static/favicon/wikipedia.ico"> <link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" href="/w/rest.php/v1/search" title="Wikipedija (hr)"> <link rel="EditURI" type="application/rsd+xml" href="//hr.wikipedia.org/w/api.php?action=rsd"> <link rel="canonical" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske"> <link rel="license" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr"> <link rel="alternate" type="application/atom+xml" title="Wikipedija Atom izvor" href="/w/index.php?title=Posebno:Nedavne_promjene&feed=atom"> <link rel="dns-prefetch" href="//login.wikimedia.org"> </head> <body class="skin--responsive skin-vector skin-vector-search-vue mediawiki ltr sitedir-ltr mw-hide-empty-elt ns-0 ns-subject mw-editable page-Povijest_Mađarske rootpage-Povijest_Mađarske skin-vector-2022 action-edit"><a class="mw-jump-link" href="#bodyContent">Prijeđi na sadržaj</a> <div class="vector-header-container"> <header class="vector-header mw-header"> <div class="vector-header-start"> <nav class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown vector-main-menu-dropdown vector-button-flush-left vector-button-flush-right" > <input type="checkbox" id="vector-main-menu-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Glavni izbornik" > <label id="vector-main-menu-dropdown-label" for="vector-main-menu-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-menu mw-ui-icon-wikimedia-menu"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Glavni izbornik</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-main-menu-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-main-menu" class="vector-main-menu vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-main-menu-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="main-menu-pinned" data-pinnable-element-id="vector-main-menu" data-pinned-container-id="vector-main-menu-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-main-menu-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Glavni izbornik</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-navigation" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-navigation" > <div class="vector-menu-heading"> Orijentacija </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="n-mainpage-description" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Glavna_stranica" title="Posjeti glavnu stranicu [z]" accesskey="z"><span>Glavna stranica</span></a></li><li id="n-contents" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Sadr%C5%BEaj"><span>Sadržaj</span></a></li><li id="n-randompage" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Slu%C4%8Dajna_stranica" title="Učitavanje slučajne stranice [x]" accesskey="x"><span>Slučajna stranica</span></a></li><li id="n-recentchanges" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Nedavne_promjene" title="Popis nedavnih promjena u wikiju [r]" accesskey="r"><span>Nedavne promjene</span></a></li><li id="n-portal" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87" title="O projektu, što možete učiniti, gdje se što nalazi"><span>Kafić</span></a></li><li id="n-help" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj" title="Mjesto gdje se može dobiti pomoć"><span>Pomoć</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> <a href="/wiki/Glavna_stranica" class="mw-logo"> <img class="mw-logo-icon" src="/static/images/icons/wikipedia.png" alt="" aria-hidden="true" height="50" width="50"> <span class="mw-logo-container skin-invert"> <img class="mw-logo-wordmark" alt="Wikipedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-wordmark-hr.svg" style="width: 7.5em; height: 1.375em;"> <img class="mw-logo-tagline" alt="Slobodna enciklopedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-tagline-hr.svg" width="120" height="13" style="width: 7.5em; height: 0.8125em;"> </span> </a> </div> <div class="vector-header-end"> <div id="p-search" role="search" class="vector-search-box-vue vector-search-box-collapses vector-search-box-show-thumbnail vector-search-box-auto-expand-width vector-search-box"> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only search-toggle" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f"><span class="vector-icon mw-ui-icon-search mw-ui-icon-wikimedia-search"></span> <span>Traži</span> </a> <div class="vector-typeahead-search-container"> <div class="cdx-typeahead-search cdx-typeahead-search--show-thumbnail cdx-typeahead-search--auto-expand-width"> <form action="/w/index.php" id="searchform" class="cdx-search-input cdx-search-input--has-end-button"> <div id="simpleSearch" class="cdx-search-input__input-wrapper" data-search-loc="header-moved"> <div class="cdx-text-input cdx-text-input--has-start-icon"> <input class="cdx-text-input__input" type="search" name="search" placeholder="Pretraži projekt Wikipedija" aria-label="Pretraži projekt Wikipedija" autocapitalize="sentences" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f" id="searchInput" > <span class="cdx-text-input__icon cdx-text-input__start-icon"></span> </div> <input type="hidden" name="title" value="Posebno:Traži"> </div> <button class="cdx-button cdx-search-input__end-button">Traži</button> </form> </div> </div> </div> <nav class="vector-user-links vector-user-links-wide" aria-label="Osobni alati"> <div class="vector-user-links-main"> <div id="p-vector-user-menu-preferences" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-userpage" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown " title="Change the appearance of the page's font size, width, and color" > <input type="checkbox" id="vector-appearance-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Izgled" > <label id="vector-appearance-dropdown-label" for="vector-appearance-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-appearance mw-ui-icon-wikimedia-appearance"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Izgled</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-appearance-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <div id="p-vector-user-menu-notifications" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-overflow" class="vector-menu mw-portlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr" class=""><span>Donacije</span></a> </li> <li id="pt-createaccount-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Ma%C4%91arske&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno" class=""><span>Stvori račun</span></a> </li> <li id="pt-login-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Ma%C4%91arske&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o" class=""><span>Prijavi se</span></a> </li> </ul> </div> </div> </div> <div id="vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown vector-user-menu vector-button-flush-right vector-user-menu-logged-out" title="Više mogućnosti" > <input type="checkbox" id="vector-user-links-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Osobni alati" > <label id="vector-user-links-dropdown-label" for="vector-user-links-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-ellipsis mw-ui-icon-wikimedia-ellipsis"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Osobni alati</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-personal" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-personal user-links-collapsible-item" title="Suradnički izbornik" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr"><span>Donacije</span></a></li><li id="pt-createaccount" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Povijest+Ma%C4%91arske&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno"><span class="vector-icon mw-ui-icon-userAdd mw-ui-icon-wikimedia-userAdd"></span> <span>Stvori račun</span></a></li><li id="pt-login" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Povijest+Ma%C4%91arske&returntoquery=action%3Dedit" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o"><span class="vector-icon mw-ui-icon-logIn mw-ui-icon-wikimedia-logIn"></span> <span>Prijavi se</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-user-menu-anon-editor" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-user-menu-anon-editor" > <div class="vector-menu-heading"> Stranice za neprijavljene suradnike <a href="/wiki/Pomo%C4%87:Uvod" aria-label="Vidi više o uređivanju"><span>saznajte više</span></a> </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-anoncontribs" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moji_doprinosi" title="Popis uređivanja učinjenih s ove IP adrese [y]" accesskey="y"><span>Doprinosi</span></a></li><li id="pt-anontalk" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moj_razgovor" title="Rasprava o uređivanjima s ove IP adrese [n]" accesskey="n"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> </div> <div class="mw-page-container"> <div class="mw-page-container-inner"> <div class="vector-sitenotice-container"> <div id="siteNotice"><div id="mw-dismissablenotice-anonplace"></div><script>(function(){var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node){node.outerHTML="\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice\"\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-close\"\u003E[\u003Ca tabindex=\"0\" role=\"button\"\u003Esakrij\u003C/a\u003E]\u003C/div\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-body\"\u003E\u003C!-- CentralNotice --\u003E\u003Cdiv id=\"localNotice\" data-nosnippet=\"\"\u003E\u003Cdiv class=\"sitenotice\" lang=\"hr\" dir=\"ltr\"\u003E\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #E3B100;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/40px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png\" decoding=\"async\" width=\"40\" height=\"40\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/60px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/80px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 2x\" data-file-width=\"640\" data-file-height=\"640\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Cb\u003EGodina \u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003EMarka Marulića\u003C/a\u003E\u003C/b\u003E – 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti. \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\n\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #eaa;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/22px-Help-content.svg.png\" decoding=\"async\" width=\"22\" height=\"22\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/33px-Help-content.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/44px-Help-content.svg.png 2x\" data-file-width=\"48\" data-file-height=\"48\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003ERaspravite \u003Cb\u003Erazradu po temama kriterija\u003C/b\u003E o značajnosti!\u003C/a\u003E \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E";}}());</script></div> </div> <div class="vector-column-start"> <div class="vector-main-menu-container"> <div id="mw-navigation"> <nav id="mw-panel" class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="mw-content-container"> <main id="content" class="mw-body"> <header class="mw-body-header vector-page-titlebar"> <h1 id="firstHeading" class="firstHeading mw-first-heading">Vidi kôd stranice Povijest Mađarske</h1> <div id="p-lang-btn" class="vector-dropdown mw-portlet mw-portlet-lang" > <input type="checkbox" id="p-lang-btn-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-p-lang-btn" class="vector-dropdown-checkbox mw-interlanguage-selector" aria-label="Članak je napisan samo na ovom jeziku. Dodajte druge jezike." > <label id="p-lang-btn-label" for="p-lang-btn-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--action-progressive mw-portlet-lang-heading-0" aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-language-progressive mw-ui-icon-wikimedia-language-progressive"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Dodajte druge jezike</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> <div class="after-portlet after-portlet-lang"><span class="uls-after-portlet-link"></span></div> </div> </div> </div> </header> <div class="vector-page-toolbar"> <div class="vector-page-toolbar-container"> <div id="left-navigation"> <nav aria-label="Imenski prostori"> <div id="p-associated-pages" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-associated-pages" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-nstab-main" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske" title="Pogledaj sadržaj [c]" accesskey="c"><span>Stranica</span></a></li><li id="ca-talk" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Razgovor:Povijest_Ma%C4%91arske" rel="discussion" title="Razgovorna stranica [t]" accesskey="t"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown emptyPortlet" > <input type="checkbox" id="vector-variants-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Promijeni jezičnu varijantu" > <label id="vector-variants-dropdown-label" for="vector-variants-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">hrvatski</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-variants" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-variants emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> <div id="right-navigation" class="vector-collapsible"> <nav aria-label="Pogledi"> <div id="p-views" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-views" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-view" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-ve-edit" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-edit" class="selected collapsible vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-history" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=history" title="Ranije izmjene na ovoj stranici [h]" accesskey="h"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> </nav> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown vector-page-tools-dropdown" > <input type="checkbox" id="vector-page-tools-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Pomagala" > <label id="vector-page-tools-dropdown-label" for="vector-page-tools-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">Pomagala</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-tools-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-page-tools" class="vector-page-tools vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-page-tools-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="page-tools-pinned" data-pinnable-element-id="vector-page-tools" data-pinned-container-id="vector-page-tools-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-page-tools-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Pomagala</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-cactions" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-cactions emptyPortlet vector-has-collapsible-items" title="Više mogućnosti" > <div class="vector-menu-heading"> Radnje </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-more-view" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-more-ve-edit" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-more-edit" class="selected collapsible vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice [e]" accesskey="e"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-more-history" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=history"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-tb" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-tb" > <div class="vector-menu-heading"> Razno </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-whatlinkshere" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Povijest_Ma%C4%91arske" title="Popis svih stranica koje sadrže poveznice na ovu stranicu [j]" accesskey="j"><span>Što vodi ovamo</span></a></li><li id="t-recentchangeslinked" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Povezane_promjene/Povijest_Ma%C4%91arske" rel="nofollow" title="Nedavne promjene na stranicama koje su povezane s navedenom stranicom [k]" accesskey="k"><span>Povezane promjene</span></a></li><li id="t-upload" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Upload" title="Postavi datoteke [u]" accesskey="u"><span>Postavi datoteku</span></a></li><li id="t-specialpages" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Posebne_stranice" title="Popis svih posebnih stranica [q]" accesskey="q"><span>Posebne stranice</span></a></li><li id="t-info" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=info" title="Više informacija o ovoj stranici"><span>Podatci o stranici</span></a></li><li id="t-urlshortener" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Skra%C4%87iva%C4%8D_adresa&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Ma%25C4%2591arske%26action%3Dedit"><span>Skraćeni URL</span></a></li><li id="t-urlshortener-qrcode" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:QrCode&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DPovijest_Ma%25C4%2591arske%26action%3Dedit"><span>Preuzmi QR kôd</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-wikibase-otherprojects" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-wikibase-otherprojects" > <div class="vector-menu-heading"> Wikimedijini projekti </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-wikibase" class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikibase-dataitem mw-list-item"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q199960" title="Poveznica na stavku na projektu Wikipodatci [g]" accesskey="g"><span>Stavka na Wikipodatcima</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="vector-column-end"> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-appearance" class="vector-appearance vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-appearance-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="appearance-pinned" data-pinnable-element-id="vector-appearance" data-pinned-container-id="vector-appearance-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-appearance-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Izgled</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.unpin">sakrij</button> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> <div id="bodyContent" class="vector-body" aria-labelledby="firstHeading" data-mw-ve-target-container> <div class="vector-body-before-content"> <div class="mw-indicators"> </div> </div> <div id="contentSub"><div id="mw-content-subtitle">← <a href="/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske" title="Povijest Mađarske">Povijest Mađarske</a></div></div> <div id="mw-content-text" class="mw-body-content"><p>Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga: </p> <div class="permissions-errors"><div class="mw-permissionerror-globalblocking-blockedtext-range"><b>Your IP address is in a range that has been <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Global_blocks" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Global blocks">blocked on all Wikimedia Foundation wikis</a>.</b> <p>The block was made by <a href="/wiki/Suradnik:Jon_Kolbert" title="Suradnik:Jon Kolbert">‪Jon Kolbert‬</a>. The reason given is <i><a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/NOP" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/NOP">Open proxy/Webhost</a>: See the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/WM:OP/H" class="extiw" title="m:WM:OP/H">help page</a> if you are affected </i>. </p> <ul><li>Start of block: 16:12, 27. kolovoza 2023.</li> <li>Expiry of block: 16:12, 27. kolovoza 2028.</li></ul> <p>Your current IP address is 8.222.208.146. The blocked range is 8.222.128.0/17. </p><p>Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/No_open_proxies" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/No open proxies">No open proxies</a> global policy. </p> Otherwise, to discuss the block please <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Global" class="extiw" title="m:Steward requests/Global">post a request for review on Meta-Wiki</a>. You could also send an email to the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Stewards" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Stewards">stewards</a> <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/VRT" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/VRT">VRT</a> queue at <kbd>stewards@wikimedia.org</kbd> including all above details.</div></div><hr /> <p>Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice. </p><textarea readonly="" accesskey="," id="wpTextbox1" cols="80" rows="25" style="" class="mw-editfont-monospace" lang="hr" dir="ltr" name="wpTextbox1">{{izdvojeni članak|listopad 2007.}} '''Povijest Mađarske''' prati povijest prostora [[Panonska nizina|Panonske nizine]] i okolnih područja od doseljenja [[Mađari|Mađara]] do danas. ==Doseljenje Mađara== [[Datoteka:Arrival of the Hungarians (Árpád Feszty).jpg|mini|desno|250px|Arpad prelazi [[Karpati|Karpate]]. Detalj slike [[Árpád Feszty|Árpáda Fesztyja]] „Mađarsko osvajanje“, Nacionalnom spomen-parku Ópusztaszer u Mađarskoj]] [[Mađari]] (na [[hrvatski jezik|hrvatskom]] su se nekad nazivali i „Ugri“) narod su [[ugrofinski narodi|ugrofinskog]] podrijetla, a u [[Panonska nizina|Panonsku nizinu]] došli su pod vodstvom [[Arpad]]a iz područja [[Dnjepar|Dnjepra]] i [[Don]]a potkraj [[9. stoljeće|9. stoljeća]]. Općenito se drži da su bili [[nomadi|nomadski]] narod nesigurne izvorne postojbine koji je bio ustrojen u obliku [[konfederacija|konfederacije]] sedam mađarskih i tri [[kazari|kazarska]] [[pleme]]na. Pretpostavlja se da ime „Ugri“ dolazi od [[turski jezik|turske]] riječi „onogur“ što znači „deset strijela“, označavalo bi združenu vojnu snagu u nomadskoj simbolici. [[896.]] godine naselili su se u [[Transilvanija|Transilvaniji]], odakle su prešli u Panonsku nizinu i područje današnje Mađarske. S vremenom su se proširili i na današnje [[Gradišće]] i južnu [[Slovačka|Slovačku]], a nakon poraza u [[bitka na Leškom polju|bitki na Leškom]] [[955.]] konačno su se smjestili u Panonskoj nizini, gdje su se pomiješali sa zatečenim [[Slaveni]]ma, [[Avari]]ma, [[Dačani]]ma (Rumunjima) i drugim narodima koji su u to vrijeme živjeli na ovome prostoru. U tim je osvajanjima Mađare vodio [[Arpad]] ([[mađarski jezik|mađ.]] ''Árpád''), kojega kasniji izvori pisani po nalogu [[Arpadovići|Arpadovića]] predstavljaju kao jedinoga i vrhovnoga vođu ugarskih plemena prilikom osvajanja ovoga područja u 9. stoljeću. Nakon Arpada područjem su vladali različiti plemenski vođe. [[Gejza]] ([[971.]] – [[997.]]), knez (mađ. ''fejedelem'') iz doma Arpadovića koji je bio vođa plemenâ u današnjoj zapadnoj Mađarskoj naumio je uključiti svoje područje u krug [[kršćanstvo|kršćanske]] [[Europa|Europe]], te izgraditi [[država|državu]] po europskom modelu. Stoga je utemeljio i [[dinastija|dinastiju]] imenujući svoga sina Vajka svojim nasljednikom, što se protivilo dotadašnjoj tradiciji prenošenja vlasti na najstarijeg člana vladajuće obitelji. O najvećem dijelu rane mađarske povijesti svjedoče ljetopisi koji sadrže stare legende i izvješća o [[Huni]]ma, [[Mađari]]ma i o Ugarskom Kraljevstvu: *''Anonymi [[Gesta Hungarorum]]'' (Anonimni spis Djela Mađara), što ih je napisao Magister P. oko [[1200.]]; *''[[Gesta Hunnorum et Hungarorum]]'' ili ''Gesta Hungarorum II.'' (Djela Huna i Mađara ili samo Djela Mađara), što ih je napisao Šimun iz Kéze krajem [[13. stoljeće|13. stoljeća]]; *''[[Chronicon Pictum]]'' (Oslikani ljetopis) s kraja [[14. stoljeće|14. stoljeća]]; *''[[Ljetopis Mađara]]'', što ga je napisao [[Ivan Turočki]] [[1480-ih]]. [[Datoteka:Székely Bertalan Vérszerződés.jpg|mini|desno|200px|[[Bertalan Székely]]: Sedam mađarskih vođa pred stvaranjem krvnog pakta, kojim su ujedinili sedam mađarskih plemena, 1896.]] ==Srednjovjekovno Ugarsko Kraljevstvo (1000. – 1526.)== Tek potkraj [[10. stoljeće|10. stoljeća]] organizirali su se u državu i prešli na [[kršćanstvo]]. Prvi mađarski kralj bio je Vajk, koji će uzeti ime [[Stjepan I., kralj Mađarske|Stjepan I.]] (mađ. ''Ištvan''), a okrunjen je u [[prosinac|prosincu]] [[1000.]] godine. Do [[1006.]] on je uspio utvrditi svoju vlast uklonivši sve suparnike, od kojih su neki htjeli obnoviti [[poganstvo|poganske]] običaje, a drugi se htjeli osloniti na [[Bizantsko Carstvo]]. Otada je započeo reforme kako bi pretvorio Ugarsku u [[feudalizam|feudalnu]] državu zapadnoga tipa, što je pratilo i prisilno pokrštavanje. Iz toga je nastalo snažno kraljevstvo koje je uspijevalo izdržati navale [[Nijemci|njemačkih]] kraljeva i careva, kao i nomadskih naroda koji su slijedili Mađare s istoka. Dio ovih nomada asimiliran je među Mađare, a skupine Nijemaca naseljene su u [[Transilvanija|Transilvaniju]] i dijelove današnje Slovačke, posebice nakon [[1242.]] Kralj [[Ladislav I., kralj Mađarske|Ladislav I.]] osvaja [[1090.]] godine [[Slavonija|Slavoniju]], a nakon borbi s [[Petar Svačić|Petrom Svačićem]] i previranja u Hrvatskoj, [[Koloman, kralj Mađarske|Koloman]] uzima [[1102.]] i naslov kralja [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Dalmacija|Dalmacije]]. Premda se isprava [[Pacta conventa]] koja govori o [[personalna unija|personalnoj uniji]] između Ugarske i Hrvatske, među povjesničarima danas općenito drži kasnosrednjovjekovnom krivotvorinom, Hrvatska i Dalmacija ipak nisu poput ostalih zemalja asimilirane u Ugarsku, nego su uvijek zadržale svoju posebnost, dok je Slavonija nekad upravljana izravno iz Ugarske, a nekad kao sastavni dio hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog kraljevstva. Od ovoga razdoblja područje Ugarske i Hrvatske (sa Slavonijom i Dalmacijom) u hrvatskoj se [[historiografija|historiografiji]] naziva [[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom|Hrvatsko-Ugarsko Kraljevstvo]]. [[1222.]] kralj [[Andrija II., kralj Mađarske|Andrija II.]] (u Hrvatskoj vladao kao Andrija I.) nakon pobune nižeg plemstva i znatno oslabljen donosi [[Zlatna bula Andrije II.|Zlatnu bulu]] kojom je ograničena kraljevska vlast, a zajamčena prava nižega plemstva. Prva velika kriza ovoga kraljevstva nastupila je [[1241.]] – [[1242.]] u doba [[Mongolski pohod na Europu|mongolskih osvajanja]] kad je kralj bio [[Bela IV.]] (u Hrvatskoj vladao kao Bela III.). Nakon poraza ugarske vojske u [[Bitka kod Muhija|bitci kod Muhija]], kralj je pobjegao prema jugu, preko [[Zagreb]]a do [[Trogir]]a, a veliki dio stanovništva stradao je, nakon čega je pozvano stanovništvo okolnih zemalja kako bi napučilo opustošena područja. Vidjelo se za mongolske provale da su navalama mogli odoljeti samo utvrđeni gradovi, pa je kralj Bela naložio izgradnju utvrda koje su trebalo poslužiti za obranu od Mongola, no kasnije će se pokazati korisnima u obrani od [[Osmansko Carstvo|Turaka]]. Iz toga je razdoblja i [[Zlatna bula Bele IV.]] kojom je zagrebački Gradec postao [[slobodan kraljevski grad]]. Troškovi izgradnje utvrda prisilili su kralja da se zaduži kod plemića, pa je kraljevstva moć što ju je Bela uspio privremeno obnoviti ponovno oslabila. Arpadovići su vladali Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom do [[1301.]] godine, kad je muška linija dinastije izumrla s posljednjim kraljem iz ove dinastije, [[Andrija III. Mlečanin|Andrijom III. Mlečaninom]]. Naslijedio ga je [[Karlo I. Robert]] kao ''de iure'' kralj Hrvatske i Ugarske, a s njime započinje i razdoblje vlasti dinastije [[Anžuvinci|Anžuvinaca]]. Njegov najstariji sin [[Ludovik I. Anžuvinac|Ludovik I. Veliki]] ([[1342.]] – [[1382.]] proširio je teritorij Ugarske sve do [[Crno more|Crnog mora]], a jedno je vrijeme vladao i [[Napuljsko Kraljevstvo|Napuljskim Kraljevstvom]]. Od [[1370.]], kad je umro [[Kazimir III. Veliki]], postao je i kralj [[Poljska|Poljske]]. Od tada do [[1384.]] trajala je personalna unija Ugarske i Poljske. Može se reći da je u [[14. stoljeće|14. stoljeću]] Ugarsko Kraljevstvo doživjelo svoj vrhunac. Ludovik za sobom ostavlja kćeri [[Marija, kraljica Mađarske|Mariju]] i Jadwigu, od kojih prva nasljeđuje hrvatsko-ugarsko prijestolje, a drugu poljsko [[plemstvo]] bira za poljsku kraljicu. Nastupa vrijeme dinastijskih borbi, a kraljevstvo je dodatno oslabljeno neslaganjem kraljice Marije i njezina muža [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]]. Uz njega, pravo na prijestolje polagao je [[Tvrtko I. Kotromanić]], [[bosna|bosanski]] kralj, te [[Karlo II., kralj Mađarske|Karlo II. Drački]]. Konačno na prijestolju od [[1387.]] ostaju kao suvladarai Marija i Žigmund koji je od [[1433.]] bio i car [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]]a kao kralj vladao je i [[Češka|Češkom]]. U vrijeme Žigmundove vlasti Ugarska je pobijeđena u [[bitka kod Nikopolja|bitki kod Nikopolja]] protiv [[Osmansko Carstvo|Turaka]] [[1396.]], a [[1401.]] Žigmund prodaje [[Dalmacija|Dalmaciju]] [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] za 1000 zlatnika. Usto, u Češkoj je njegova vlast bila poljuljana [[husiti|husitskom]] pobunom, a u [[Transilvanija|Transilvaniji]] seljačkim ustankom. [[Datoteka:Johannes de Thurocz 164 Cod Pal germ 156 Chronica Hungarorum.jpg|mini|lijevo|170px|Matija Korvin (''Chronica Hungarorum'' iz [[1480.]])]] Od [[1440.]] do [[1526.]] Hrvatsko-Ugarskim Kraljevstvom vlada litavsko-poljska loza [[Jagelovići|Jagelovića]], uz prekid od [[1444.]] do [[1490.]] kad vladaju [[Habsburg]]ovac [[Ladislav V. Posmrtni|Ladislav V. Postum]], te [[Matija Korvin]]. Ovaj posljednji zapravo je i zadnji veliki hrvatsko-ugarski kralj. Vladao je od [[1458.]] do 1490. Bio je sin plemića i vojskovođe [[Janko Hunjadi|Janka Hunjadija]] čija je ideja bila da se Ugarsko Kraljevstvo može obraniti od Turaka samo ako ima snažno zaleđe. Stoga je Matija počeo graditi snažno carstvo, šireći granice prema jugu i sjeverozapadu, osvojivši čak [[1485.]] i [[Beč]]. Istovremeno je provodio i unnutarnje reforme, a u kraljevstvu se širila najviša kultura i umjetnost [[renesansa|renesanse]]. Nakon smrti naslijedio ga je opet [[Jagelović]], [[Vladislav II., kralj Mađarske|Vladislav II.]] Plemstvo tada ponovno jača, a kraljeva je središnja vlast sve slabija. [[1493.]] hrvatsko se plemstvo u [[krbavska bitka|krbavskoj bitci]] nastoji bezuspješno oduprijeti Turcima. Dvije godine prije Vladislavove smrti, [[1514.]], događa se pobuna panonskih i djelomično transilvanskih seljaka. Tako je kraljevstvo sasvim oslabilo što je povećalo opasnost od turskoga osvajanja. Za Vladislavova nasljednika, [[Ludovik II., kralj Mađarske|Ludovika II.]], [[1521.]] pada [[Beograd]], a[[1526.]] odigrala se presudna [[Mohačka bitka]] na kojoj je hrvatsko-ugarska vojska poražena, a život gubi i sam kralj. Time započinje stopedesetgodišnje razdoblje turske vladavine nad većim dijelom zemlje. Zapadni dijelovi zemlje dolaze pod vlast [[Habsburgovci|Hasburgovaca]]. Kroz cijelo ovo razdoblje Ugarsko Kraljevstvo zadržalo je svoj stari ustroj utemeljen na slobodi plemstva, povlaštenim narodima poput [[Sasi|Sasa]], slobodnim kraljevskim gradovima i zasebnim saborima za Hrvatsku i Dalmaciju te Slavoniju. ==Novi vijek (1526. – 1740.)== {{legenda|#6b8e2b|Kraljevska Ugarska s Hrvatskom (pristala uz Ferdinanda I.)}} {{legenda|#ffcf21|Istočna Ugarska kojom je vladao Zapolja, a potom u vazalskom odnosu s Turskom}} {{legenda|#956b00|Neodlučena područja}} {{legenda|#dde688|Područja Hrvatske i Ugarske pripojena Osmanskom Carstvu}} {{legenda|#8aff71|„Universitas Siculorum“ (područje Sekelja)}} {{legenda|#yellow|„Universitas Saxorum“ (područje Saksonaca)}} Kroz oko 150 godina borbi s Turcima, [[Osmansko Carstvo]] osvojilo je velike dijelove Ugarskoga Kraljevstva i nastavilo svoje širenje sve do [[1556.]] godine. Nakon [[Mohačka bitka|Mohačke bitke]] [[1526.]] uslijedilo je razdoblje općeg rasula i borbe za vlast. Podijeljeno plemstvo izabralo je dva različita vladara, [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolju]] pretežito na istoku Ugarske i u Slavoniji, te [[Ferdinand I., car Svetog Rimskog Carstva|Ferdinanda I. Habsburškog]] u zapadnim dijelovima Ugarske i u Hrvatskoj (vidi: ''[[Cetinski sabor]]''). Došlo je do građanskog rata, što je dodatno oslabilo zemlju, a Turci [[1541.]] osvajaju i [[Budim]], čime je zemlja podijeljena na tri dijela. Sjeverozapadna Ugarska (današnja [[Slovačka]]), zapadni prekodunavski krajevi, [[Gradišće]] i sjeveroistok današnje Mađarske, te ostaci Hrvatske, bili su pod [[habsburg|habsburškom]] vlašću. Otada, pa do kraja [[17. stoljeće|17. stoljeća]] ovo će se područje nazivati Kraljevska Ugarska. Istočni dijelovi kraljevstva kojima je u početku vladao Ivan Zapolja, a posebice [[Transilvanija]], postat će kneževina u [[vazal]]nom odnosu prema Osmanskom Carstvu. Konačno, središnji dio Ugarske zajedno s Budimom bio je uključen u Osmansko Carstvo i podijeljen na [[sandžak]]e. Dijelovi Hrvatskoga Kraljevstva već su ranije bili izgubljeni te se nad njih odnosi naziv „[[Turska Hrvatska]].“ Područja pod turskom vlašću napustila je većina građanstva i plemstva, a stanovništvu su nametnuti veliki porezi što je dovelo do iseljavanja. Mnoga su manja naselja nestala. Turke nije zanimao oblik kršćanstva kojemu su pripadali njihovi podanici, pa se među [[Mađari]]ma, kamo nije dostizala habsburška [[protureformacija]] raširio [[reformirane kalvinističke crkve|kalvinizam]]. Istovremeno, u krajevima naseljenim [[Hrvati]]ma snažno je djelovanje [[franjevci|franjevaca]] koji zadržavaju [[Katoličanstvo|katoličku vjeru]] u narodu. U Hrvatskoj, Slavoniji i u kasnijem [[Banat]]u stvara se postupno [[Vojna krajina]] kao oblik zaštite protiv daljnjeg turskog nadiranja. U Kraljevskoj Ugarskoj [[Požun]] postaje novi glavni grad ([[1536.]] – [[1784.]]), krunidbeni grad ([[1563.]] – [[1830.]]) i sjedište zajedničkog [[Hrvatsko-ugarski sabor|Hrvatsko-ugarskog sabora]] ([[1536.]] – [[1848.]]). Između [[1604.]] i [[1711.]] redale su se pobune mađarskog i hrvatskog plemstva protiv habsburške vlasti, a u mađarskom dijelu kraljevstva bile su to i protukatoličke pobune. Među njima je i [[Zrinsko-frankopanska urota]] iz [[1671.]] godine, potaknuta snažnom [[centralizacija|centralizacijom]] i [[apsolutizam|apsolutističkim]] načinom vladanja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]], ali i sklapanjem sramotnoga [[Vašvarski mir|Vašvarskoga mira]] nakon [[Prvi turski rat|Prvog turskog rata]] iz ([[1663.]] – [[1664.]]). Urota je propala, a Hrvatska je ostala bez dviju vodećih plemićkih obitelji. Posljednja pobuna bila je ona [[Franjo II. Rákóczi|Franje II. Rákóczija]] iz [[1711.]], koji je na kraju bio prisiljen pobjeći u [[Poljska|Poljsku]], potom u [[Francuska|Francusku]] i konačno u [[Osmansko Carstvo|Tursku]], gdje je [[1735.]] i umro. Kako bi spriječili buduće pobune, Habsburzi su porušili dobar dio utvrda koje su bile na nekadašnjoj granici prema Turskoj, a stanovništvu su dozvolili uporabu građevnog materijala iz tih utvrda. [[Datoteka:Pragmatica Sanc.jpg|mini|desno|250px|Članci kojima je prihvaćena „Pragmatička sankcija“ u Hrvatsko-ugarskom saboru u Požunu.]] [[1686.]] [[Habsburška Monarhija|Austrija]] vodi kršćanske snage u novi rat protiv Turaka te osvaja Budim, a u sljedećih nekoliko godina i čitavu zemlju osim područja oko [[Temišvar]]a. Hrvatskom dijelu kraljevstva tada je vraćena [[Slavonija]] i [[Lika]], a [[Mletačka Republika|Mletačkoj Republici]] unutrašnjost [[Dalmacija|Dalmacije]]. Sljedeće godine ([[1699.]]) sklopljen je [[Karlovački mir]] kojim su ta osvajanja i potvrđena, a [[1718.]] čitavo je područje Ugarske oslobođeno od osmanske vlasti. Već [[1687.]] požunski je sabor priznao Habsburgovcima pravo nasljedne vlasti u Hrvatsko-Ugarskom Kraljevstvu, te nije više bio potreban izbor budućega kralja u saborima (hrvatskom i zajedničkom hrvatsko-ugarskom). Leopolda I. na prijestolju je tako [[1705.]] naslijedio njegov sin, [[Josip I., car Svetog Rimskog Carstva]], koji je vladao do [[1711.]] Njegov brat [[Karlo VI., car Svetog Rimskog Carstva|Karlo VI.]] donosi [[1713.]] [[Pragmatička sankcija|Pragmatičku sankciju]] kojom se regulira nedjeljivost habsburških zemalja i nasljedno pravo, a glavna je značajka omogućavanje nasljedstva ženskom linijom. [[Hrvatski sabor]] već je prethodne godine, [[9. ožujka]] [[1712.]] donio [[Hrvatska pragmatička sankcija|Hrvatsku pragmatičku sankciju]], kojom se na isti način određuje nasljeđivanje hrvatskoga prijestolja, a požunski sabor tu će sankciju prihvatiti tek [[1723.]] Pragmatičku sankciju ipak neće priznati vodeće [[Europa|europske]] sile, pa će nakon Karlove smrti bez muškoga potomstva nastupiti [[Rat za austrijsko nasljedstvo]]. ==Ugarsko Kraljevstvo u 18. i 19. st.== ===1740. – 1780.=== Kad je [[Marija Terezija]] [[1740.]] naslijedila prijestolje, suočila se s opasnošću iz [[Pruska|Pruske]] čiji je kralj bio [[Fridrik II. Veliki]] pod kojim je ova zemlja postala druga po snazi (nakon Austrije) među njemačkim krajevima i koji nije priznavao Pragmatičku sankciju iz 1713., te je napadom na [[Šleska|Šlesku]] započeo Rat za austrijsko nasljedstvo koji je trajao do [[1748.]] Marija Terezija bila je uvučena u niz ratova ([[Sedmogodišnji rat]], [[Rat za bavarsko nasljedstvo]] i sl.). [[1741.]] pojavila se pred Hrvatsko-ugarskim saborom držeći u naručju svoga novorođenoga sina i tražeći podršku ugarskoga plemstva što joj je i pošlo za rukom. Već u vrijeme Karla VI., a onda i u doba Marije Terezije Ugarska je doživjela gospodarski pad uvjetovan stoljećima osmanske vlasti, pobunama i ratovima, čime je drastično smanjen i broj stanovnika. Stoga su Habsburzi počeli naseljavati opustošene krajeve stanovništvom iz ostalih područja, ponajprije [[Nijemci]]ma, a onda i ostalim narodima. Tako se broj stanovnika između [[1720.]] i [[1787.]] utrostručio, a broj [[Mađari|Mađara]] nije više dostizao ni polovicu ukupnoga broja. Sredinom 18. stoljeća gospodarstvo je bilo pretežno [[poljoprivreda|poljoprivredno]] i slabo razvijeno (90 % stanovništva bavilo se poljoprivredom), a plemstvo se nije pobrinulo oko uvođenja novih metoda u zemljoradnju i stočarstvo. Između [[1767.]] i [[1848.]] mnogi su [[kmet]]ovi napustili svoje zemljoposjednike i postali slobodni težaci, jer nerazvijena [[industrija]] nije nudila dovoljno radnih mjesta. ===1780. – 1848.=== [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]], koji je bio pod snažnim utjecajem [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]], centralizirao je upravu cijelim carstvom te je njime upravljao uredbama kao apsolutistički vladar. Odbio je krunidbu za ugarskoga kralja, kako nebi potpao pod ugarske pravne običaje na koje je kralj tom prilikom prisezao. [[1781.]] proglasio je [[Patent o toleranciji]] kojim su [[protestantizam|protestantima]] i [[pravoslavlje|pravoslavnima]] zajamčena sva građanska prava, a [[Židovi]]ma sloboda bogoslužja. Usto, uveo je [[njemački jezik]] kao službeni jezik u svim svojim zemljama umjesto [[latinski jezik|latinskoga]], a seljacima je dozvolio slobodu kretanja, ženidbe i da šalju djecu u izučavanje zanata. Ugarsko Kraljevstvo, Hrvatsko Kraljevstvo i Veliko Kneževstvo Transilvanije postale su samo jedno područje, pod jedinstvenom upravom, nazvano [[Zemlje Krune sv. Stjepana]]. Hrvatski sabor donio je [[1790.]] odluku da se sva vlast u Hrvatskoj prenese na [[Ugarsko namjesničko vijeće]]. Time je [[personalna unija]] Ugarske i Hrvatske postala [[realna unija|realnom unijom]], želja je Hrvatskoga sabora bila da se na taj način Hrvati udruže s Mađarima u borbi protiv [[germanizacija|germanizacije]]. Pod utjecajem [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] i kao otpor germanizaciji, dolazi u Ugarskoj do [[mađarski politički i kulturni preporod|pokreta političkog i kulturnog preporoda]]. Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]] Ugarski se sabor čitavo desetljeće nije sastajao, no od [[1820-ih]] započinje razdoblje reformi. Pritom je plemstvo nastojalo zadržati svoje povlastice (izuzeće od poreza, isključivo pravo glasa i sl.). Stoga je narodni pokret mogao dovesti samo do nacionalnih ciljeva, ali ne i onih društvenih i gospodarskih. Tako je uveden [[mađarski jezik]] u službenu uporabu umjesto latinskoga, što je pak izazvalo otpor ostalih naroda u kraljevstvu, osobito je to pospješilo razvoj [[slovački narodni preporod|slovačkoga narodnog preporoda]] i [[hrvatski narodni preporod|hrvatskoga narodnog preporoda]]. [[1836.]] – [[1840.]] u kraljevstvu je bilo 36–37 % [[Mađari|Mađara]] (bez Hrvatske i Slavonije 48 %), a popis iz [[1850.]] – [[1851.]] donosi 45,4% Mađara. [[Datoteka:12 pont.jpg|mini|desno|200px|„Dvanaest zahtjeva“ iz [[1848.]]]] Nakon [[1840.]] proces reformi je zaustavljen, a [[Klemens Wenzel Lothar Metternich|Metternichov]] apsolutizam dovodi do širenja revolucionarnih ideja. ===1848. – 1867.=== {{glavni|Revolucija u Mađarskoj 1848.}} [[15. ožujka]] [[1848.]] u [[Pešta|Pešti]] i [[Budim]]u održane su masovni protesti koji su mađarskim reformistima omogućili da objave svoj popis od „dvanaest zahtjeva“, kojima su se tražile veće građanske slobode i šira nacionalna, posebice gospodarska, samostalnost. Pod vodstvom [[Lajos Kossuth|Lajosa Kossutha]] i [[Lajos Batthyány|Lajosa Batthyányja]] zbačeni su Habsburgovci, a u Mađarskoj je osnovana [[republika]]. Nakon što je poražena revolucija u samoj Austriji, a na vlast došao [[Franjo Josip]], započela je borba protiv Mađara, a Austrijancima su se u njoj pridružili i drugi narodi ([[Hrvati]], [[Srbi]], [[Slovaci]], [[Rumunji]] i [[Transilvanija|transilvanijski]] [[Nijemci]], koji nisu htjeli prihvatiti mađarsku vlast. Hrvate je predvodio [[ban]] [[Josip Jelačić]]. Bilo je međutim i pripadnika tih naroda na mađarskoj strani kao ugarski Hrvati. Od pojedinaca, posebno se isticao Srbin [[Jovan Damjanić]] koji je zapovijedao 3. mađarskim korpusom. [[Datoteka:Hungary1850.png|mini|desno|200px|Pet vojnih okruga [[1850.]]godine]] U početku su mađarske snage počele pobjeđivati, no onda je Franjo Josip tražio pomoć [[Rusija|ruskoga]] cara [[Nikola I., car Rusije|Nikole I.]], „žandara Europe“, te je njegova vojska napala Mađarsku. General [[Artúr Görgey]] predao se u kolovozu [[1849.]], a [[Julius Freiherr von Haynau]], austrijski vojskovođa, postao je upravitelj zemlje kroz sljedećih nekoliko mjeseci. [[6. listopada]] zapovijedio je pogubljenje 13 vođa mađarske vojske kao i premijera Mađarske Republike Battyanyja, dok je Kossuth na vrijeme otišao u izbjeglištvo. Kroz sljedeće godine Mađarska je bila podijeljena na pet okruga pod vojnom upravom, a upraviteljem Mađarske imenovan je [[nadvojvoda]] [[Albrecht von Habsburg]]. [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Hrvatska i Slavonija]] tada su sasvim odvojene od Mađarske. ===Dvojna monarhija=== {{glavni|Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji|Austro-Ugarska}} [[Datoteka:Austria-Hungary map hr.svg|mini|desno|200px|Austro-ugarska Monarhija sa Zemljama Krune sv. Stjepana označenima zeleno (16: Ugarska; 17: Hrvatska i Slavonija).]] Zbog vanjskih i unutarnjih problema pred kojima se [[Franjo Josip]] našao, postalo je neizbježno preoblikovanje ustroja čitave Monarhije, kako bi se očuvalo njezino jedinstvo. [[Austrijsko-pruski rat]] s bitkama poput poput [[Viška bitka|Viške bitke]], i s konačnim porazom u [[bitka kod Sadove|Bitki kod Sadove]] iz srpnja [[1866.]], prisilili su cara na reforme. Procijenjeno je da je najvažnije postići dogovor s [[Mađari]]ma, te je postignut sporazum između [[beč]]kog dvora i Mađara koje je predvodio [[Franjo Dijak]]. Ovaj sporazum nazvan je [[Austro-ugarska nagodba]]. Tako je [[1867.]] sklopljena Austro-ugarska nagodba kojom je stvorena dvojna monarhija, koja je međutim urodila nezadovoljstvom među ostalim narodima Monarhije, posebice [[Česi]]ma, koji su se pozivali na [[Češko državno pravo]], ali i ostalim [[Slaveni]]ma. Ponovno je uspostavljeno ugarsko ustavno ustrojstvo, a Franjo Josip okrunjen je iste godine i za ugarskoga kralja [[kruna svetog Stjepana|krunom sv. Stjepana]]. Na toj krunidbi nije bilo izaslanika [[Hrvatski sabor|Hrvatskoga sabora]], jer se Hrvati u tom trenutku nisu smatrali ugarskim podanicima (na krunidbi je bilo prisutno slavonsko izaslanstvo). [[Datoteka:Kingdom of Hungary counties.svg|mini|desno|250px|Administrativna podjela Zemalja Krune sv. Stjapana na 64 [[županija|županije]] u Ugarskoj i 8 županija u Hrvatskoj i Slavoniji.]] Car je od Mađara tražio da se sporazume s [[Hrvati]]ma koji su se također pozivali na svoje [[Hrvatsko državno pravo|Državno pravo]], te je tako sljedeće godine, [[1868.]], sklopljena i [[Hrvatsko-ugarska nagodba]] kojom Hrvati pristaju biti dijelom [[zemlje Krune sv. Stjepana|Zemalja krune sv. Stjepana]], zadržavajući određenu autonomiju [[Trojedna kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije]]. S druge strane, [[Transilvanija]] je postala sastavnim dijelom Ugarske. Austro-Ugarska podijeljena je na taj način na dvije države kojima su zajedničke ostale osoba vladara, vanjski poslovi, vojska i gospodarska politika. Prvi [[premijer]] Zemalja Krune sv. Stjepana bio je [[Gyula Andrássy]]. Utjecaj što su ga u Monarhiji sada dobili Mađari omogućio im je uspješno sprječavanje bilo kakvih promjena koje bi išle prema priznavanju težnji Čeha ili [[južni Slaveni|južnih Slavena]] za novim preuređivanjem zemlje u trijalističkom obliku (Nijemci – Mađari – Slaveni). Usto, snažna nastojanja oko [[mađarizacija|mađarizacije]] u Ugarskoj, potakla su buđenje nacionalnoga otpora među [[Rumunji]]ma, [[Srbi]]ma i [[Slovaci]]ma. Prema popisu iz [[1910.]] u Ugarskoj, bez Hrvatske i Slavonije, 54 % stanovništva govorilo je [[mađarski jezik|mađarskim jezikom]], 16 % [[rumunjski jezik|rumunjskim jezikom]], 11 % [[Slovački jezik|slovačkim]], 10 % [[njemački jezik|njemačkim]]. Unatoč političkim problemima i nacionalnim trvenjima, ovo je bilo razdoblje intenzivnoga gospodarskog rasta, te je nekoć zaostalo Ugarsko Kraljevstvo početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] preraslo u modernu, industrijaliziranu zemlju, premda je poljoprivreda ostala dominantna gospodarska grana. Velik broj današnjih mađarskih ustanova, kao i administrativni ustroj potječu iz ovoga razdoblja. ==Mađarska Republika 1918. – 1919.== Pred kraj [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], [[Raspad Austro-Ugarske|raspadom Austro-Ugarske]], nastala je nova situacija i za Mađarsku. [[28. listopada]] [[1918.]] neovisnost je proglasila [[Čehoslovačka]], čime je Mađarska ostala bez slovačkog dijela i potkarpatskog područja, [[29. listopada]] [[Hrvatski sabor]] raskinuo je sve državno-pravne veze, kako s Austrijom, tako i s Mađarskom, a [[31. listopada]] i sama je mađarska vlada prekinula uniju s Austrijom, čime je [[Austro-Ugarska]] i službeno prestala postojati, a Mađarska je [[16. studenog]]a postala neovisna [[republika]]. [[Vojska Kraljevine Srbije|Srpska]] i [[francuska]] vojska polovicom studenoga osvojile su [[Bačka|Bačku]], [[Banat]], [[Srijem]], [[Pečuh]] i [[Temišvar]], a skupština koja nije odražavala pravi brojčani odnos pojedinih naroda proglašava [[25. studenog]]a ujedinjenje [[Vojvodina|Vojvodine]] sa Srbijom. [[22. studenog]]a [[1918.]] Rumunjsko središnje vijeće koje je okupljalo [[Rumunji|Rumunje]] u [[Transilvanija|Transilvaniji]] javilo je mađarskoj vladi da je preuzelo vlast u Transilvaniji, a [[1. prosinca]] iste godine u gradu [[Alba Iulia]] (mađ. ''Gyulafehérvár'') proglašeno je sjedinjenje Transilvanije s Rumunjskim Kraljevstvom. [[Datoteka:Nepkoztarsasag.png|mini|{{legenda|#996600|Rumunjska okupacija, travanj 1919.<br>}}{{legenda|#D00000|[[Sovjetska Republika Mađarska]] (SRM)<br>}}{{legenda|#FF9999|''Oslobođeno'' od strane SR Mađarske<br>}}{{legenda|#009999|Francuska i jugoslavenska kontrola<br>[[Baranjsko-Bajska Srpsko-Mađarska Republika]] (14. do 21. kolovoza 1921.)}}]] Do veljače [[1919.]] mađarska je vlada, zbog neuspjeha na unutarnjem i vojnom planu, izgubila podršku u narodu. Nakon što su sile [[Antanta|Antante]] [[21. ožujka]] zahtijevale dodatne teritorijalne ustupke od Mađarske, [[grof]] [[Mihály Károlyi]] daje ostavku, a na vlast dolazi [[Komunistička partija Mađarske]] na čelu s [[Béla Kun|Bélom Kunom]], te proglašava [[Mađarska Sovjetska Republika|Mađarsku Sovjetsku Republiku]]. Komunisti su došli na vlast najviše zahvaljujući činjenici da su bili jedina organizirana borbena skupina koja je obećala povratak izgubljenih teritorija, oslanjajući se i na [[Sovjetski Savez|sovjetsku]] [[Crvena armija|Crvenu armiju]]. Obećali su također jednakost i socijalnu pravdu. U početku su postigli zamjetne vojne uspjehe, izbacivši čehoslovačke jedinice iz spornih područja i proglasivši satelitsku [[Slovačka Sovjetska Republika|Slovačku Sovjetsku Republiku]]. Namjeravali su napasti i rumunjsku vojsku u Transilvaniji. Na unutarnjem planu, nacionalizirali su [[industrija|industriju]] i trgovačka društva, te sproveli reforme u stanogradnji, [[promet]]u, [[bankarstvo|bankarstvu]], [[zdravstvo|zdravstvu]], kulturnim ustavnovama. Izvršili su i zemljišnu reformu koja se odnosila na sva zemljoposjedništva veća od 400.000 četvornih metara. Ipak, podrška naroda komunističkoj vlasti bila je kratkotrajna, a nakon pokušanog [[puč]]a, vlada je uvela strahovladu potpomognutu paravojnim formacijama. 590 ljudi poguljeno je bez suđenja. Zemljišna reforma oduzela je zemljišta plemićima, ali ih nije podijelila seljacima, a sovjetska Crvena armija nikad nije došla u pomoć sovjetskoj Mađarskoj. Premda komunistička mađarska vojska nije izgubila nijednu bitku, pod pritiskom Antante morala se povlačiti s teritorija. Sve je to dovelo do unutarnjeg nezadovoljstva. Na koncu je i prodiranje rumunjske vojske prisililo Bélu Kuna i njegove suradnike na bijeg u [[Austrija|Austriju]]. [[Budimpešta]] je osvojena [[6. kolovoza]] 1919. Tako je nakon samo 133 dana nestalo Mađarske Sovjetske Republike. S druge strane organizirale su se kontrarevolucionarne, konzervativne snage pod vodstvom transilvanijskog plemića [[István Bethlen|Istvána Bethlena]] i bivšeg vrhovnog zapovjednika austro-ugarske [[mornarica|mornarice]] [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]]. Oni su počeli preuzimati vlast najprije na zapadu zemlje, a onda su se širili i na ostala područja, a mnogi su komunisti i ostali ljevičari pogubljeni bez suđenja. Tada su počela i progonstva [[Židovi|Židova]], koji su optuženi za vojne neuspjehe komunističke vlade u kojoj su i sami velikim dijelom sudjelovali. Rumunjska vojska u povlačenju je opustošila zemlju, a štete su bile tako velike da [[Pariška mirovna konferencija 1919.]] od Mađarske nije tražila plaćanje ratne štete Rumunjskoj. [[16. studenog]]a Horty ulazi u Budimpeštu, a njegova vlada polako vraća sigurnost u zemlji, zaustavlja nasilje i uspostavlja vlast. U tom je razdoblju zatočeno na tisuće pristalica Károlyija i Kuna, a svi radikalni politički pokreti zabranjeni su. ==Mađarsko Kraljevstvo 1920. – 1944.== ===Međuratno razdoblje=== U siječnju [[1920.]] održani su prvi izbori s općim pravom glasa za muškarce i žene u političkoj povijesti Mađarske. Samo glasovanje nije imalo puni demokratski legitimitet, jer je dio lijevih stranaka i pokreta bio zabranjen, a dio je bojkotirao izbore. U jednodomnom parlamentu desnica je imala ogromnu većinu. U ožujku je parlament i službeno poništio [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarsku nagodbu]] iz [[1867.]], a u Mađarskoj je obnovljena [[monarhija]], dok je izbor [[kralj]]a odgođen do smirivanja prilika. Umjesto kralja izabran je [[namjesnik]] u osobi [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]], s ovlastima imenovanja premijera, pravom veta na zakone, pravom sazivanja i raspuštanja parlamenta i vrhovnim zapovjedništvom nad oružanim snagama. [[Datoteka:Österreich-Ungarns Ende.png|mini|desno|300px|Područja Austro-Ugarske u granicama novih zemalja (svijetlo su označena područja Zemalja Krune sv. Stjepana).]] Nakon pregovora u [[Pariz]]u, Mađarska je potpisala [[4. lipnja]] [[1920.]] bila prisiljena potpisati [[Trianonski sporazum]] kojim je ostala bez dvije trećine zemalja koje su joj pripadale u Autro-Ugarskoj. Gotovo trećina od ukupno 10 milijuna [[Mađari|Mađara]] našla se u drugim zemljama. Osim Hrvatske i Slavonije koje su imale poseban status, Mađarska je ostala bez [[Prekmurje|Prekmurja]] i [[Međimurje|Međimurja]], te dijela [[Bačka|Bačke]] i dijela [[Baranja|Baranje]] koji su pripojeni [[Kraljevina SHS|Kraljevini SHS]]. Dio [[Banat]]a priopao je također Kraljevini SHS, a drugi dio [[Rumunjska|Rumunjskoj]] (Beograd je bio prisiljen ustupiti Rumunjskoj podrujčje oko [[Temišvar]]a i povući se iz [[Pecs]]a). Čitava [[Transilvanija]] pripala je Rumunjkoj, tzv. Gornja Ugarska, odnosno [[Slovačka]] s potkarpatskim područjem, ušla je u sastav [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a jedan manji dio pripao je i [[Poljska|Poljskoj]]. Veći dio [[Gradišće|Gradišća]] pripao je nakon [[plebiscit]]a [[Austrija|Austriji]]. [[Datoteka:Csenger, Ungarn-Rumänien Grenze 1922, Grenzstein.jpg|mini|desno|200px|Trianonska granična oznaka iz [[1922.]] na granici Mađarske i Rumunjske.]] Nove međunarodne granice odvojile su Mađarska industrijska postrojenja od osnovnih materijala, a mađarska industrija i poljoprivreda ostala se bez većeg dijela svoga tradicionalnog tržišta. Znatno su smanjeni izvori drvnog materijala, obradive površine smanjene su za 43 %, a drastično su smanjeni i izvori željezne [[rude]]. S druge strane, u Mađarskoj je ostalo oko 51 % stanovništva zaposlenog u industriji i oko 56 % industrije, od čega čak 82 % teške industrije, kao i 70 % banaka. Horthy je u srpnju [[1920.]] premijerom imenovao [[grof]]a [[Pál Teleki|Pála Telekija]], čija je desničarska vlada ograničila primanje „politički nesigurnih elemenata“ na sveučilišta, što se najčešće odnosilo na [[Židovi|Židove]]. Kako bi utišala seljačko nezadovoljstvo, vlada je razdijelila 3850 četvornih kilometara obradivog zemljišta manjim gazdinstvima. Telekijeva vlada morala je podnijeti ostavku nakon sukoba s [[Karlo I., car Austrije|Karlom IV.]] koji je polagao pravo na mađarsko prijestolje. To je dovelo do podjele na mađarskoj političkoj sceni koju je dobro znao iskoristiti grof [[István Betheln]] koji je osnovao novu Stranku jedinstva, a Horthy ga je imenovao premijerom. Nakon što ni u drugom pokušaju nije uspio doći na mađarsko prijestolje, u listopadu [[1921.]] umro je Karlo IV. [[Datoteka:Mikloshorthy.jpg|mini|lijevo|160px|Miklós Horthy, namjesnik Mađarskoga Kraljevstva (slika iz [[1921.]])]] Kroz sljedećih deset godina Bethlen je dominirao mađarskom politikom, reformiravši izborni zakon, zapošljavajući svoje pristalice u državnom aparatu i manipulirajući izborima u ruralnim područjima. Obnovio je red u zemlji dajući dobra mjesta radikalnim kontrarevolucionarima u zamjenu za prestanak nasilja protiv Židova i ljevičara. Već [[1921.]] sklopio je sporazum sa socijal-demokratima i [[sindikat]]ima, legalizirajući, između ostaloga, njihove aktivnosti i oslobodivši političke zatvorenike, u zamjenu za socijalni mir i prestanak širenja antimađarske propagande. Uveo je [[1922.]] Mađarsku u [[Liga naroda|Ligu naroda]] i počeo otklanjati njezinu međunarodnu izolaciju sklopivši [[1927.]] sporazum o prijateljstvu s [[Italija|Italijom]]. Kroz cijelo razdoblje nastojanje oko revizije Trianonskog sporazuma bilo je vodeća linija mađarske politike koja je služila i za zataškavanje gospodarskih i unutarnjih političkih problema. [[1932.]], u vrijeme [[Velika depresija|Velike depresije]] političko je raspoloženje otišlo još desnije, a Horthy je premijerom imenovao [[Gyula Gömbös|Gyulu Gömbösa]] koji je Mađarsku uveo u užu suradnju s [[Njemačka|Njemačkom]] s kojom je potpisao sporazum kojim je mađarsko gospodarstvo izvučeno iz depresije ali je postalo i ovisno o Njemačkoj, kako u pogledu sirovina, tako i u pogledu tržišta. [[Adolf Hitler]] Mađarskoj je ponekad obećavao povrat izgubljenih teritorija, a ponekad prijetio vojnom intervencijomi ekonomskim pritiskom, kako bi je natjerao na podršku [[nacizam|nacističkoj]] politici. [[1935.]] osnovana je i mađarska fašistička stranka. Gömbösev nasljednik na premijerskom mjestu Kálmán Darányi nastojao je smanjiti njemački pritisak, donijevši zakon kojim je židovska prisutnost po profesijama ograničena na 20 %, no to nije zadovoljilo ni Nijemce ni mađarske radikale. Nakon Darányijeve ostavke u svibnju [[1938.]], premijer postaje Béla Imrédy koji je ispočetka nastojao poboljšati odnose s [[Velika Britanija|Velikom Britanijom]], no nakon [[Anschluss]]a Austrije, u ožujku iste godine, ponovno je od jeseni prisiljen osloniti se na [[Treći Reich]] i [[Italija|Italiju]]. Kako bi si osigurao položaj na desnici, Imrédy je potiskivao sve suparnike, pa je i fašistička stranka zabranjena, a preustrojio je vladu na totalitarističkim osnovama i donio još oštriji Drugi židovski zakon. Taj je zakon potvrdila i sljedeća vlada na čelu s [[Pál Teleki|Pálom Telekijem]]. ===Drugi svjetski rat=== [[Datoteka:Hungary map 1941.png|mini|250px|desno|Zemljovid Mađarske u doba [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]: {{legenda|#ffff8b|Mađarska u granicama iz 1920.}} {{legenda|#aaff8a|Područja pridodana do sredine 1941.}}]] Uoči i za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] mađarski je teritorij ponovno povećan, osobito [[Bečke arbitraže|Bečkim arbitražama]]. Već [[1938.]] Mađarskoj je uz posredovanje Trećeg Reicha i Italije Prvom bečkom arbitražom vraćen južni dio [[Slovačka|Slovačke]], a [[1940.]] Drugom bečkom arbitražom i sjevernu [[Transilvanija|Transilvaniju]]. [[20. studenog]]a [[1940.]] Mađarska pristupa [[Trojni pakt|Trojnom paktu]], a u prosincu potpisuje i Sporazum o vječnom prijateljstvu s [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevinom Jugoslavijom]]. U travnju [[1941.]], nakon [[puč]]a u Jugoslaviji, Hitler traži od Mađarske potporu u napadu na tu zemlju. Teleki tada izvršava samoubojstvo, a premijer postaje desničarski radikal [[László Bárdossy]] koji vodi zemlju u rat, te zauzima [[Bačka|Bačku]], [[Prekmurje]] i [[Međimurje]] ([[NDH]] nije nikad priznala Mađarsku vlast u Međimurju). [[1. srpnja]] [[1941.]] Mađarska ulazi i u rat protiv [[Sovjetski Savez|Sovjetskog Saveza]]. Horthy prisiljava Bárdossyja na odstup, a premijer postaje Miklós Kállay koji i dalje daje podršku Njemačkoj, ali i započinje pregovore sa zapadnim [[Saveznici u Drugom svjetskom ratu|Saveznicima]]. U [[Bitka kod Staljingrada|Bitci kod Staljingrada]] mađarska vojska doživljava težak poraz. Nakon toga, svjestan mađarskoga približavanja Saveznicima, Hitler u ožujku [[1944.]] odlučuje okupirati zemlju. Iz Mađarske je tada deportirano 437.402 [[Židovi|Židova]]. U kolovozu Horthy imenuje antifašističkoga premijera, a u rujnu 1944. sovjetske snage prelaze mađarsku granicu. [[15. kolovoza]] potpisano je primirje sa Sovjetskim Savezom, no mađarska se vojska nastavlja boriti. [[20. siječnja]] [[1945.]] nova privremena vlada sklapa ponovno primirje sa Sovjetskim Savezom, a sovjetske operacije u Mađarskoj službeno završavaju [[4. travnja]] iste godine. ==Narodna Republika Mađarska== ===Uvođenje komunističkog sustava=== [[Datoteka:Flag of Hungary 1949-1956.svg|mini|desno|150px|Zastava Narodne Republike Mađarske od 1949. do 1956.]] Nakon [[Pariška mirovna konferencija 1946.|Pariške mirovne konferencije]] održane [[1946.]], Mađarska potpisuje Pariški mirovni sporazum kojim se ponovno vraća u granice od prije [[1938.]], uz manje teritorijalne ustupke [[Čehoslovačka|Čehoslovačkoj]]. Polovica [[Nijemci|njemačkoga]] stanovništva deportirana je u Njemačku, a s Čehoslovačkom provedena je prisilna zamjena stanovništva. Na prvim izborima, u studenome [[1945.]] komunisti osvajaju samo 17 % glasova, no sovjetska vojna uprava stvara koalicijsku vladu u kojoj komunisti zauzimaju ključne pozicije. [[1. veljače]] [[1946.]] Mađarska se proglašava republikom, a prvi je predjsednik vođa Maloposjedničke stranke [[Zoltán Tildy]]. Komunistički vođa [[László Rajk]] postaje ministar unutarnjih poslova i utemeljuje tajnu policiju. Od veljače sljedeće godine počinju uhićenja članova Maloposjedničke i Seljačke Stranke. Spajanjem komunista i socijal-demokrata nastaje [[Mađarska radnička stranka]], koja te godine na izborima postaje najjača pojedinačna stranka. [[18. kolovoza]] [[1949.]] novim ustavom Mađarska postaje Narodna Republika Mađarska s uređenjem po uzoru na sovjetski ustav iz [[1936.]] Otada počinje [[staljinizam|staljinistička]] vlast u Mađarskoj koju provodi [[Mátyás Rákosi]], a u čistkama strada i Rajk. Na doživotni zatvor osuđen je i [[kardinal]] [[József Mindszenty]]. ===Revolucija 1956. i „gulaš komunizam“=== {{glavni|Mađarska revolucija 1956.}} Nakon niza namještenih sudskih procesa, a u novom ozračju koje je vladalo u Sovjetskom Savezu nakon [[Josif Visarionovič Staljin|Staljinove]] smrti i dolaska na vlast [[Nikita Hruščov|Nikite Hruščova]], [[1956.]] dolazi do protesta u [[Budimpešta|Budimpešti]], a na čelo zemlje dolazi [[Imre Nagy]], dok vodstvo partije preuzima [[János Kádár]]. Oslobođeni su politički zatvorenici, tisak je dobio slobodu, a navijštene su i ostale političke slobode, kao i istupanje iz [[Varšavski pakt|Varšavskog pakta]]. [[4. studenog]]a 1956. Hruščov šalje u Mađarsku [[Crvena armija|Crvenu armiju]] koja osvaja sve strateški važne točke, a mađarske su snage brzo poražene. Kádár je već ranije bio odveden u Moskvu, gdje je nakon ucjena i nagovaranja prihvatio prijeći na sovjetsku stranu. Nagy je uhićen, nakon što je povjerovavši obećanju o osobnoj sigurnosti napustio svoje sklonište u jugoslavenskom veleposlanstvu. Pogubljen je [[1958.]] Razdoblje od 1962. do [[1988.]], kroz koje je na vlasti bio János Kádár, poznato je kao razdoblje „gulaš komunizma“, jer je proveden niz reformi, a Mađarska je smatrana jednom od najslobodnijih zemalja istočnoga bloka. 1988. Kádár se povlači, a zamjenjuje ga kao partijski vođa Imre Pozsgay. [[1989.]] parlament donosi „demokratski paket“, kojim se dozvoljava slobodno osnivanje sindikata, sloboda udruživanja i okupljanja i sloboda tiska, ako i novi izborni zakon. U listopadu iste godine provedena je i korijenita promjena ustava. U travnju je već Sovjetski Savez potpisao s Mađarskom sporazum o povlačenju jedinica sovjetske vojske iz te zemlje do lipnja 1991. U listopadu 1989. komunisti održavaju svoj posljednji kongres i utemeljuju Mađarsku socijalističku stranku, a parlament donosi odluku o višestranačkim izborima, dok je ime zemlje promijenjeno u Republika Mađarska. ==Republika Mađarska od 1990.== [[Datoteka:Budapest Parlament1.jpg|mini|desno|200px|Mađarski parlament u [[Budimpešta|Budimpešti]]]] Na prvim slobodnim parlamentarnim izborima, održanim u svibnju [[1990.]] [[komunisti]] su izgubili vlast, a vladu formira [[koalicija]] narodnjaka, desnog centra i liberalnih stranaka. Premijer postaje [[József Antall]]. U zemlju se uvodi [[tržišna ekonomija]], a započinje i približavanje [[Europska unija|Europskoj uniji]]. U ovom razdoblju stanovništvo osjeća pad životnog standarda, a dolazi i do porasta nezaposlenosti. [[1991.]] zemlja postaje, zajedno s [[Čehoslovačka|Čehoslovačkom]] i [[Poljska|Poljskom]] članica [[Višegradska skupina|Višegradske skupine]], a [[1999.]] i članica [[NATO]]-a. Od [[1. svibnja]] [[2004.]] Mađarska je punopravna članica Europske unije. == Vidi još == {{Commonscat|History of Hungary}} *[[Mađarska]] *[[Kraljevina Ugarska]] *[[Dodatak:Popis mađarskih vladara|Popis mađarskih vladara]] *[[Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom]] *[[Zemlje Krune sv. Stjepana]] *[[Austro-Ugarska]] *[[Mađarska revolucija 1956.]] ==Izvori== ===''Encyclopaedia Humana Hungarica'' (1&ndash;5)=== * [http://mek.oszk.hu/01900/01993/html/ Emese saga : Hungarian prehistory from the beginnings to King St. Stephen (1038)] * [http://mek.oszk.hu/01900/01955/html/ The Vazul-line : Kings of the Árpád dynasty after St. Stephen (1038-1301)] * [http://mek.oszk.hu/01900/01949/html/ Knight kings : The Anjou- and Sigismund age in Hungary (1301-1437)] * [http://mek.oszk.hu/01900/01919/html/ Pannonian Renaissance : The Hunyadis and the Jagello age (1437-1526)] * [http://mek.oszk.hu/01900/01911/html/ Cross and crescent : The Turkish age in Hungary (1526-1699)] ===Ostali=== * ''Grundzüge der Geschichte Ungarns''. Wissenschaftliche Buchgesellschaft, Darmstadt 1990, {{ISBN|3-534-00690-9}} * Holger Fischer, Konrad Gündisch: ''Eine kleine Geschichte Ungarns''. edition suhrkamp, Frankfurt am Main 1999, {{ISBN|3-518-12114-6}} * István Lázár: ''Kleine Geschichte Ungarns''. Corvina, Budapest 1989, {{ISBN|963-13-4293-X}} * Paul Lendvai: ''Die Ungarn. Eine tausendjährige Geschichte''. Goldmann, München 2001, {{ISBN|3-442-15122-8}} * Miklós Molnár: ''Geschichte Ungarns. Von den Anfängen bis zur Gegenwart''. Hg. und Übersetzung von Bálint Balla. Reinhold Krämer, Hamburg 2004, {{ISBN|3-89622-031-4}} ==Vanjske poveznice== *[http://eudocs.lib.byu.edu/index.php/History_of_Hungary:_Primary_Documents Izvorni dokumenti za povijest Mađarske] *[http://historicaltextarchive.com/hungary/shields.html Povijesni zemljovidi Mađarske] *[http://www.iabsi.com/gen/public/Documents/1828_Census.pdf Slovakia Genealogy Research Strategies] Sela navedena u ugarskom popisu 1828. godine {{Povijest Europe}} {{Mađarska}} [[Kategorija:Povijest Mađarske| ]] </textarea><div class="templatesUsed"><div class="mw-templatesUsedExplanation"><p>Predlošci koji se koriste na ovoj stranici: </p></div><ul> <li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Bull" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">Predložak:Bull</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Bull&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Bull">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Commonscat" title="Predložak:Commonscat">Predložak:Commonscat</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Commonscat&action=edit" title="Predložak:Commonscat">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Glavni" title="Predložak:Glavni">Predložak:Glavni</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Glavni&action=edit" title="Predložak:Glavni">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:ISBN" title="Predložak:ISBN">Predložak:ISBN</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:ISBN&action=edit" title="Predložak:ISBN">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ifempty" title="Predložak:Ifempty">Predložak:Ifempty</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ifempty&action=edit" title="Predložak:Ifempty">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh" title="Predložak:Ikona za vrh">Predložak:Ikona za vrh</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh&action=edit" title="Predložak:Ikona za vrh">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak" title="Predložak:Izdvojeni članak">Predložak:Izdvojeni članak</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak&action=edit" title="Predložak:Izdvojeni članak">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Legenda" title="Predložak:Legenda">Predložak:Legenda</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Legenda&action=edit" title="Predložak:Legenda">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ma%C4%91arska" title="Predložak:Mađarska">Predložak:Mađarska</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ma%C4%91arska&action=edit" title="Predložak:Mađarska">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Navigacija" title="Predložak:Navigacija">Predložak:Navigacija</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Navigacija&action=edit" title="Predložak:Navigacija">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe" title="Predložak:Povijest Europe">Predložak:Povijest Europe</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Povijest_Europe&action=edit" title="Predložak:Povijest Europe">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Tnavbar" title="Predložak:Tnavbar">Predložak:Tnavbar</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Tnavbar&action=edit" title="Predložak:Tnavbar">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Top_icon" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">Predložak:Top icon</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Top_icon&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Void" title="Predložak:Void">Predložak:Void</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Void&action=edit" title="Predložak:Void">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Z%2BX" title="Predložak:Z+X">Predložak:Z+X</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Z%2BX&action=edit" title="Predložak:Z+X">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2" title="Predložak:•">Predložak:•</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:%E2%80%A2&action=edit" title="Predložak:•">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Arguments" title="Modul:Arguments">Modul:Arguments</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Arguments&action=edit" title="Modul:Arguments">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Check_isxn/1" title="Modul:Check isxn/1">Modul:Check isxn/1</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Check_isxn/1&action=edit" title="Modul:Check isxn/1">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Format_link" title="Modul:Format link">Modul:Format link</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Format_link&action=edit" title="Modul:Format link">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote" title="Modul:Hatnote">Modul:Hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote&action=edit" title="Modul:Hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote/styles.css" title="Modul:Hatnote/styles.css">Modul:Hatnote/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote/styles.css&action=edit" title="Modul:Hatnote/styles.css">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote_list" title="Modul:Hatnote list">Modul:Hatnote list</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote_list&action=edit" title="Modul:Hatnote list">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Labelled_list_hatnote" title="Modul:Labelled list hatnote">Modul:Labelled list hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Labelled_list_hatnote&action=edit" title="Modul:Labelled list hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Yesno" title="Modul:Yesno">Modul:Yesno</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Yesno&action=edit" title="Modul:Yesno">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Zastava" title="Modul:Zastava">Modul:Zastava</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Zastava&action=edit" title="Modul:Zastava">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Modul:Zastava/podatci" title="Modul:Zastava/podatci">Modul:Zastava/podatci</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Zastava/podatci&action=edit" title="Modul:Zastava/podatci">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li></ul></div><p id="mw-returnto">Vrati se na <a href="/wiki/Povijest_Ma%C4%91arske" title="Povijest Mađarske">Povijest Mađarske</a>.</p> <noscript><img src="https://login.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1" alt="" width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;"></noscript> <div class="printfooter" data-nosnippet="">Dobavljeno iz "<a dir="ltr" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Mađarske">https://hr.wikipedia.org/wiki/Povijest_Mađarske</a>"</div></div> <div id="catlinks" class="catlinks catlinks-allhidden" data-mw="interface"></div> </div> </main> </div> <div class="mw-footer-container"> <footer id="footer" class="mw-footer" > <ul id="footer-info"> </ul> <ul id="footer-places"> <li id="footer-places-privacy"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy">Zaštita privatnosti</a></li> <li id="footer-places-about"><a href="/wiki/Impresum">Impresum</a></li> <li id="footer-places-disclaimers"><a href="/wiki/Wikipedija:Op%C4%87e_odricanje_od_odgovornosti">Odricanje od odgovornosti</a></li> <li id="footer-places-wm-codeofconduct"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct">Kodeks ponašanja</a></li> <li id="footer-places-developers"><a href="https://developer.wikimedia.org">Razvojni programeri</a></li> <li id="footer-places-statslink"><a href="https://stats.wikimedia.org/#/hr.wikipedia.org">Statistika</a></li> <li id="footer-places-cookiestatement"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Cookie_statement">Izjava o kolačićima</a></li> <li id="footer-places-mobileview"><a href="//hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Povijest_Ma%C4%91arske&action=edit&mobileaction=toggle_view_mobile" class="noprint stopMobileRedirectToggle">Prikaz za mobilne uređaje</a></li> </ul> <ul id="footer-icons" class="noprint"> <li id="footer-copyrightico"><a href="https://wikimediafoundation.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/static/images/footer/wikimedia-button.svg" width="84" height="29" alt="Wikimedia Foundation" loading="lazy"></a></li> <li id="footer-poweredbyico"><a href="https://www.mediawiki.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/w/resources/assets/poweredby_mediawiki.svg" alt="Powered by MediaWiki" width="88" height="31" loading="lazy"></a></li> </ul> </footer> </div> </div> </div> <div class="vector-settings" id="p-dock-bottom"> <ul></ul> </div><script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.config.set({"wgHostname":"mw-web.codfw.main-f69cdc8f6-6klwk","wgBackendResponseTime":201,"wgPageParseReport":{"limitreport":{"cputime":"0.005","walltime":"0.006","ppvisitednodes":{"value":17,"limit":1000000},"postexpandincludesize":{"value":694,"limit":2097152},"templateargumentsize":{"value":0,"limit":2097152},"expansiondepth":{"value":2,"limit":100},"expensivefunctioncount":{"value":0,"limit":500},"unstrip-depth":{"value":0,"limit":20},"unstrip-size":{"value":0,"limit":5000000},"entityaccesscount":{"value":0,"limit":400},"timingprofile":["100.00% 0.000 1 -total"]},"cachereport":{"origin":"mw-web.codfw.main-f69cdc8f6-6klwk","timestamp":"20241124234708","ttl":2592000,"transientcontent":false}}});});</script> </body> </html>