Povijest općine

<!DOCTYPE html> <html prefix="og: http://ogp.me/ns#" lang="hr-HR" dir="ltr"> <head> <meta name="viewport" content="width=device-width, initial-scale=1.0"> <meta http-equiv="X-UA-Compatible" content="IE=edge" /> <meta charset="utf-8" /> <base href="https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine" /> <meta name="robots" content="max-image-preview:large" /> <meta property="og:url" content="https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine" /> <meta property="og:type" content="article" /> <meta property="og:title" content="Povijest općine" /> <meta property="og:description" content="Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značajno gradsko naselje. U izvornom znanstvenom članku o Gorjanima, objavljenom u časopisu Scrinia Slavon..." /> <meta name="twitter:card" content="summary" /> <meta name="twitter:title" content="Povijest općine" /> <meta name="twitter:description" content="Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značaj..." /> <meta name="description" content="Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali..." /> <meta name="generator" content="Joomla! - Open Source Content Management" /> <title>Povijest općine</title> <link href="/index.php/o-opcini/povijest-opcine" rel="canonical" /> <link href="https://cdnjs.cloudflare.com/ajax/libs/magnific-popup.js/1.1.0/magnific-popup.min.css" rel="stylesheet" /> <link href="https://cdnjs.cloudflare.com/ajax/libs/simple-line-icons/2.4.1/css/simple-line-icons.min.css" rel="stylesheet" /> <link href="/components/com_k2/css/k2.css?v=2.11.20230505" rel="stylesheet" /> <link href="/plugins/system/jce/css/content.css?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9" rel="stylesheet" /> <link href="https://gorjani.hr/modules/mod_jf_mobilemenu/assets/jf_mm.min.css" rel="stylesheet" /> <link href="/media/gantry5/engines/nucleus/css-compiled/nucleus.css" rel="stylesheet" /> <link href="/templates/rt_denali/custom/css-compiled/denali_9.css" rel="stylesheet" /> <link href="/media/gantry5/assets/css/bootstrap-gantry.css" rel="stylesheet" /> <link href="/media/gantry5/engines/nucleus/css-compiled/joomla.css" rel="stylesheet" /> <link href="/media/jui/css/icomoon.css" rel="stylesheet" /> <link href="/media/gantry5/assets/css/font-awesome.min.css" rel="stylesheet" /> <link href="/templates/rt_denali/custom/css-compiled/denali-joomla_9.css" rel="stylesheet" /> <link href="/templates/rt_denali/custom/css-compiled/custom_9.css" rel="stylesheet" /> <style> /* K2 - Magnific Popup Overrides */ .mfp-iframe-holder {padding:10px;} .mfp-iframe-holder .mfp-content {max-width:100%;width:100%;height:100%;} .mfp-iframe-scaler iframe {background:#fff;padding:10px;box-sizing:border-box;box-shadow:none;} @media(max-width:568px){.jf_mm_trigger,#jf_mm_menu{display:block}} .jf_mm_trigger{background-color:#ffb120;color:#f5f5f5} .jf_mm_wrapper .levelHolderClass,.jf_mm_wrapper .jf_mm_inactive{background-color:#ffb120} .jf_mm_wrapper li{background-color:#ffb120} .jf_mm_wrapper li:hover{background-color:#434749} .jf_mm_wrapper .backItemClass{background-color:#444444} .jf_mm_wrapper .backItemClass:hover{background-color:#333333} .jf_mm_wrapper li,.jf_mm_wrapper li:last-child,.jf_mm_wrapper .backItemClass{border-color:#5a5e5f} .jf_mm_wrapper h2{color:#888888} .jf_mm_wrapper a,.jf_mm_wrapper a:hover{color:#eeeeee} .jf_mm_wrapper .ltr,.jf_mm_wrapper .rtl{-webkit-box-shadow:5px 0 5px -5px #202020;-moz-box-shadow:5px 0 5px -5px #202020;box-shadow:5px 0 5px -5px #202020;} #jf_mm_menu.jf_hidden{display:none!important} </style> <script src="/media/jui/js/jquery.min.js?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9"></script> <script src="/media/jui/js/jquery-noconflict.js?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9"></script> <script src="/media/jui/js/jquery-migrate.min.js?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9"></script> <script src="https://cdnjs.cloudflare.com/ajax/libs/magnific-popup.js/1.1.0/jquery.magnific-popup.min.js"></script> <script src="/media/k2/assets/js/k2.frontend.js?v=2.11.20230505&sitepath=/"></script> <script src="https://gorjani.hr/modules/mod_jf_mobilemenu/assets/jquery.jf_multilevelpushmenu.min.js"></script> <script src="https://gorjani.hr/modules/mod_jf_mobilemenu/assets/jf_mm.min.js"></script> <script src="/media/jui/js/bootstrap.min.js?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9"></script> <script src="/media/jui/js/jquery.ui.core.min.js?31260d6f5a405c63e4903802fb5685b9"></script> <script type="application/ld+json"> { "@context": "https://schema.org", "@type": "Article", "mainEntityOfPage": { "@type": "WebPage", "@id": "https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine" }, "url": "https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine", "headline": "Povijest općine", "datePublished": "2015-06-02 06:24:56", "dateModified": "2020-10-26 04:49:28", "author": { "@type": "Person", "name": "", "url": "https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine/itemlist/user/15-d41d8cd98f00b204e9800998ecf8427e" }, "publisher": { "@type": "Organization", "name": "Općina Gorjani", "url": "https://gorjani.hr/", "logo": { "@type": "ImageObject", "name": "Općina Gorjani", "width": "", "height": "", "url": "https://gorjani.hr/" } }, "articleSection": "https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine/itemlist/category/2-opcina-opcenito", "keywords": "", "description": "Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značajno gradsko naselje. U izvornom znanstvenom članku o Gorjanima, objavljenom u časopisu Scrinia Slavonica 2006. godine, Krešimir Regan opisuje izgled Gore – nekadašnjeg gorjanskog grada i obitelj Gorjanski: „...Početak kontinuirane naseljenosti Gorjana najvjerojatnije počinje već u VI. stoljeću, kada se na to područje naseljavaju Slaveni, koji do polovice X. stoljeća osnivaju ranosrednjovjekovnu župu sa središtem u rodovskoj župskoj utvrdi. Najkasnije potkraj XI. stoljeća ranosrednjovjekovna rodovska župa postaje kao kotar dijelom kraljevske Vukovske županije, a rodovska županijska utvrda kraljevskom utvrdom. Gorski kotar postoji do druge polovice XIII. stoljeća, kada ga skupa s naseljem i utvrdom, koja se prvi put spominje 1256., herceg Bela daruje 1269. Ivanu i Stjepanu I. od roda Drusma (de genere Drusma). U posjedu njihovih potomaka, koji prema gorskoj utvrdi i naselju dobivaju obiteljsko ime Gorjanski (de Gara), Gora ostaje do 1481., kada umire posljednji muški član te obitelji. Tijekom njihove vladavine stara se rodovska i kraljevska utvrda, odnosno srednjovjekovno gradište ruši, a na tom mjestu gradi se suvremena utvrda, odnosno plemićki grad, po svojim fortifikacijskim karakteristikama tipičan za vojne građevine XIII. i XIV. stoljeća. ... Gorski je srednjovjekovni grad zahvaljujući političkoj i gospodarskoj moći svojih gospodara, najprije Gorjanskih, potom i Iločkih, postao jedno od najznačajnijih gradskih naselja središnjeg dijela savsko-dravskog međurječja...“ Utvrđeni grad Gora ili Gara bio je u srednjem vijeku osmi po veličini grad u Hrvatskoj, iza Zadra, Zagreba, Pule, Varaždina, Osijeka, Nina i Dubrovnika. Obitelj Gorjanski (de Gara), od roda Drusma (Duružma, de genere Drusma) iz okolice Szegeta, doseljava u Goru (Gorjane) u XIII. stoljeću. Ova je moćna velikaška obitelj najviše proslavila Gorjane, članovi najznamenitije velikaške kuće u Ugarskoj i Slavoniji, u ono doba, obnašali su najviše državne dužnosti. Bili su palatini na dvoru u Budimu, banovi Mačve, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, biskupi, nadbiskupi, župani, a ponekad moćniji i od samoga kralja. Najslavnija ličnost iz ove velike obitelji, palatin Nikola Gorjanski, poginuo je u poznatoj Bitci kod Gorjana, 25. srpnja 1386. godine. Uoči bitke iz Budima su na poziv palatina Nikole Gorjanskog put Gorjana krenule hrvatsko – ugarska kraljica Marija (kćerka pokojnog kralja Ludovika I. Anžuvinskog) i majka joj Elizabeta (rođ. Kotromanić). Nedaleko Gorjana, u Garovom dolu, u zasjedi su ih dočekali nezadovoljnici i osvetnici ubijenog kralja Karla Dračkog pod vodstvom bana Ivana Horvata. U bitci je ubijen palatin Nikola Gorjanski i njegovi pristaše, a kraljice su zarobljene. Nakon smrti Joba Gorjanskog (posljednjeg muškog potomka palatinske grane obitelji Gorjanski), 1481. godine, Gorjani su promijenili nekoliko vlasnika, od kojih se posebno ističe Lovro Iločki. Nakon toga u svojim osvajanjima dolaze Turci, a nakon rušenja utvrđenog grada Gorjani gube na svojoj moći i postaju pravo seosko naselje te poprimaju današnji izgled. Danas su Gorjani sjedište Općine, kojoj osim Gorjana pripadaju i Tomašanci. Općina je osnovana 1993. g. Tomašanci su mjesto koje se spominje krajem srednjega vijeka. Isprava iz 1433. g. spominje Tomašance u posjedu Korođa, dok su ranije pripadali posjedu Gorjanskih. Turski period proživljavaju mirno, pripadali su đakovačkom spahiluku, a posljednji turski gospodar sela zvao se Alin-Bašić. Odlaskom Turaka u Tomašancima je ostalo deset „starinačkih“ kuća. Godine 1758. bilo je u selu 23 naseljene kuće, a isti broj je zabilježen i 1803. g. U drugoj polovici 19. stoljeća počinju se u Tomašance naseljavati bački Nijemci pa je do kraja 19. stoljeća ondje bilo oko 50 kuća doseljenih Nijemaca. Župa se u Gorjanima spominje već 1331. godine, kao i dominikanski samostan. Današnja župna crkva posvećena je sv. Jakovu starijem apostolu, blagoslovljena je 16. studenog 1788. g., a toranj je izgrađen 1849. godine. U župnoj crkvi nalaze se orgulje iz 1861. godine, gradio ih je osječki majstor Andrija Fabing, značajne su zbog svoje 100-postotne izvornosti. U Gorjanima postoji i kapela sv. Tri Kralja, srednjovjekovni objekt i nekadašnja turska kula, koju je 1837. g. župnik Adam Filipović, zajedno s mještanima, preoblikovao u kapelu. Na groblju se nalazi kapelica sv. Petra, a u središtu sela, na raskrižju glavnih ulica, veliki križ pa je mjesto nekada zvano Krstopuće. U Tomašancima se nalazi crkva sv. Antuna Pustinjaka, izgrađena 1795. godine.", "articleBody": "Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značajno gradsko naselje. U izvornom znanstvenom članku o Gorjanima, objavljenom u časopisu Scrinia Slavonica 2006. godine, Krešimir Regan opisuje izgled Gore – nekadašnjeg gorjanskog grada i obitelj Gorjanski: „...Početak kontinuirane naseljenosti Gorjana najvjerojatnije počinje već u VI. stoljeću, kada se na to područje naseljavaju Slaveni, koji do polovice X. stoljeća osnivaju ranosrednjovjekovnu župu sa središtem u rodovskoj župskoj utvrdi. Najkasnije potkraj XI. stoljeća ranosrednjovjekovna rodovska župa postaje kao kotar dijelom kraljevske Vukovske županije, a rodovska županijska utvrda kraljevskom utvrdom. Gorski kotar postoji do druge polovice XIII. stoljeća, kada ga skupa s naseljem i utvrdom, koja se prvi put spominje 1256., herceg Bela daruje 1269. Ivanu i Stjepanu I. od roda Drusma (de genere Drusma). U posjedu njihovih potomaka, koji prema gorskoj utvrdi i naselju dobivaju obiteljsko ime Gorjanski (de Gara), Gora ostaje do 1481., kada umire posljednji muški član te obitelji. Tijekom njihove vladavine stara se rodovska i kraljevska utvrda, odnosno srednjovjekovno gradište ruši, a na tom mjestu gradi se suvremena utvrda, odnosno plemićki grad, po svojim fortifikacijskim karakteristikama tipičan za vojne građevine XIII. i XIV. stoljeća. ... Gorski je srednjovjekovni grad zahvaljujući političkoj i gospodarskoj moći svojih gospodara, najprije Gorjanskih, potom i Iločkih, postao jedno od najznačajnijih gradskih naselja središnjeg dijela savsko-dravskog međurječja...“ Utvrđeni grad Gora ili Gara bio je u srednjem vijeku osmi po veličini grad u Hrvatskoj, iza Zadra, Zagreba, Pule, Varaždina, Osijeka, Nina i Dubrovnika. Obitelj Gorjanski (de Gara), od roda Drusma (Duružma, de genere Drusma) iz okolice Szegeta, doseljava u Goru (Gorjane) u XIII. stoljeću. Ova je moćna velikaška obitelj najviše proslavila Gorjane, članovi najznamenitije velikaške kuće u Ugarskoj i Slavoniji, u ono doba, obnašali su najviše državne dužnosti. Bili su palatini na dvoru u Budimu, banovi Mačve, Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, biskupi, nadbiskupi, župani, a ponekad moćniji i od samoga kralja. Najslavnija ličnost iz ove velike obitelji, palatin Nikola Gorjanski, poginuo je u poznatoj Bitci kod Gorjana, 25. srpnja 1386. godine. Uoči bitke iz Budima su na poziv palatina Nikole Gorjanskog put Gorjana krenule hrvatsko – ugarska kraljica Marija (kćerka pokojnog kralja Ludovika I. Anžuvinskog) i majka joj Elizabeta (rođ. Kotromanić). Nedaleko Gorjana, u Garovom dolu, u zasjedi su ih dočekali nezadovoljnici i osvetnici ubijenog kralja Karla Dračkog pod vodstvom bana Ivana Horvata. U bitci je ubijen palatin Nikola Gorjanski i njegovi pristaše, a kraljice su zarobljene. Nakon smrti Joba Gorjanskog (posljednjeg muškog potomka palatinske grane obitelji Gorjanski), 1481. godine, Gorjani su promijenili nekoliko vlasnika, od kojih se posebno ističe Lovro Iločki. Nakon toga u svojim osvajanjima dolaze Turci, a nakon rušenja utvrđenog grada Gorjani gube na svojoj moći i postaju pravo seosko naselje te poprimaju današnji izgled. Danas su Gorjani sjedište Općine, kojoj osim Gorjana pripadaju i Tomašanci. Općina je osnovana 1993. g. Tomašanci su mjesto koje se spominje krajem srednjega vijeka. Isprava iz 1433. g. spominje Tomašance u posjedu Korođa, dok su ranije pripadali posjedu Gorjanskih. Turski period proživljavaju mirno, pripadali su đakovačkom spahiluku, a posljednji turski gospodar sela zvao se Alin-Bašić. Odlaskom Turaka u Tomašancima je ostalo deset „starinačkih“ kuća. Godine 1758. bilo je u selu 23 naseljene kuće, a isti broj je zabilježen i 1803. g. U drugoj polovici 19. stoljeća počinju se u Tomašance naseljavati bački Nijemci pa je do kraja 19. stoljeća ondje bilo oko 50 kuća doseljenih Nijemaca. Župa se u Gorjanima spominje već 1331. godine, kao i dominikanski samostan. Današnja župna crkva posvećena je sv. Jakovu starijem apostolu, blagoslovljena je 16. studenog 1788. g., a toranj je izgrađen 1849. godine. U župnoj crkvi nalaze se orgulje iz 1861. godine, gradio ih je osječki majstor Andrija Fabing, značajne su zbog svoje 100-postotne izvornosti. U Gorjanima postoji i kapela sv. Tri Kralja, srednjovjekovni objekt i nekadašnja turska kula, koju je 1837. g. župnik Adam Filipović, zajedno s mještanima, preoblikovao u kapelu. Na groblju se nalazi kapelica sv. Petra, a u središtu sela, na raskrižju glavnih ulica, veliki križ pa je mjesto nekada zvano Krstopuće. U Tomašancima se nalazi crkva sv. Antuna Pustinjaka, izgrađena 1795. godine." } </script> <script> var jf_mm_icons = [ {itemID:"-"+"",fa_icon:"",img:"",style:""} ]; jQuery(document).ready(function($){$("#jf_mm_menu").jf_mm_menu()}); var jf_mm_direction = "ltr"; var jf_mm_backBtnTxt = "Back"; !function(n){n(window).load(function(){n("#jf_mm_menu").removeClass("jf_hidden")})}(jQuery); jQuery(function($){ initTooltips(); $("body").on("subform-row-add", initTooltips); function initTooltips (event, container) { container = container || document;$(container).find(".hasTooltip").tooltip({"html": true,"container": "body"});} }); </script> <link href="http://fonts.googleapis.com/css?family=Courgette:400" rel="stylesheet" type="text/css"> <style type="text/css"> .dobro {font-family: 'Courgette', arial, serif ; } </style></head> <body class="gantry site com_k2 view-item layout-item no-task dir-ltr itemid-146 outline-9 g-default g-style-preset4"> <div id="g-page-surround"> <section id="g-top" class="nopadding nomargin visible-phone hidden-desktop"> <div class="g-container"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-11 visible-phone"> <div class="g-content"> <div class="platform-content"><div class="moduletable "> <div id="jf_mm_menu" class=" jf_hidden"><nav><h2><i class="fa fa-times"></i>Izbornik</h2><ul> <li class="item-101 default"><a href="/index.php" >Naslovna</a><h2><i></i>Naslovna</h2></li><li class="item-116"><a href="/index.php/novosti" >Novosti</a><h2><i></i>Novosti</h2></li><li class="item-117 active deeper parent"><a href="/index.php/o-opcini" >O općini</a><h2><i></i>O općini</h2><ul class="nav-child unstyled"><li class="item-146 current active"><a href="/index.php/o-opcini/povijest-opcine" >Povijest općine</a><h2><i></i>Povijest općine</h2></li><li class="item-147"><a href="/index.php/o-opcini/kultura" >Kultura</a><h2><i></i>Kultura</h2></li><li class="item-149"><a href="/index.php/o-opcini/udruge-i-drustva" >Udruge i društva</a><h2><i></i>Udruge i društva</h2></li></ul></li><li class="item-118"><a href="/index.php/ustroj" >Ustroj</a><h2><i></i>Ustroj</h2></li><li class="item-156"><a href="/index.php/dokumentim" class="visible-phone dokmob">Dokumenti</a><h2><i></i>Dokumenti</h2></li><li class="item-119 divider deeper parent"><a class="separator hidden-phone">Dokumenti</a><h2><i></i>Dokumenti</h2><ul class="nav-child unstyled"><li class="item-150"><a href="/index.php/dokumentid/natjecaji" >Natječaji</a><h2><i></i>Natječaji</h2></li><li class="item-151"><a href="/index.php/dokumentid/proracun" >Proračun</a><h2><i></i>Proračun</h2></li><li class="item-152"><a href="/index.php/dokumentid/pristup-informacijama" >Pristup informacijama</a><h2><i></i>Pristup informacijama</h2></li><li class="item-153"><a href="/index.php/dokumentid/ostalo" >Ostalo</a><h2><i></i>Ostalo</h2></li><li class="item-154"><a href="/index.php/dokumentid/sluzbeni-glasnici" >Službeni glasnici</a><h2><i></i>Službeni glasnici</h2></li><li class="item-155"><a href="/index.php/dokumentid/javna-nabava" >Javna nabava</a><h2><i></i>Javna nabava</h2></li><li class="item-189"><a href="/index.php/dokumentid/civilna-zastita" >Civilna zaštita</a><h2><i></i>Civilna zaštita</h2></li><li class="item-201"><a href="/index.php/dokumentid/poljoprivredno-zemljiste" >Poljoprivredno zemljište</a><h2><i></i>Poljoprivredno zemljište</h2></li></ul></li><li class="item-123"><a href="/index.php/pristup-informacijama" >Pristup informacijama</a><h2><i></i>Pristup informacijama</h2></li><li class="item-121"><a href="/index.php/kontakt" >Kontakt</a><h2><i></i>Kontakt</h2></li><li class="item-159"><a href="/index.php/dvd-gorjani" >DVD Gorjani</a><h2><i></i>DVD Gorjani</h2></li><li class="item-160"><a href="/index.php/djecji-vrtic-krijesnica" >Dječji vrtić Krijesnica</a><h2><i></i>Dječji vrtić Krijesnica</h2></li><li class="item-204"><a href="/index.php/zazeli" >Zaželi 4</a><h2><i></i>Zaželi 4</h2></li><li class="item-206 deeper parent"><a href="/index.php/projektt" >Projekti</a><h2><i></i>Projekti</h2><ul class="nav-child unstyled"><li class="item-210"><a href="/index.php/projektt/engage" >ENGAGE</a><h2><i></i>ENGAGE</h2></li></ul></li></ul></nav></div><div class="jf_mm_trigger"><i class="fa fa-bars"></i></div><div class="jf_mm_backout"></div> </div></div> </div> </div> <div class="g-block size-89"> <div class="g-content"> <div class="platform-content"><div class="moduletable "> <div class="custom" > <div><img src="/images/logo.png" alt="logo gorjani1" width="180" height="45" style="display: block; margin-left: auto; margin-right: auto; margin-top: -40px;" /></div></div> </div></div> </div> </div> </div> </div> </section> <section id="g-navigation" class="hidden-phone"> <div class="g-container"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-25 denali-logo"> <div id="logo-5992-particle" class="g-content g-particle"> <a href="/" target="_self" title="Denali" rel="home" class="g-logo"> <img src="/images/logo_gorjani1.png" alt="Općina Gorjani<span>.</span>" /> </a> </div> </div> <div class="g-block size-75 center hidden-phone"> <div id="menu-2350-particle" class="g-content g-particle"> <nav class="g-main-nav" data-g-hover-expand="true"> <ul class="g-toplevel"> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-101 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php" title="Naslovna"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Naslovna</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-116 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/novosti"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Novosti</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-117 g-parent active g-standard g-menu-item-link-parent "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/o-opcini"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">O općini</span> </span> <span class="g-menu-parent-indicator" data-g-menuparent=""></span> </a> <ul class="g-dropdown g-inactive g-fade g-dropdown-right"> <li class="g-dropdown-column"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100"> <ul class="g-sublevel"> <li class="g-level-1 g-go-back"> <a class="g-menu-item-container" href="#" data-g-menuparent=""><span>Back</span></a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-146 active "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/o-opcini/povijest-opcine"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Povijest općine</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-147 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/o-opcini/kultura"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Kultura</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-149 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/o-opcini/udruge-i-drustva"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Udruge i društva</span> </span> </a> </li> </ul> </div> </div> </li> </ul> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-118 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/ustroj"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Ustroj</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-156 g-standard "> <a class="g-menu-item-container visible-phone dokmob" href="/index.php/dokumentim"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Dokumenti</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-separator g-menu-item-119 g-parent g-standard "> <div class="g-menu-item-container hidden-phone" data-g-menuparent=""> <span class="g-separator g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Dokumenti</span> </span> <span class="g-menu-parent-indicator"></span> </div> <ul class="g-dropdown g-inactive g-fade g-dropdown-right"> <li class="g-dropdown-column"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100"> <ul class="g-sublevel"> <li class="g-level-1 g-go-back"> <a class="g-menu-item-container" href="#" data-g-menuparent=""><span>Back</span></a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-150 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/natjecaji"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Natječaji</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-151 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/proracun"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Proračun</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-152 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/pristup-informacijama"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Pristup informacijama</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-153 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/ostalo"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Ostalo</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-154 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/sluzbeni-glasnici"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Službeni glasnici</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-155 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/javna-nabava"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Javna nabava</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-189 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/civilna-zastita"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Civilna zaštita</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-201 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dokumentid/poljoprivredno-zemljiste"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Poljoprivredno zemljište</span> </span> </a> </li> </ul> </div> </div> </li> </ul> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-123 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/pristup-informacijama"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Pristup informacijama</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-121 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/kontakt"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Kontakt</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-159 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/dvd-gorjani"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">DVD Gorjani</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-160 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/djecji-vrtic-krijesnica"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Dječji vrtić Krijesnica</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-204 g-standard "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/zazeli"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Zaželi 4</span> </span> </a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-206 g-parent g-standard g-menu-item-link-parent "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/projektt"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">Projekti</span> </span> <span class="g-menu-parent-indicator" data-g-menuparent=""></span> </a> <ul class="g-dropdown g-inactive g-fade g-dropdown-right"> <li class="g-dropdown-column"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100"> <ul class="g-sublevel"> <li class="g-level-1 g-go-back"> <a class="g-menu-item-container" href="#" data-g-menuparent=""><span>Back</span></a> </li> <li class="g-menu-item g-menu-item-type-component g-menu-item-210 "> <a class="g-menu-item-container" href="/index.php/projektt/engage"> <span class="g-menu-item-content"> <span class="g-menu-item-title">ENGAGE</span> </span> </a> </li> </ul> </div> </div> </li> </ul> </li> </ul> </nav> </div> </div> </div> </div> </section> <section id="g-slideshow" class="hidden-phone g-flushed"> <div class="g-container"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100"> <div class="g-content"> <div class="platform-content"><div class="moduletable "> <ul itemscope itemtype="https://schema.org/BreadcrumbList" class="breadcrumb" > <li class="float-left"> You are here:   </li> <li itemprop="itemListElement" itemscope itemtype="https://schema.org/ListItem" class="breadcrumb-item"> <a itemprop="item" href="/index.php" class="pathway"><span itemprop="name">Naslovna</span></a> <span class="divider"> <img src="/media/system/images/arrow.png" alt="" /> </span> <meta itemprop="position" content="1"> </li> <li itemprop="itemListElement" itemscope itemtype="https://schema.org/ListItem" class="breadcrumb-item"> <a itemprop="item" href="/index.php/o-opcini" class="pathway"><span itemprop="name">O općini</span></a> <span class="divider"> <img src="/media/system/images/arrow.png" alt="" /> </span> <meta itemprop="position" content="2"> </li> <li itemprop="itemListElement" itemscope itemtype="https://schema.org/ListItem" class="active breadcrumb-item"> <span itemprop="name">Povijest općine</span> <meta itemprop="position" content="3"> </li> </ul> </div></div> </div> </div> </div> </div> </section> <section id="g-feature" class="section-horizontal-paddings section-vertical-paddings"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100"> <div class="g-content"> <div class="platform-content row-fluid"><div class="span12"> <span id="startOfPageId20"></span> <div id="k2Container" class="itemView">   <div class="itemHeader">  <h2 class="itemTitle"> Povijest </h2> </div>   <div class="itemBody">    <div class="itemFullText"> <p style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial, sans-serif; color: #252525; background-image: initial; background-attachment: initial; background-position: initial; background-repeat: initial;"><img src="/images/slike_new/Grbovnica_obitelji_Gorjanski_1416jpg.jpg" alt="Grbovnica obitelji Gorjanski 1416jpg" width="400" height="337" style="margin-right: 20px; margin-bottom: 10px; float: left;" />Prvi pismeni spomen Gorjana potječe iz darovnice hrvatsko-ugarskog kralja Bele IV iz 1244. godine. Mjesto su bogate povijesti, a posebnu važnost imali su u srednjem vijeku kada su predstavljali značajno gradsko naselje. U izvornom znanstvenom članku o Gorjanima, objavljenom u časopisu Scrinia Slavonica 2006. godine, Krešimir Regan opisuje izgled Gore – nekadašnjeg gorjanskog grada i obitelj Gorjanski: „...Početak kontinuirane naseljenosti Gorjana najvjerojatnije počinje već u VI. stoljeću, kada se na to područje naseljavaju Slaveni, koji do polovice X. stoljeća osnivaju ranosrednjovjekovnu župu sa središtem u rodovskoj župskoj utvrdi. Najkasnije potkraj XI. stoljeća ranosrednjovjekovna rodovska župa postaje kao kotar dijelom kraljevske Vukovske županije, a rodovska županijska utvrda kraljevskom utvrdom. Gorski kotar postoji do druge polovice XIII. stoljeća, kada ga skupa s naseljem i utvrdom, koja se prvi put spominje 1256., herceg Bela daruje 1269. Ivanu i Stjepanu I. od roda Drusma (de genere Drusma). U posjedu njihovih potomaka, koji prema gorskoj utvrdi i naselju dobivaju obiteljsko ime Gorjanski (de Gara), Gora ostaje do 1481., kada umire posljednji muški član te obitelji. Tijekom njihove vladavine stara se rodovska i kraljevska utvrda, odnosno srednjovjekovno gradište ruši, a na tom mjestu gradi se suvremena utvrda, odnosno plemićki grad, po svojim fortifikacijskim karakteristikama tipičan za vojne građevine XIII. i XIV. stoljeća. ... Gorski je srednjovjekovni grad zahvaljujući političkoj i gospodarskoj moći svojih gospodara, najprije Gorjanskih, potom i Iločkih, postao jedno od najznačajnijih gradskih naselja središnjeg dijela savsko-dravskog međurječja...“ Utvrđeni grad Gora ili Gara bio je u srednjem vijeku osmi po veličini grad u Hrvatskoj, iza Zadra, Zagreba, Pule, Varaždina, Osijeka, Nina i Dubrovnika. Obitelj Gorjanski (de Gara), od roda Drusma (Duružma, de genere Drusma) iz okolice Szegeta, doseljava u Goru (Gorjane) u XIII. stoljeću. Ova je moćna velikaška obitelj najviše proslavila Gorjane, članovi najznamenitije velikaške kuće u Ugarskoj i Slavoniji, u ono doba, obnašali su najviše državne dužnosti. Bili su palatini na dvoru u Budimu, banovi Mačve, <img src="/images/slike_new/Oton_Iveković_-_Bitka_kod_Gorjana.jpg" alt="Oton Iveković Bitka kod Gorjana" width="400" height="300" style="margin-left: 20px; margin-bottom: 10px; float: right;" />Hrvatske, Slavonije i Dalmacije, biskupi, nadbiskupi, župani, a ponekad moćniji i od samoga kralja. Najslavnija ličnost iz ove velike obitelji, palatin Nikola Gorjanski, poginuo je u poznatoj Bitci kod Gorjana, 25. srpnja 1386. godine. Uoči bitke iz Budima su na poziv palatina Nikole Gorjanskog put Gorjana krenule hrvatsko – ugarska kraljica Marija (kćerka pokojnog kralja Ludovika I. Anžuvinskog) i majka joj Elizabeta (rođ. Kotromanić). Nedaleko Gorjana, u Garovom dolu, u zasjedi su ih dočekali nezadovoljnici i osvetnici ubijenog kralja Karla Dračkog pod vodstvom bana Ivana Horvata. U bitci je ubijen palatin Nikola Gorjanski i njegovi pristaše, a kraljice su zarobljene. Nakon smrti Joba Gorjanskog (posljednjeg muškog potomka palatinske grane obitelji Gorjanski), 1481. godine, Gorjani su promijenili nekoliko vlasnika, od kojih se posebno ističe Lovro Iločki. Nakon toga u svojim osvajanjima dolaze Turci, a nakon rušenja utvrđenog grada Gorjani gube na svojoj moći i postaju pravo seosko naselje te poprimaju današnji izgled.</span></p> <p style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial, sans-serif; color: #252525; background-image: initial; background-attachment: initial; background-position: initial; background-repeat: initial;">Danas su Gorjani sjedište Općine, kojoj osim Gorjana pripadaju i Tomašanci. Općina je osnovana 1993. g.</span></p> <p style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial, sans-serif; color: #252525; background-image: initial; background-attachment: initial; background-position: initial; background-repeat: initial;"><img src="/images/slike_new/Tomašanci.jpg" alt="Tomašanci" width="400" height="300" style="margin-right: 20px; margin-bottom: 10px; float: left;" />Tomašanci su mjesto koje se spominje krajem srednjega vijeka. Isprava iz 1433. g. spominje Tomašance u posjedu Korođa, dok su ranije pripadali posjedu Gorjanskih. Turski period proživljavaju mirno, pripadali su đakovačkom spahiluku, a posljednji turski gospodar sela zvao se Alin-Bašić. Odlaskom Turaka u Tomašancima je ostalo deset „starinačkih“ kuća. Godine 1758. bilo je u selu 23 naseljene kuće, a isti broj je zabilježen i 1803. g. U drugoj polovici 19. stoljeća počinju se u Tomašance naseljavati bački Nijemci pa je do kraja 19. stoljeća ondje bilo oko 50 kuća doseljenih Nijemaca.</span></p> <p style="text-align: justify;"><span style="font-family: Arial, sans-serif; color: #252525; background-image: initial; background-attachment: initial; background-position: initial; background-repeat: initial;">Župa se u Gorjanima spominje već 1331. godine, kao i dominikanski samostan. Današnja župna crkva posvećena je sv. Jakovu starijem apostolu, blagoslovljena je 16. studenog 1788. g., a toranj je izgrađen 1849. godine. U župnoj crkvi nalaze se orgulje iz 1861. godine, gradio ih je osječki majstor Andrija Fabing, značajne su zbog svoje 100-postotne izvornosti. U Gorjanima postoji i kapela sv. Tri Kralja, srednjovjekovni objekt i nekadašnja turska kula, koju je 1837. g. župnik Adam Filipović, zajedno s mještanima, preoblikovao u kapelu. Na groblju se nalazi kapelica sv. Petra, a u središtu sela, na raskrižju glavnih ulica, veliki križ pa je mjesto nekada zvano Krstopuće. U Tomašancima se nalazi crkva sv. Antuna Pustinjaka, izgrađena 1795. godine.</span></p> </div> <div class="clr"></div>   <div class="clr"></div> </div>  <div class="itemSocialSharing">  <div class="itemLinkedInButton"> <script src="https://platform.linkedin.com/in.js" type="text/javascript"> lang: hr_HR </script> <script type="IN/Share" data-url="https://gorjani.hr/index.php/o-opcini/povijest-opcine"></script> </div> <div class="clr"></div> </div> <div class="clr"></div>   <div class="itemBackToTop"> <a class="k2Anchor" href="/index.php/o-opcini/povijest-opcine#startOfPageId20"> na vrh članka </a> </div> <div class="clr"></div> </div>  </div></div> </div> </div> </div> </section> <footer id="g-footer"> <div class="g-container"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-60 g-bottom-simplemenu"> <div id="simplemenu-6826-particle" class="g-content g-particle"> <div class="g-simplemenu-particle "> <div class="g-simplemenu-container"> <h6>Opći podatci</h6> <ul class="g-simplemenu"> <li> <a target="_self" href="/index.php/o-opcini/povijest-opcine" title="Povijest općine">Povijest općine</a> </li> <li> <a target="_blank" href="/index.php/o-opcini/kultura" title="Kultura">Kultura</a> </li> <li> <a target="_blank" href="/index.php/o-opcini/udruge-i-drustva" title="Udruge i društva">Udruge i društva</a> </li> </ul> </div> <div class="g-simplemenu-container"> <h6>Dokumenti</h6> <ul class="g-simplemenu"> <li> <a target="_self" href="/index.php/dokumenti/category/1-natjecaji" title="Natječaji">Natječaji</a> </li> <li> <a target="_self" href="/index.php/dokumenti/category/3-javna-nabava" title="Javna nabava">Javna nabava</a> </li> <li> <a target="_self" href="/index.php/dokumenti/category/2-gopodarenje-otpadom" title="Gospodarenje otpadom">Gospodarenje otpadom</a> </li> </ul> </div> <div class="g-simplemenu-container"> <h6>Općinska uprava</h6> <ul class="g-simplemenu"> <li> <a target="_self" href="/index.php/o-opcini" title="Opći podatci">Opći podatci</a> </li> <li> <a target="_self" href="/index.php/ustroj" title="Ustroj općine">Ustroj općine</a> </li> <li> <a target="_self" href="/index.php/pristup-informacijama" title="Pristup informacijama">Pristup informacijama</a> </li> </ul> </div> </div> </div> </div> <div class="g-block size-40 nomargintop nopaddingtop hidden-phone"> <div id="simplecontent-4123-particle" class="g-content g-particle"> <div class=""> <div class="g-simplecontent"> <h2 class="g-title"><h6>INFO</h6></h2> <div class="g-simplecontent-item g-simplecontent-layout-standard"> <div class="g-simplecontent-item-main-content"><div>31422 Gorjani, Kula 1</div> <div>+385 31 853-421</div> <div>email: opcina.gorjani@gmail.com </div></div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </footer> <section id="g-copyright" class="g-flushed"> <div class="g-container"> <div class="g-grid"> <div class="g-block size-100 center"> <div id="branding-2782-particle" class="g-content g-particle"> <div class="g-branding "> © 2020 by <a href="http://www.gorjani.hr/" title="Općina Gorjani" class="g-powered-by">Općina Gorjani</a>. Sva prava zadržana. </div> </div> </div> </div> </div> </section> </div> <script type="text/javascript" src="/media/gantry5/assets/js/main.js"></script> <style type="text/css"> /* Custom CSS */ #phoca-dl-categories-box div.pd-categoriesbox { width: 100%; text-align: center;} .pd-categories-view {margin-top:25px;} .pd-category-view {margin-top:20px;} .naslovsastrane {margin-bottom:-80px !important;} figure {margin:0px; margin-bottom:10px;} {margin-top:-80px;} .g-main-nav .g-toplevel > li.active > .g-menu-item-container .g-menu-item-title {text-shadow: none;} .g-main-nav .g-toplevel > li.active > .g-menu-item-container {top:0px !important;} #phoca-dl-category-box .pagination {display:none;} .btn {background: #ffb120;} #g-footer h6 {color:#000;} .g-main-nav .g-dropdown .g-dropdown-column { background: #ffb120;} .g-main-nav .g-sublevel > li > .g-menu-item-container {color:#000 !important;} #phoca-dl-categories-box .pd-no-subcat {display:none;} div.itemBackToTop { display: none !important;} div.itemSocialSharing { display: none;} .section-vertical-paddings { padding-top: 0px !important; padding-bottom: 0px !important;} /*dokumenti modul */ .doku1 .phocadownloadfilelist {min-height: 300px;margin-right: 20px;} .doku2 .phocadownloadfilelist {min-height: 185px;margin-right: 20px;} h3.g-title {line-height: 0; color: #000;} .doku1 h3.g-title {padding-top:20px;} div.catItemHeader h3.catItemTitle { font-size: 20px; text-transform: uppercase; height: 100px; color: #ffac05; overflow: hidden;padding: 10px 10px 0px 0px;} span.catItemImage img { height: 200px !important; object-fit: cover;} /* dobro */ .dobro { background-image: url(./images/podloga1.png); background-repeat: no-repeat; background-position: center bottom; padding-bottom: 50px !important;} .g-slider .g-slider-slides .g-slider-slides-slide .g-slider-slides-image::after { background-image: linear-gradient(to top,#ffb120 0%, rgba(15, 15, 15, 0) 20%);} .gkNspPM-EvoNews1 .intro { width: 55%;} #g-navigation .g-content {margin: 0px; padding: 1%;} #g-above .g-content {margin: 0px; padding: 0px; margin-top:10px;} .gkNspPM-EvoNews1 .leading .nspHeader { font-size: 25px;} .gkNspPM-EvoNews1 .intro .art + .art {padding-top:0px !important;} .g-main-nav ul {float:right !important;} #g-top .g-content {margin-top:-20px !important;} .g-slider .g-slider-slides .g-slider-slides-slide .g-slider-slides-image {width:100% !important;} .g-slider .g-slider-slides .g-slider-slides-slide .g-slider-slides-content {display:none !important;} </style><style type="text/css"> /* Custom CSS */ .mobnovosti .nspArts {padding: 0 5px;margin-bottom: -50px; margin-top: -20px;} .mobnovosti .nspArt h4.nspHeader a {font-size:20px;} #g-top {background: #fff; position: fixed; width: 100%; height: 50px; z-index: 10; border-bottom: 2px #ffb120 solid; } #g-navigation { position: fixed; width: 100%; z-index: 10; border-bottom: 5px #ffb120 solid;} #g-slideshow { padding-top: 100px !important; } .mobnaslovslika {margin-bottom: -70px !important; margin-top: 52px !important;} </style><style type="text/css"> /* Custom CSS */ .userway-menu-app .widget .widget-footer {display:none !important;} </style> </body> </html>

CINXE.COM

Povijest općine