CINXE.COM

<!DOCTYPE html> <html class="client-nojs vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available" lang="hr" dir="ltr"> <head> <meta charset="UTF-8"> <title>Vidi kôd stranice Uranij – Wikipedija</title> <script>(function(){var className="client-js vector-feature-language-in-header-enabled vector-feature-language-in-main-page-header-disabled vector-feature-sticky-header-disabled vector-feature-page-tools-pinned-disabled vector-feature-toc-pinned-clientpref-1 vector-feature-main-menu-pinned-disabled vector-feature-limited-width-clientpref-1 vector-feature-limited-width-content-disabled vector-feature-custom-font-size-clientpref-1 vector-feature-appearance-pinned-clientpref-1 vector-feature-night-mode-disabled skin-theme-clientpref-day vector-toc-not-available";var cookie=document.cookie.match(/(?:^|; )hrwikimwclientpreferences=([^;]+)/);if(cookie){cookie[1].split('%2C').forEach(function(pref){className=className.replace(new RegExp('(^| )'+pref.replace(/-clientpref-\w+$|[^\w-]+/g,'')+'-clientpref-\\w+( |$)'),'$1'+pref+'$2');});}document.documentElement.className=className;}());RLCONF={"wgBreakFrames":true,"wgSeparatorTransformTable":[",\t.",".\t,"],"wgDigitTransformTable":["",""], "wgDefaultDateFormat":"dmy hr","wgMonthNames":["","siječanj","veljača","ožujak","travanj","svibanj","lipanj","srpanj","kolovoz","rujan","listopad","studeni","prosinac"],"wgRequestId":"95258d1a-753d-4029-baf3-1797615277de","wgCanonicalNamespace":"","wgCanonicalSpecialPageName":false,"wgNamespaceNumber":0,"wgPageName":"Uranij","wgTitle":"Uranij","wgCurRevisionId":6702186,"wgRevisionId":0,"wgArticleId":29382,"wgIsArticle":false,"wgIsRedirect":false,"wgAction":"edit","wgUserName":null,"wgUserGroups":["*"],"wgCategories":[],"wgPageViewLanguage":"hr","wgPageContentLanguage":"hr","wgPageContentModel":"wikitext","wgRelevantPageName":"Uranij","wgRelevantArticleId":29382,"wgIsProbablyEditable":true,"wgRelevantPageIsProbablyEditable":true,"wgRestrictionEdit":[],"wgRestrictionMove":[],"wgNoticeProject":"wikipedia","wgCiteReferencePreviewsActive":true,"wgMediaViewerOnClick":true,"wgMediaViewerEnabledByDefault":true,"wgPopupsFlags":0,"wgVisualEditor":{"pageLanguageCode":"hr","pageLanguageDir": "ltr","pageVariantFallbacks":"hr"},"wgMFDisplayWikibaseDescriptions":{"search":true,"watchlist":true,"tagline":true,"nearby":true},"wgWMESchemaEditAttemptStepOversample":false,"wgWMEPageLength":40000,"wgRelatedArticlesCompat":[],"wgCentralAuthMobileDomain":false,"wgEditSubmitButtonLabelPublish":true,"wgULSPosition":"interlanguage","wgULSisCompactLinksEnabled":false,"wgVector2022LanguageInHeader":true,"wgULSisLanguageSelectorEmpty":false,"wgCheckUserClientHintsHeadersJsApi":["brands","architecture","bitness","fullVersionList","mobile","model","platform","platformVersion"],"GEHomepageSuggestedEditsEnableTopics":true,"wgGETopicsMatchModeEnabled":false,"wgGEStructuredTaskRejectionReasonTextInputEnabled":false,"wgGELevelingUpEnabledForUser":false,"wgSiteNoticeId":"2.5"};RLSTATE={"ext.globalCssJs.user.styles":"ready","site.styles":"ready","user.styles":"ready","ext.globalCssJs.user":"ready","user":"ready","user.options":"loading","skins.vector.search.codex.styles":"ready", "skins.vector.styles":"ready","skins.vector.icons":"ready","ext.charinsert.styles":"ready","ext.wikimediamessages.styles":"ready","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript":"ready","ext.uls.interlanguage":"ready","ext.wikimediaBadges":"ready","ext.dismissableSiteNotice.styles":"ready"};RLPAGEMODULES=["mediawiki.action.edit.collapsibleFooter","site","mediawiki.page.ready","skins.vector.js","ext.centralNotice.geoIP","ext.charinsert","ext.gadget.Web2Cit","ext.urlShortener.toolbar","ext.centralauth.centralautologin","ext.popups","ext.visualEditor.desktopArticleTarget.init","ext.visualEditor.targetLoader","ext.echo.centralauth","ext.eventLogging","ext.wikimediaEvents","ext.navigationTiming","ext.uls.interface","ext.cx.eventlogging.campaigns","ext.checkUser.clientHints","ext.growthExperiments.SuggestedEditSession","wikibase.sidebar.tracking","ext.dismissableSiteNotice"];</script> <script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.loader.impl(function(){return["user.options@12s5i",function($,jQuery,require,module){mw.user.tokens.set({"patrolToken":"+\\","watchToken":"+\\","csrfToken":"+\\"}); }];});});</script> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=ext.charinsert.styles%7Cext.dismissableSiteNotice.styles%7Cext.uls.interlanguage%7Cext.visualEditor.desktopArticleTarget.noscript%7Cext.wikimediaBadges%7Cext.wikimediamessages.styles%7Cskins.vector.icons%2Cstyles%7Cskins.vector.search.codex.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <script async="" src="/w/load.php?lang=hr&modules=startup&only=scripts&raw=1&skin=vector-2022"></script> <meta name="ResourceLoaderDynamicStyles" content=""> <link rel="stylesheet" href="/w/load.php?lang=hr&modules=site.styles&only=styles&skin=vector-2022"> <meta name="generator" content="MediaWiki 1.44.0-wmf.4"> <meta name="referrer" content="origin"> <meta name="referrer" content="origin-when-cross-origin"> <meta name="robots" content="noindex,nofollow,max-image-preview:standard"> <meta name="format-detection" content="telephone=no"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d8/HEUraniumC.jpg/1200px-HEUraniumC.jpg"> <meta property="og:image:width" content="1200"> <meta property="og:image:height" content="960"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d8/HEUraniumC.jpg/800px-HEUraniumC.jpg"> <meta property="og:image:width" content="800"> <meta property="og:image:height" content="640"> <meta property="og:image" content="https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/d/d8/HEUraniumC.jpg/640px-HEUraniumC.jpg"> <meta property="og:image:width" content="640"> <meta property="og:image:height" content="512"> <meta name="viewport" content="width=1120"> <meta property="og:title" content="Vidi kôd stranice Uranij – Wikipedija"> <meta property="og:type" content="website"> <link rel="alternate" media="only screen and (max-width: 640px)" href="//hr.m.wikipedia.org/wiki/Uranij"> <link rel="alternate" type="application/x-wiki" title="Uredi" href="/w/index.php?title=Uranij&action=edit"> <link rel="apple-touch-icon" href="/static/apple-touch/wikipedia.png"> <link rel="icon" href="/static/favicon/wikipedia.ico"> <link rel="search" type="application/opensearchdescription+xml" href="/w/rest.php/v1/search" title="Wikipedija (hr)"> <link rel="EditURI" type="application/rsd+xml" href="//hr.wikipedia.org/w/api.php?action=rsd"> <link rel="canonical" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Uranij"> <link rel="license" href="https://creativecommons.org/licenses/by-sa/4.0/deed.hr"> <link rel="alternate" type="application/atom+xml" title="Wikipedija Atom izvor" href="/w/index.php?title=Posebno:Nedavne_promjene&feed=atom"> <link rel="dns-prefetch" href="//login.wikimedia.org"> </head> <body class="skin--responsive skin-vector skin-vector-search-vue mediawiki ltr sitedir-ltr mw-hide-empty-elt ns-0 ns-subject mw-editable page-Uranij rootpage-Uranij skin-vector-2022 action-edit"><a class="mw-jump-link" href="#bodyContent">Prijeđi na sadržaj</a> <div class="vector-header-container"> <header class="vector-header mw-header"> <div class="vector-header-start"> <nav class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown vector-main-menu-dropdown vector-button-flush-left vector-button-flush-right" > <input type="checkbox" id="vector-main-menu-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-main-menu-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Glavni izbornik" > <label id="vector-main-menu-dropdown-label" for="vector-main-menu-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-menu mw-ui-icon-wikimedia-menu"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Glavni izbornik</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-main-menu-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-main-menu" class="vector-main-menu vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-main-menu-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="main-menu-pinned" data-pinnable-element-id="vector-main-menu" data-pinned-container-id="vector-main-menu-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-main-menu-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Glavni izbornik</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-main-menu.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-navigation" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-navigation" > <div class="vector-menu-heading"> Orijentacija </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="n-mainpage-description" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Glavna_stranica" title="Posjeti glavnu stranicu [z]" accesskey="z"><span>Glavna stranica</span></a></li><li id="n-contents" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Sadr%C5%BEaj"><span>Sadržaj</span></a></li><li id="n-randompage" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Slu%C4%8Dajna_stranica" title="Učitavanje slučajne stranice [x]" accesskey="x"><span>Slučajna stranica</span></a></li><li id="n-recentchanges" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Nedavne_promjene" title="Popis nedavnih promjena u wikiju [r]" accesskey="r"><span>Nedavne promjene</span></a></li><li id="n-portal" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Kafi%C4%87" title="O projektu, što možete učiniti, gdje se što nalazi"><span>Kafić</span></a></li><li id="n-help" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Pomo%C4%87:Sadr%C5%BEaj" title="Mjesto gdje se može dobiti pomoć"><span>Pomoć</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> <a href="/wiki/Glavna_stranica" class="mw-logo"> <img class="mw-logo-icon" src="/static/images/icons/wikipedia.png" alt="" aria-hidden="true" height="50" width="50"> <span class="mw-logo-container skin-invert"> <img class="mw-logo-wordmark" alt="Wikipedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-wordmark-hr.svg" style="width: 7.5em; height: 1.375em;"> <img class="mw-logo-tagline" alt="Slobodna enciklopedija" src="/static/images/mobile/copyright/wikipedia-tagline-hr.svg" width="120" height="13" style="width: 7.5em; height: 0.8125em;"> </span> </a> </div> <div class="vector-header-end"> <div id="p-search" role="search" class="vector-search-box-vue vector-search-box-collapses vector-search-box-show-thumbnail vector-search-box-auto-expand-width vector-search-box"> <a href="/wiki/Posebno:Tra%C5%BEi" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only search-toggle" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f"><span class="vector-icon mw-ui-icon-search mw-ui-icon-wikimedia-search"></span> <span>Traži</span> </a> <div class="vector-typeahead-search-container"> <div class="cdx-typeahead-search cdx-typeahead-search--show-thumbnail cdx-typeahead-search--auto-expand-width"> <form action="/w/index.php" id="searchform" class="cdx-search-input cdx-search-input--has-end-button"> <div id="simpleSearch" class="cdx-search-input__input-wrapper" data-search-loc="header-moved"> <div class="cdx-text-input cdx-text-input--has-start-icon"> <input class="cdx-text-input__input" type="search" name="search" placeholder="Pretraži projekt Wikipedija" aria-label="Pretraži projekt Wikipedija" autocapitalize="sentences" title="Pretraži Wikipediju [f]" accesskey="f" id="searchInput" > <span class="cdx-text-input__icon cdx-text-input__start-icon"></span> </div> <input type="hidden" name="title" value="Posebno:Traži"> </div> <button class="cdx-button cdx-search-input__end-button">Traži</button> </form> </div> </div> </div> <nav class="vector-user-links vector-user-links-wide" aria-label="Osobni alati"> <div class="vector-user-links-main"> <div id="p-vector-user-menu-preferences" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-userpage" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown " title="Change the appearance of the page's font size, width, and color" > <input type="checkbox" id="vector-appearance-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-appearance-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Izgled" > <label id="vector-appearance-dropdown-label" for="vector-appearance-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-appearance mw-ui-icon-wikimedia-appearance"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Izgled</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-appearance-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> </div> </div> </div> </nav> <div id="p-vector-user-menu-notifications" class="vector-menu mw-portlet emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> <div id="p-vector-user-menu-overflow" class="vector-menu mw-portlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr" class=""><span>Donacije</span></a> </li> <li id="pt-createaccount-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Uranij&returntoquery=action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno" class=""><span>Stvori račun</span></a> </li> <li id="pt-login-2" class="user-links-collapsible-item mw-list-item user-links-collapsible-item"><a data-mw="interface" href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Uranij&returntoquery=action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o" class=""><span>Prijavi se</span></a> </li> </ul> </div> </div> </div> <div id="vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown vector-user-menu vector-button-flush-right vector-user-menu-logged-out" title="Više mogućnosti" > <input type="checkbox" id="vector-user-links-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-user-links-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Osobni alati" > <label id="vector-user-links-dropdown-label" for="vector-user-links-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--icon-only " aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-ellipsis mw-ui-icon-wikimedia-ellipsis"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Osobni alati</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-personal" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-personal user-links-collapsible-item" title="Suradnički izbornik" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-sitesupport" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="//donate.wikimedia.org/wiki/Special:FundraiserRedirector?utm_source=donate&utm_medium=sidebar&utm_campaign=C13_hr.wikipedia.org&uselang=hr"><span>Donacije</span></a></li><li id="pt-createaccount" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Stvori_ra%C4%8Dun&returnto=Uranij&returntoquery=action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445" title="Predlažemo Vam da stvorite račun i prijavite se, iako to nije obavezno"><span class="vector-icon mw-ui-icon-userAdd mw-ui-icon-wikimedia-userAdd"></span> <span>Stvori račun</span></a></li><li id="pt-login" class="user-links-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Prijava&returnto=Uranij&returntoquery=action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445" title="Predlažemo Vam da se prijavite, iako to nije obavezno [o]" accesskey="o"><span class="vector-icon mw-ui-icon-logIn mw-ui-icon-wikimedia-logIn"></span> <span>Prijavi se</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-user-menu-anon-editor" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-user-menu-anon-editor" > <div class="vector-menu-heading"> Stranice za neprijavljene suradnike <a href="/wiki/Pomo%C4%87:Uvod" aria-label="Vidi više o uređivanju"><span>saznajte više</span></a> </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="pt-anoncontribs" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moji_doprinosi" title="Popis uređivanja učinjenih s ove IP adrese [y]" accesskey="y"><span>Doprinosi</span></a></li><li id="pt-anontalk" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Moj_razgovor" title="Rasprava o uređivanjima s ove IP adrese [n]" accesskey="n"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </header> </div> <div class="mw-page-container"> <div class="mw-page-container-inner"> <div class="vector-sitenotice-container"> <div id="siteNotice"><div id="mw-dismissablenotice-anonplace"></div><script>(function(){var node=document.getElementById("mw-dismissablenotice-anonplace");if(node){node.outerHTML="\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice\"\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-close\"\u003E[\u003Ca tabindex=\"0\" role=\"button\"\u003Esakrij\u003C/a\u003E]\u003C/div\u003E\u003Cdiv class=\"mw-dismissable-notice-body\"\u003E\u003C!-- CentralNotice --\u003E\u003Cdiv id=\"localNotice\" data-nosnippet=\"\"\u003E\u003Cdiv class=\"sitenotice\" lang=\"hr\" dir=\"ltr\"\u003E\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #E3B100;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/40px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png\" decoding=\"async\" width=\"40\" height=\"40\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/60px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/75/Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png/80px-Wikipedia_Puzzleball_Maruli%C4%87_500.png 2x\" data-file-width=\"640\" data-file-height=\"640\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Cb\u003EGodina \u003Ca href=\"/wiki/Marko_Maruli%C4%87\" title=\"Marko Marulić\"\u003EMarka Marulića\u003C/a\u003E\u003C/b\u003E – 500 godina od smrti oca hrvatske književnosti. \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\n\u003Ctable class=\"plainlinks fmbox fmbox-system\" style=\"clear: both; margin: 0.2em 0; border: 1px solid #aaa; background: #f9f9f9; width: 100%; background: #f9f9f9; border:1px solid #eaa;\"\u003E\n\u003Ctbody\u003E\u003Ctr\u003E\t\n\u003Ctd class=\"mbox-image\"\u003E\n \u003Cspan typeof=\"mw:File\"\u003E\u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003E\u003Cimg src=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/22px-Help-content.svg.png\" decoding=\"async\" width=\"22\" height=\"22\" class=\"mw-file-element\" srcset=\"//upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/33px-Help-content.svg.png 1.5x, //upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/3/36/Help-content.svg/44px-Help-content.svg.png 2x\" data-file-width=\"48\" data-file-height=\"48\" /\u003E\u003C/a\u003E\u003C/span\u003E\u003C/td\u003E\n\u003Ctd class=\"mbox-text\" style=\"\"\u003E \u003Ca href=\"/wiki/Wikipedija:Kriteriji_zna%C4%8Dajnosti_po_temama\" title=\"Wikipedija:Kriteriji značajnosti po temama\"\u003ERaspravite \u003Cb\u003Erazradu po temama kriterija\u003C/b\u003E o značajnosti!\u003C/a\u003E \u003C/td\u003E\n\u003C/tr\u003E\n\u003C/tbody\u003E\u003C/table\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E\u003C/div\u003E";}}());</script></div> </div> <div class="vector-column-start"> <div class="vector-main-menu-container"> <div id="mw-navigation"> <nav id="mw-panel" class="vector-main-menu-landmark" aria-label="Mrežno mjesto"> <div id="vector-main-menu-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="mw-content-container"> <main id="content" class="mw-body"> <header class="mw-body-header vector-page-titlebar"> <h1 id="firstHeading" class="firstHeading mw-first-heading">Vidi kôd stranice Uranij</h1> <div id="p-lang-btn" class="vector-dropdown mw-portlet mw-portlet-lang" > <input type="checkbox" id="p-lang-btn-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-p-lang-btn" class="vector-dropdown-checkbox mw-interlanguage-selector" aria-label="Članak je napisan samo na ovom jeziku. Dodajte druge jezike." > <label id="p-lang-btn-label" for="p-lang-btn-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet cdx-button--action-progressive mw-portlet-lang-heading-0" aria-hidden="true" ><span class="vector-icon mw-ui-icon-language-progressive mw-ui-icon-wikimedia-language-progressive"></span> <span class="vector-dropdown-label-text">Dodajte druge jezike</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> <div class="after-portlet after-portlet-lang"><span class="uls-after-portlet-link"></span></div> </div> </div> </div> </header> <div class="vector-page-toolbar"> <div class="vector-page-toolbar-container"> <div id="left-navigation"> <nav aria-label="Imenski prostori"> <div id="p-associated-pages" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-associated-pages" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-nstab-main" class="selected vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Uranij" title="Pogledaj sadržaj [c]" accesskey="c"><span>Stranica</span></a></li><li id="ca-talk" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Razgovor:Uranij" rel="discussion" title="Razgovorna stranica [t]" accesskey="t"><span>Razgovor</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown emptyPortlet" > <input type="checkbox" id="vector-variants-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-variants-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Promijeni jezičnu varijantu" > <label id="vector-variants-dropdown-label" for="vector-variants-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">hrvatski</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="p-variants" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-variants emptyPortlet" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> </ul> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> <div id="right-navigation" class="vector-collapsible"> <nav aria-label="Pogledi"> <div id="p-views" class="vector-menu vector-menu-tabs mw-portlet mw-portlet-views" > <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-view" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/wiki/Uranij"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-ve-edit" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-edit" class="selected collapsible vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-history" class="vector-tab-noicon mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&action=history" title="Ranije izmjene na ovoj stranici [h]" accesskey="h"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> </nav> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown vector-page-tools-dropdown" > <input type="checkbox" id="vector-page-tools-dropdown-checkbox" role="button" aria-haspopup="true" data-event-name="ui.dropdown-vector-page-tools-dropdown" class="vector-dropdown-checkbox " aria-label="Pomagala" > <label id="vector-page-tools-dropdown-label" for="vector-page-tools-dropdown-checkbox" class="vector-dropdown-label cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--fake-button--enabled cdx-button--weight-quiet" aria-hidden="true" ><span class="vector-dropdown-label-text">Pomagala</span> </label> <div class="vector-dropdown-content"> <div id="vector-page-tools-unpinned-container" class="vector-unpinned-container"> <div id="vector-page-tools" class="vector-page-tools vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-page-tools-pinnable-header vector-pinnable-header-unpinned" data-feature-name="page-tools-pinned" data-pinnable-element-id="vector-page-tools" data-pinned-container-id="vector-page-tools-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-page-tools-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Pomagala</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-page-tools.unpin">sakrij</button> </div> <div id="p-cactions" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-cactions emptyPortlet vector-has-collapsible-items" title="Više mogućnosti" > <div class="vector-menu-heading"> Radnje </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="ca-more-view" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/wiki/Uranij"><span>Čitaj</span></a></li><li id="ca-more-ve-edit" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&veaction=edit" title="Uredite ovu stranicu [v]" accesskey="v"><span>Uredi</span></a></li><li id="ca-more-edit" class="selected collapsible vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&action=edit" title="Uredite izvorni kôd ove stranice [e]" accesskey="e"><span>Uredi kôd</span></a></li><li id="ca-more-history" class="vector-more-collapsible-item mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&action=history"><span>Vidi povijest</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-tb" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-tb" > <div class="vector-menu-heading"> Razno </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-whatlinkshere" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:%C5%A0to_vodi_ovamo/Uranij" title="Popis svih stranica koje sadrže poveznice na ovu stranicu [j]" accesskey="j"><span>Što vodi ovamo</span></a></li><li id="t-recentchangeslinked" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Povezane_promjene/Uranij" rel="nofollow" title="Nedavne promjene na stranicama koje su povezane s navedenom stranicom [k]" accesskey="k"><span>Povezane promjene</span></a></li><li id="t-upload" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Wikipedija:Upload" title="Postavi datoteke [u]" accesskey="u"><span>Postavi datoteku</span></a></li><li id="t-specialpages" class="mw-list-item"><a href="/wiki/Posebno:Posebne_stranice" title="Popis svih posebnih stranica [q]" accesskey="q"><span>Posebne stranice</span></a></li><li id="t-info" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Uranij&action=info" title="Više informacija o ovoj stranici"><span>Podatci o stranici</span></a></li><li id="t-urlshortener" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:Skra%C4%87iva%C4%8D_adresa&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DUranij%26action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445"><span>Skraćeni URL</span></a></li><li id="t-urlshortener-qrcode" class="mw-list-item"><a href="/w/index.php?title=Posebno:QrCode&url=https%3A%2F%2Fhr.wikipedia.org%2Fw%2Findex.php%3Ftitle%3DUranij%26action%3Dedit%26undo%3D6702185%26undoafter%3D6694445"><span>Preuzmi QR kôd</span></a></li> </ul> </div> </div> <div id="p-wikibase-otherprojects" class="vector-menu mw-portlet mw-portlet-wikibase-otherprojects" > <div class="vector-menu-heading"> Wikimedijini projekti </div> <div class="vector-menu-content"> <ul class="vector-menu-content-list"> <li id="t-wikibase" class="wb-otherproject-link wb-otherproject-wikibase-dataitem mw-list-item"><a href="https://www.wikidata.org/wiki/Special:EntityPage/Q1098" title="Poveznica na stavku na projektu Wikipodatci [g]" accesskey="g"><span>Stavka na Wikipodatcima</span></a></li> </ul> </div> </div> </div> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> </div> <div class="vector-column-end"> <div class="vector-sticky-pinned-container"> <nav class="vector-page-tools-landmark" aria-label="Pomagala"> <div id="vector-page-tools-pinned-container" class="vector-pinned-container"> </div> </nav> <nav class="vector-appearance-landmark" aria-label="Izgled"> <div id="vector-appearance-pinned-container" class="vector-pinned-container"> <div id="vector-appearance" class="vector-appearance vector-pinnable-element"> <div class="vector-pinnable-header vector-appearance-pinnable-header vector-pinnable-header-pinned" data-feature-name="appearance-pinned" data-pinnable-element-id="vector-appearance" data-pinned-container-id="vector-appearance-pinned-container" data-unpinned-container-id="vector-appearance-unpinned-container" > <div class="vector-pinnable-header-label">Izgled</div> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-pin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.pin">premjesti</button> <button class="vector-pinnable-header-toggle-button vector-pinnable-header-unpin-button" data-event-name="pinnable-header.vector-appearance.unpin">sakrij</button> </div> </div> </div> </nav> </div> </div> <div id="bodyContent" class="vector-body" aria-labelledby="firstHeading" data-mw-ve-target-container> <div class="vector-body-before-content"> <div class="mw-indicators"> </div> </div> <div id="contentSub"><div id="mw-content-subtitle">← <a href="/wiki/Uranij" title="Uranij">Uranij</a></div></div> <div id="mw-content-text" class="mw-body-content"><div class="error mw-undo-failure"><p>Ova izmjena ne može biti uklonjena zbog postojanja međuinačica. </p></div><p>Nemate dopuštenje za uređivanje ove stranice, iz navedenog razloga: </p> <div class="permissions-errors"><div class="mw-permissionerror-globalblocking-blockedtext-range"><b>Your IP address is in a range that has been <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Global_blocks" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Global blocks">blocked on all Wikimedia Foundation wikis</a>.</b> <p>The block was made by <a href="/wiki/Suradnik:Jon_Kolbert" title="Suradnik:Jon Kolbert">‪Jon Kolbert‬</a>. The reason given is <i><a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/NOP" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/NOP">Open proxy/Webhost</a>: See the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/WM:OP/H" class="extiw" title="m:WM:OP/H">help page</a> if you are affected </i>. </p> <ul><li>Start of block: 16:12, 27. kolovoza 2023.</li> <li>Expiry of block: 16:12, 27. kolovoza 2028.</li></ul> <p>Your current IP address is 8.222.208.146. The blocked range is 8.222.128.0/17. </p><p>Please include all above details in any queries you make. If you believe you were blocked by mistake, you can find additional information and instructions in the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/No_open_proxies" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/No open proxies">No open proxies</a> global policy. </p> Otherwise, to discuss the block please <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Steward_requests/Global" class="extiw" title="m:Steward requests/Global">post a request for review on Meta-Wiki</a>. You could also send an email to the <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Stewards" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/Stewards">stewards</a> <a href="https://meta.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/VRT" class="extiw" title="m:Special:MyLanguage/VRT">VRT</a> queue at <kbd>stewards@wikimedia.org</kbd> including all above details.</div></div><hr /> <p>Možete pogledati i kopirati izvorni sadržaj ove stranice. </p><textarea readonly="" accesskey="," id="wpTextbox1" cols="80" rows="25" style="" class="mw-editfont-monospace" lang="hr" dir="ltr" name="wpTextbox1">{{Članak tjedna (ikona)|35. tjedan 2023.}}{{izdvojeni članak|ožujak 2012.}} {{Kemijski_element | ime = uranij | simbol = U | redni_broj = 92 | kemijska_skupina = aktinoidi | grupa = Ac | perioda = 7 | blok = f | izgled = srebrnasta [[Krutine|krutina]]<br />[[Slika:HEUraniumC.jpg|175px]] | specificni_toplinski_kapacitet = 27,67  | gustoca = 19 100 | tvrdoca = 2,5–3 (po [[Mohsova ljestvica|Mohsu]]) | taliste = 1132,2<ref name="Sebastian_Blumentritt">Sebastian Blumentritt ''Periodensystem der Elemente'', 6. izd., Blume-Verlag, Münster (Savezna Republika Njemačka), 2012., {{ISBN|978-3-942-53009-5}}, str. 1.</ref> | vreliste = 3930<ref name="Sebastian_Blumentritt"/> | toplina_taljenja = 9,14 | toplina_isparivanja = 417,1 | atomska_masa = 238,02891 (3) | EK1 = radon | EK2 = Rn | e_konfiguracija = 5f<sup>3</sup>6d<sup>1</sup>7s<sup>2</sup><ref name="Sebastian_Blumentritt"/> }} Uranij (jednakovrijedan naziv '''uran'''<ref name="HŠP4">[[Stjepan Babić]], [[Sanda Ham]], [[Milan Moguš]], ''Hrvatski školski pravopis : usklađen sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnog jezika'', 4. izd., Školska knjiga, Zagreb, mjeseca siječnja 2012., CIP 790248, {{ISBN|978-953-0-40026-9}}, str. 153. navodi: "'''uran''' i '''uranij''' (U)", te str. 152. navodi: "'''U''' (znak za uran)"</ref>) jest srebrno-bijeli [[metal]]ni [[kemijski element]] i pripada skupini [[Aktinidi|aktinida]] u [[Periodni sustav elemenata|periodnome sustava elemenata]]. Dobio je ime po [[planet]]u [[Uran (planet)|Uranu]], a otkrio ga je [[Martin Heinrich Klaproth]] 1789. godine. Osim 92 [[proton]]a, [[Atomska jezgra|jezgra]] uranija može imati između 141 i 146 [[neutron]]a. Najčešći [[izotop]]i uranija jesu U-238 (146 neutrona) i U-235 (143 neutrona). [[Atom]] uranija ima 92 elektrona od kojih su 6 valentni. Njegova je [[gustoća]] otprilike 70 % veća od gustoće [[Olovo (element)|olova]], ali nije tolika kao kod [[Zlato|zlata]] ili [[volfram]]a. Uranij je slabo [[Radioaktivnost|radioaktivan]]. U prirodi se u malim količinama pojavljuje u tlu, stijenama i vodi. U gospodarske se svrhe dobiva iz [[Mineralne sirovine|ruda]] poput [[uranit]]a. U prirodi se pojavljuje smjesa izotopa, uranija-238 (99,284 %), uranija-235 (0,711 %) i vrlo malih količina uranija-234 (0,0058 %). Raspada se polako emitirajući pritom [[Alfa-čestica|alfa-čestice]]. [[Vrijeme poluraspada|Poluvijek]] uranija-238 jest 4,47 milijardi godina, a uranija-235 704 milijuna godina, pa služe u svrhu [[Radioizotopno datiranje|radiometrijskog datiranja]].<ref>[http://ie.lbl.gov/toi/nucSearch.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070427084707/http://ie.lbl.gov/toi/nucSearch.asp|date=27. travnja 2007.}} "WWW Table of Radioactive Isotopes"</ref> U [[Nuklearno gorivo|nuklearna goriva]] ubrajaju se tri fisilna materijala: uranij-233, uranij-235 i [[plutonij]]-239. Samo jedan od njih nađen je u [[Priroda|prirodi]] više nego u tragovima i to je uranij-235, a naziva se '''prirodno nuklearno gorivo'''. Druga dva nuklearna goriva dobivaju se umjetno, u [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]]. Bombardiranjem [[neutron]]ima uranija-238 nastaje plutonij-239, a od [[torij]]a-232 nastaje uranij-233 i to su '''umjetna nuklearna goriva'''. S obzirom na malu zastupljenost uranija-235, prirodni uranij kao gorivo mogu rabiti teškovodni i [[grafit]]om moderirani reaktori, dok lakovodni reaktori zahtijevaju [[obogaćeni uranij]]. Obogaćenje za lakovodne reaktore mijenja se od nešto manje od 2 % do maksimalno dozvoljenih 5 % (težinskih) uranij-235. Obogaćenje u [[Podmornica|podmorničkim]] reaktorima, a naročito u [[Nuklearno oružje|nuklearnom oružju]] jest veće. Osim obogaćena uranija, u procesu obogaćivanja nastaje i [[osiromašeni uranij]] gdje je [[Težina|težinski]] udio uranija-235 obično između 0,20 % i 0,35 %. Manji težinski udio uranija-235 u osiromašenom uraniju znači manju upotrebu prirodnog uranija, ali i veće troškove obogaćenja i obrnuto.<ref>[http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/gorcikl.asp] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111105012116/http://www.nemis.zpf.fer.hr/enersvrhe/gorcikl.asp|date=5. studenoga 2011.}} "Nuklearni gorivni ciklus"</ref> ==Odlike== [[Image:Nuclear fission.svg|thumb|left|150px|Izazvana [[Proces nuklearne fisije|nuklearna fisija]] koja uključuje uran-235.|alt=Skica pokazuje lančanu transformaciju Urana-235 u Uran-236 te onda u Barij-141 i Kripton-92]] U čistom, elementarnom stanju, uranij je srebrno-bijel, slabo reaktivan metal, malo mekši od [[čelik]]a, jako [[Elektronegativnost|elektropozitivan]] i slab [[Vodiči i izolatori|električni vodič]]. Također je [[kovanje|kovak]], žilav i malo [[paramagnetičnost|paramagnetičan]]. Ima jako veliku [[gustoća|gustoću]], otprilike 70 % veću od [[Olovo (element)|olova]], i malo manju od [[Zlato|zlata]].<ref>C. R. Hammond: ''The Elements, in Handbook of Chemistry and Physics 81st edition'', CRC press, 2000. [http://www-d0.fnal.gov/hardware/cal/lvps_info/engineering/elements.pdf]</ref> Uranij reagira s gotovo svim [[Nemetali|nemetalnim]] elementima i njihovim spojevima, gdje se reaktivnost povećava s [[Temperatura|temperaturom]]. [[Klorovodična kiselina|Klorovodična]] i [[dušična kiselina]] ga otapaju, a s neoksidirajućim [[Kiseline|kiselinama]] reagira vrlo sporo. Fino usitnjen može reagirati s hladnom [[voda|vodom]] na [[zrak]]u, pri čemu se oblaže tamnim slojem uranijeva [[Oksidi|oksida]]. Dobiva se iz [[Mineralne sirovine|rude]] i pretvara u uranijev [[Oksidi|dioksid]] ili ine uranijeve spojeve koji se rabe u industriji. Uranij-235, [[izotop]] uranija, bio je prvi izotop za kojeg je otkriveno da se može podvrći [[fisija|fisiji]]. Ostali izotopi koji se pojavljuju u prirodi podložni su fisiji, ali se ne cijepaju pomoću neutrona uz malu [[Kinetička energija|kinetičku energiju]]. Nakon bombardiranja sporim neutronima, uranij-235 će se u većini slučajeva podijeliti na dvije manje [[atomska jezgra|jezgre]], oslobađajući nuklearnu rastavljajuću energiju i još [[neutron]]a. Ako ove neutrone apsorbiraju druge jezgre uranija-235, počinje [[nuklearna lančana reakcija]], i ako dalje ne postoji ništa što bi apsorbiralo dio neutrona i usporilo reakciju, ona postaje eksplozivna. Količina od 7&nbsp;kg uranija-235 dovoljna je za izradu [[Nuklearno oružje|atomske bombe]]. Prva nuklearna bomba uporabljena u ratu, [[Little Boy]], temeljila se na fisiji uranija, dok su prvu nuklearnu eksploziju ([[The Gadget]]) i uništenje [[Nagasaki]]ja prouzročile [[plutonij]]ske bombe. Uranij ima tri [[Alotropija|alotropske modifikacije]]: *α ([[ortorompska rešetka]]) stabilna do 660&nbsp;°C *β ([[tetragonalna rešetka]]) stabilna od 660&nbsp;°C do 760&nbsp;°C *γ ([[prostorno-centrirana rešetka]]) od 760&nbsp;°C do [[Talište|tališta]] - najkovkija i najžilavija faza. ==Primjena== ===Vojna=== [[Image:30mm DU slug.jpg|thumb|left|Osiromašeni uranij se koristi u razne vojne svrhe kao penetrator visoke gustoće.|alt=Sjajni metalni valjak sa zašiljenim krajem. Ukupna dužina je 9 cm i promjer oko 2 cm.]] Glavna primjena uranija u vojnom sektoru je u [[Streljivo od osiromašenog uranija|penetratorima]] visoke gustoće. Ovo streljivo se sastoji od [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]], legiranog s 1-2 % drugih elemenata. Pri visokoj udarnoj [[Brzina|brzini]], [[gustoća]], [[tvrdoća]] i [[zapaljivost]] [[Streljivo od osiromašenog uranija|projektila]] omogućuju uništavanje snažno oklopljenih ciljeva. [[Tenk]]ovski oklopi i pomični oklopi na borbenim vozilima također su očvrsnuti pločama osiromašenog uranija. Uporaba [[Osiromašeni uranij|osiromašenog uranija]] u [[streljivo|streljivu]] postalo je kontroverzan političko-ekološki problem nakon što su ga [[Sjedinjene Američke Države|SAD-a]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velike Britanije]] i druge nacije uporabile u ratovima u [[Perzijski zaljev|Perzijskom Zaljevu]] i na [[Balkan]]u te se postavilo pitanje zaostalih uranijevih spojeva u [[tlo|tlu]]. Osiromašeni uranij se također koristi kao zaštitni materijal u kontejnerima za skladištenje i transport [[Radioaktivnost|radioaktivnog]] materijala. Ostale primjene uranija uključuju podešavanje težine u avionima, prigušivanje različitih [[projektil]]a, zaštitu različitih materijala. Zbog svoje velike gustoće primjenjuje se u [[Satelitska navigacija|navigacijskim]] uređajima i žiromagnetskim [[kompas]]ima. Osiromašeni uranij ima prednost nad drugim materijalima podjednake gustoće zbog lake obradljivosti i mogućnosti [[lijevanja]], kao i zbog svoje relativno niske cijene. U suprotnosti s raširenim mišljenjem, puno veću opasnost korištenja uranija predstavlja kemijsko otrovanje zbog uranijevog [[Oksidi|oksida]], nego njegova [[radioaktivnost]] (slabo emitira alfa zračenje). Pri kraju [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]], za vrijeme [[Hladni rat|hladnog rata]], te u manjoj mjeri nakon toga, uranij se, zbog [[Proces nuklearne fisije|eksplozivne fisije]], koristio za proizvodnju [[Nuklearno oružje|nuklearnog oružja]]. Napravljena su dva glavna tipa fisijskih bombi, relativno jednostavna naprava koja rabi uranij-235 i puno složeniji mehanizam s uranijem-238 iz kojeg nastaje plutonij-239. Kasnije je napravljena puno snažnija fuzijska bomba koja koristi [[plutonij]]ske naprave u kućištu od uranija s ciljem da se stvori mješavina [[tricij]]a i [[deuterij]]a podvrgnuta [[Nuklearna fuzija|nuklearnoj fuziji]]. ===Civilna=== [[Image:Uranium238.jpg|thumb|28 grama uranija-238 pod uljem. Površinska [[korozija]] je vidljiva na nedavno ispoliranoj površini.|alt=Smećkasta metalna cjepanica nalikuje na komad drveta, s linijama koje se pružaju cjelom dužinom.]] [[Image:Vacuum capacitor with uranium glass.jpg|thumb|left|Uranijevo staklo kao izolator kod [[električni kondenzator|vakumskih kondenzatora]].|alt=Stakleni valjak zatvoren s obje strane metalnim elektrodama. Unutar staklene cijevi je metalni valjak povezan s elektrodama.]] [[Image:U glass with black light.jpg|thumb|Staklo koje sadrži uranij [[fluorescencija|fluorescira]] zeleno pod [[Ultraljubičasto zračenje|UV-A zračenjem]].|alt=Stakleni tanjur na staklenom stalku. Tanjur se presijava zeleno dok je stalak bezbojan.]] Uranij se u civilnom sektoru uglavnom upotrebljava kao gorivo u [[Nuklearna elektrana|nuklearnim elektranama]]. Dok se u potpunosti ne raspadne, jedan kilogram uranija-235 teoretski može proizvesti 80 teradžula energije (80{{e|12}}&nbsp;J), koliko primjerice daje 1500 tona [[ugljen]]a. Komercijalne nuklearne elektrane koriste gorivo koje je obično obogaćeno s 3 % uranija-235. [[CANDU-reaktor]] je jedini reaktor koji može koristiti neobogaćena goriva. Goriva upotrebljavana u mornarici SAD-a su obično visoko obogaćena uranijem-235. U [[Oplodni reaktor|oplodnom reaktoru]], uranij-238 se može pretvoriti u [[plutonij]] kroz sljedeću reakciju:<br> <sup>238</sup>U (n, gama) → <sup>239</sup>U -(beta) → <sup>239</sup>Np -(beta) → <sup>239</sup>Pu. Jedan od glavnih, još neriješenih problema vezanih za nuklearno gorivo je [[nuklearni otpad]]. U tradicionalnim [[Nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]] izgara samo 1-2 % nuklearnog goriva, dok nuklearni reaktori koji koriste alternativna, tekuća [[torij]]eva goriva u reaktorima s tekućom soli proizvode kratkotrajan [[nuklearni otpad]]. Prije otkrića [[Elektromagnetsko zračenje|zračenja]], uranij se prvotno koristio, u malim količinama, za izradu žutog stakla i [[Keramika|keramičke]] glazure. Nakon što je [[Maria Skłodowska-Curie|Marie Curie]] otkrila [[radij]] u uranijevoj rudi, razvila se velika industrija za iskopavanje uranija kako bi se došlo do radija koji se upotrebljavao za satove i zrakoplovne brojčanike koji svijetle u mraku. Ovaj proces ostavljo je golemu količinu uranija kao otpadnog produkta, s obzirom na to da je potrebno 3 tone uranija da bi se dobio 1 gram radija. Ovaj otpadni produkt bio je preusmjeren u proizvodnju glazura, pa su uranijeve glazure postale vrlo jeftine i mnogobrojne. Također, uranijeve keramičke glazure široko su se primjenjivale, uključujući sanitarnu i kuhinjsku [[Keramika|keramiku]], koja može biti u zelenoj, žutoj, ružičastoj, crnoj, plavoj i drugim bojama. Uranij se također upotrebljavao u [[Fotografija|fotografskim]] kemikalijama (posebice [[uranilov nitrat]] kao [[toner]]), u svijetlećim nitima, za poboljšanje izgleda [[zubnih proteza]], te u kožnoj i drvnoj industriji u bojama i pigmentima (uranijeve soli su bojila za [[Svila|svilu]] i [[Vuna|vunu]]. [[Uranilov acetat]] i [[uranilov formijat]] koriste se kao elektronski-gusti kontrasti u transmisijskim [[Elektronski mikroskop|elektronskim mikroskopima]], kako bi se povećao kontrast bioloških uzoraka u vrlo tankim presjecima, te u [[Tehnika negativnog obojenja|tehnici negativnog obojenja]] [[Virusi|virusa]], izoliranih [[Organel|staničnih organela]] i [[makromolekula]]. Otkrićem [[radioaktivnost]]i uranija, proširene su njegove znanstvene i praktične primjene. Dugi [[Vrijeme poluraspada|poluvijek]] [[izotop]]a U-238 (4,51 × 10<sup>9</sup> godina), čini ga pogodnim za procjenjivanje starosti najranijih [[Magmatske stijene|magmatskih stijena]], kao i kod ostalih tehnika [[Radiometrijsko datiranje|radiometrijskog datiranja]] (uranij-torij metoda, uranij-olovo metoda). Uranij se također koristi kao metalna meta za elektrone kod proizvodnje tvrdih [[Rendgenske zrake|X-zraka]]. ==Povijest== [[Datoteka:Yellowcake.jpg|mini|desno|230px|Žuti kolač je mješavina uranijevih oksida]] [[Datoteka:Becquerel plate.jpg|mini|desno|230px|Antoine Henri Becquerel je slučajno otkrio radioaktivnost 1896., proučavajući fosforescenciju uranijevih soli]] [[Datoteka:Atomic cloud over Hiroshima - NARA 542192 - Edit.jpg|mini|desno|230px|Atomska bomba bačena na Hirošimu imala je nuklearno gorivo uranij-235]] ===Prirodni nuklearni reaktori=== {{glavni|Prirodni nuklearni reaktori}} Prirodni nuklearni reaktori su pronađeni u [[rudnik]]u Oklo na zapadu [[Afrika|Afrike]], u državi [[Gabon]]. Ovi afrički prirodni radioaktivni reaktori bili su radili prije 2 milijarde godina. U uzorcima [[Mineralne sirovine|rude]] iz Okla, s tri lokacije duboko pod zemljom, nađena je skoro dva puta manja koncentracija izotopa uranija-235 nego u svim drugim rudnicima uranija na našoj planeti. Dokazni materijal za odigravanje pojave samoodržavajuće nuklearne fisije, praćene oslobađanjem [[energija|energije]] i nastankom određenih [[Radioaktivnost|radioaktivnih]] elemenata u rudniku Oklo, dobiven je mjerenjima radioaktivnosti u zaostaloj rudi uranija. Pokazalo se da su u njoj prisutni izotopi [[neodimij]]a, [[samarij]]a, [[europij]]a i [[cerij]]a, koji se nalaze i u korištenom uranijevom gorivu današnjih reaktora. Tako je dobiven dokaz da je priroda davno prije čovjeka pustila u rad [[nuklearni reaktor|nuklearne reaktore]].<ref>[http://www.svijetokonas.net/istrazivanje/prirodni-nuklearni-reaktori/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110726164353/http://www.svijetokonas.net/istrazivanje/prirodni-nuklearni-reaktori/|date=26. srpnja 2011.}} "Prirodni nuklearni reaktori", Svijet oko nas, 2011.</ref> U Gabonu je otkriveno 15 takvih prirodnih nuklearnih reaktora. Oni su povremeno radili i gasili se tokom desetina milijuna godina. Ciklusi njihovih aktivnosti zavisili su od [[voda]] koje su priticale u podzemne slojeve rudnika s uranijevom rudom, omogućavajući tako usporavanje brzih [[neutron]]a, a time i nastajanje i odvijanje samoodržavajuće [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] uranija-235. Kada bi zbog isparavanja vode ponestalo, dolazilo bi do prekida rada prirodnih reaktora, sve do pojave [[kiša]], tj. dotoka novih voda. To je tako trajalo do osiromašenja, utroška sadržaja uranija-235 do granice na kojoj on više nije bio dovoljan za pokretanje nove lančane fisione reakcije. ===Povijesno korištenje uranija=== Cijenjen zbog svoje sjajne narančaste boje, uranijev oksid bio je popularno [[bojilo]] za [[Keramika|keramiku]], a zabranjen je već godinama odlukom Komisije za atomsku energiju ([[Engleski jezik|engl]]. ''Atomic Energy Comission'', [[SAD]]). Žuto [[staklo]] s 1 % uranijevog oksida je pronađeno u [[Antički Rim|starorimskoj]] vili u blizini [[Napulj]]a, koje potječe iz 79. godine. U [[srednji vijek|srednjem vijeku]] uranova ruda je vađena u rudnicima [[srebro|srebra]] u današnjoj [[Češka|Češkoj]] i koristila se kao bojilo u industriji stakla. Uranij je 1789. otkrio Martin Heinrich Klaproth ([[Njemačka]]). Ime je dobio po planetu [[Uran]]u, koji je prije 8 godina otkrio [[William Herschel]]. Klaproth je dobio žuti talog iz uranijeve rude, djelujući na nju s [[Dušična kiselina|dušičnom kiselinom]] i natrijevim hidroksidom. 1841. Eugène-Melchior Péligot, profesor u tehničkoj školi u [[Pariz]]u, je uspio prvi izdvojiti uranij, grijući uranijev tetraklorid (UCl<sub>4</sub>) s [[kalij]]em. U 19. stoljeću uranij se nije smatrao opasnim, pa se dosta koristio u izradi stakla i keramike.<ref>"Chemische Untersuchung des Uranits, einer neuentdeckten metallischen Substanz" M. H. Klaproth, journal = Chemische Annalen, 1789.</ref><ref>"Recherches Sur L'Uranium", E.-M. Péligot, journal = Annales de chimie et de physique, 1842., [http://gallica.bnf.fr/ark:/12148/bpt6k34746s/f4.table]</ref> [[Antoine Henri Becquerel]] je slučajno otkrio [[radioaktivnost]] 1896., proučavajući [[Fosforescencija|fosforescenciju]] uranijevih [[soli]]. Istražujući rad [[Wilhelm Conrad Röntgen|Wilhelma Röntgena]], Becquerel je pripremio fluorescentni [[Minerali|mineral]] kalijev uranil-sulfat, [[Fotografija|fotografske]] ploče i crni materijal za pokus kojemu je bila potrebna jaka [[Sunčeva svjetlost]]. Međutim, prije izvođenja pokusa otkrio je da su ploče potpuno pocrnile kao da su bile izložene [[Sunce|Suncu]]. Nakon nekoliko dana ponovio je eksperiment, i otkrio da na fotografskim pločama ponovno ostaju tragovi, iako nije bio sunčan dan. ===Proučavanje nuklearne fisije=== Prvom se [[nuklearna fisija|nuklearnom fisijom]] smatra bombardiranje uranija [[neutron]]ima koje je 1934. izveo [[Talijani|talijanski]] [[fizičar]] [[Enrico Fermi]] i objavio u radu ''Radioaktivnost dobivena bombardiranjem neutronima''. Za to je otkriće 1938. primio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu iz fizike]], a u [[Chicago, Illinois|Chicagu]] je 1942., upravo pod njegovim vodstvom, izgrađen prvi [[nuklearni reaktor]]. [[Otto Hahn]] zajedno s Fritzom Strassmannom je otkrio 1939. cijepanje [[Atomska jezgra|jezgre atoma]] uranija pomoću neutrona, čime je otvorio eru atomskih reaktora, koji rade na osnovi te nuklearne reakcije. Iako je i [[Lise Meitner]] zajedno s Hahnom radila na projektu nuklearne fisije, samo je Hahn dobio [[Nobelova nagrada za kemiju|Nobelovu nagradu za kemiju]] 1944., unatoč širem mišljenju publike da je i Lise trebala dijeliti nagradu s njim. Ona je fizikalna objašnjenja o nuklearnoj fisiji objavila zajedno sa svojim nećakom.<ref>De Gregorio A.: "A Historical Note About How the Property was Discovered that Hydrogenated Substances Increase the Radioactivity Induced by Neutrons", 2003.</ref><ref>Nigro M: [http://www.brera.unimi.it/SISFA/atti/2003/312-321NigroBari.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090325120427/http://www.brera.unimi.it/SISFA/atti/2003/312-321NigroBari.pdf|date=25. ožujka 2009.}} "Hahn, Meitner e la teoria della fissione", 2004.</ref><ref>Peter van der Krogt: [http://elements.vanderkrogt.net/element.php?sym=Pu] "Elementymology & Elements Multidict", 2009.</ref> [[Projekt Manhattan]] bio je tajni projekt [[SAD|američke]] vlade tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] s ciljem izrade [[Nuklearno oružje|atomske bombe]]. Projekt je započet 1941. nakon što se strahovalo da bi ju i tadašnja [[Nacionalsocijalizam|nacistička]] [[Njemačka]] mogla izraditi. U američkom gradiću Los Alamos okupljeni su ponajbolji fizičari i [[inženjer]]i i pod vodstvom američkog fizičara [[Robert Oppenheimer|Roberta Oppenheimera]] izradili su i uspješno testirali prvu atomsku bombu 16. srpnja 1945. To je bio jedan od najvećih tajnih projekata ikada, ali unatoč tome ostao je tajan sve dok nije bombardirana [[Hirošima]]. Odnio je 400 000 japanskih života i ostavio trajne posljedice radijacije.<ref>J.E. Helmreich: "Gathering Rare Ores: The Diplomacy of Uranium Acquisition, 1943–1954", Princeton UP, 1986.</ref> ===Nuklearni reaktori=== [[Enrico Fermi]] je u Chicagu je 1942., pod svojim vodstvom izgradio prvi nuklearni reaktor. Nakon toga su izgrađeni u Oak Ridgeu (Tennessee) i u Arcou (Idaho). Prvi tržišni nuklearni reaktor je izgrađen u Obninsku ([[Sovjetski Savez]]). Zatim je izgrađen nuklearni reaktor u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] 1956., u mjestu Calder Hall, te nuklearna elektrana Shippingport ([[Pennsylvania]]) 1958. 1954. nuklearni pogon je prvi put ugrađen u američku [[podmornica|podmornicu]] ''USS Nautilus''.<ref>[http://web.em.doe.gov/tie/history.html] "History and Success of Argonne National Laboratory: Part 1", publisher=U.S. Department of Energy, Argonne National Laboratory, 1998., [http://web.archive.org/web/20060926155637/http://web.em.doe.gov/tie/history.html]</ref><ref>"1956:Queen switches on nuclear power", work=BBC news, [http://news.bbc.co.uk/onthisday/hi/dates/stories/october/17/newsid_3147000/3147145.stm] 1956.</ref> [[Nuklearno oružje|Nuklearna oružja]] bila su detonirana više od dvije tisuće puta zbog testiranja i demonstracijskih svrha. Jedine poznate zemlje koje su detonirale takvo oružje su [[SAD]], [[Sovjetski Savez]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[Francuska]], [[Kina]], [[Indija]] i [[Pakistan]]. Ove zemlje su deklarirane nuklearne sile (zajedno s [[Rusija|Rusijom]] koja je naslijedila oružje nakon raspada Sovjetskog Saveza).<ref>T. Warneke, I. W. Croudace, P. E. Warwick, R. N. Taylor: "A new ground-level fallout record of uranium and plutonium isotopes for northern temperate latitudes", journal = Earth and Planetary Science Letters, 2002.</ref><ref>Newtan Samuel Upton: "Nuclear War 1 and Other Major Nuclear Disasters of the 20th Century"</ref><ref>[http://www.time.com/time/photogallery/0,29307,1887705,00.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130826132324/http://www.time.com/time/photogallery/0,29307,1887705,00.html|date=26. kolovoza 2013.}} "The Worst Nuclear Disasters", publisher=Time.com, 2009.</ref> ==Nalazišta== [[Datoteka:Pichblende.jpg|mini|desno|230px|Uranit]] [[Datoteka:Uranium hexafluoride crystals sealed in an ampoule.jpg|mini|desno|230px|Uranijev heksafluorid (UF<sub>6</sub>) upotrebljava se za obogaćivanje uranija izotopom uranij-235 procesom difuzije]] Uranij je u svojim spojevima po raširenosti u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] između [[antimon]]a i [[platina|platine]]; ima ga dakle više nego [[srebro|srebra]], [[jod]]a, [[kadmij]]a, [[živa|žive]] i [[bizmut]]a. Poznato je oko 80 uranijskih [[Minerali|minerala]], od kojih najviše desetak dolazi u obzir kao [[Mineralne sirovine|rude]]. Najvažniji su od njih: uranov smolinac, uranit, UO<sub>2</sub> (Rusija, [[Kanada]], [[Demokratska Republika Kongo]]) i njegova varijacija kleveit ([[Norveška]]), karnotit, uranilvanadat (Demokratska Republika Kongo, [[Colorado]], [[Utah]]) i nadalje torijanit ([[torij]], UO<sub>2</sub>; [[Šri Lanka]]) i torit, tj. torij-silikat (ThSiO<sub>4</sub>) koji sadržava do 22 % U<sub>3</sub>O<sub>8</sub> ([[Norveška]]). Uranij se dobiva iz smolinca otapanjem u [[Sumporna kiselina|sumpornoj kiselini]] (pri čemu nastaju uranilsulfati) ili u otopini sode (pri s čemu nastaje uranilkarbonat), taloženjem uranijevog oksida [[magnezij]]evim oksidom, odnosno [[natrij]]evim hidroksidom i redukcijom oksida ugljenom u električnoj peći. U primjeni su i metode s pomoću ionskih izmjenjivača i ekstrakcije organskim otapalima. Metalni uranij služi za proizvodnju nuklearnog goriva. Najjači su proizvođači uranijeve rude [[SAD]], [[Rusija]], [[Kina]], [[Kanada]], [[Španjolska]], [[Francuska]], [[Češka]], [[Australija]], [[Demokratska Republika Kongo]], [[Južnoafrička Republika]], [[Madagaskar]], [[Argentina]] i dr.<ref>"Uranium", The McGraw-Hill Science and Technology Encyclopedia, publisher =The McGraw-Hill Companies, Inc.</ref> ===Prerada rude=== Koncentracija uranija u [[Zemljina kora|Zemljinoj kori]] iznosi približno 0,0003 %, ali koncentracija se mijenja od 0,0001 % pa do ekstremnih 50 %. Budući da je uranij u [[Ruda|rudi]] pomiješan s drugim [[mineral]]ima, nužno je rudu kemijski i mehanički obraditi, odnosno odvojiti iz nje uranij, koji se nalazi u obliku oksida – U<sub>3</sub>O<sub>8</sub>. Koncentrirani U<sub>3</sub>O<sub>8</sub> naziva se [[žuti kolač]] (engl. ''yellowcake'') i približno je 2000 tona žutog kolača potrebno za jednogodišnji rad [[nuklearna elektrana|nuklearne elektrane]] snage 1000 [[vat|MW]]. Preradom rude oslobađa se [[radioaktivnost|radioaktivni]] [[Plemeniti plinovi|plemeniti plin]] [[radon]]-222, koji nastaje u radioaktivnom nizu raspada uranij-238 i koji je opasan jer izaziva [[rak pluća]]. Prvi korak u obogaćivanju uranija je njegova konverzija iz U<sub>3</sub>O<sub>8</sub> u UF<sub>6</sub> – uranijev heksafluorid. Postrojenja za konverziju nalaze se u Rusiji, Kanadi, Francuskoj, Velikoj Britaniji i SAD-u. S obzirom na malu zastupljenost uranija-235, prirodni uranij kao gorivo mogu koristiti [[Teška voda|teškovodni]] i [[grafit]]om moderirani [[nuklearni reaktor]]i, dok lakovodni reaktori zahtijevaju [[obogaćeni uranij]]. Obogaćenje za lakovodne reaktore se mijenja od nešto manje od 2 % do maksimalno dozvoljenih 5 % (težinskih) uranija-235. Obogaćenje u [[podmornica|podmorničkim]] reaktorima, a naročito u [[nuklearno oružje|nuklearnom oružju]] je veće. Osim obogaćenog uranija u procesu obogaćivanja nastaje i [[osiromašeni uranij]] gdje je [[težina|težinski]] udio uranija-235 obično između 0,20 % i 0,35 %. Manji težinski udio uranija-235 u osiromašenom uranu znači manju upotrebu prirodnog urana, ali i veće troškove obogaćenja i obrnuto. ==Kemijski spojevi uranija== [[Datoteka:U Oxstufen.jpg|mini|desno|230px|Uranij u oksidacijskom stanju +3, +4, +5 i +6]] Spojevi uranija oksidacijskog broja +4 prilično su stabilni i imaju pretežito [[ion]]ski karakter, a najstabilniji su i najvažniji spojevi u kojima je [[Valencija (kemija)|šesterovalentan]]. Uranij(III) spojevi brzo se oksidiraju u [[zrak]]u ili [[voda|vodi]]. U kompleksima uranij ima uglavnom visoke koordinacijske brojeve.<ref>[http://www.pse.pbf.hr/hrvatski/elementi/u/index.html] "Uranij, U", Periodni sustav elemenata, 2011.</ref> ===Uranijevi oksidi=== Uranij tvori brojne [[Oksidi|okside]]: UO, UO<sub>2</sub>, U<sub>3</sub>O<sub>8</sub>, U<sub>4</sub>O<sub>9</sub> i UO<sub>3</sub>. Na zraku je stabilan U<sub>3</sub>O<sub>9</sub>. Uranijev(IV)oksid (UO<sub>2</sub>) ima smeđe [[kristal]]e teško topljive u kiselinama, osim u [[Dušična kiselina|dušičnoj]]. Vodene otopine su isključivo [[Baza (kemija)|lužnate]]. Žarenjem na zraku daje zeleni U<sub>3</sub>O<sub>9</sub>. Uranijev(VI)oksid (UO<sub>3</sub>) ima crveno-žute heksagonske kristale. Amfoterman je. Otapanjem u kiselinama nastaje žut uranilion, UO<sub>2</sub><sup>2+</sup> koji daje uranil-soli i brojne kompleksne spojeve. Otapanjem u lužinama nasataje uranat-ion UO<sub>4</sub><sup>2+</sup>. ===Uranijevi halogenidi=== U oksidacijskom stanju +6 uranij stvara [[uranijev heksafluorid]] (UF<sub>6</sub>) i heksaklorid (UCl<sub>6</sub>) koji u prisutnosti vode vrlo brzo hidroliziraju u UOX<sub>4</sub> i UO<sub>2</sub>X<sub>2</sub> (X je [[fluor|F]], odnosno [[klor|Cl]]). Heksafluorid (UF<sub>6</sub>) javlja se u obliku bezbojnih monoklinskih kristala, jako hlapljivih, koji [[sublimacija|sublimiraju]] pri 56&nbsp;°C. Upotrebljava se za [[obogaćeni uranij|obogaćivanje uranija]] izotopom uranij-235 procesom difuzije plinovitog heksafluorida (UF<sub>6</sub>). U stanju +5 postoje pentahalogenidi UF<sub>5</sub>, UCl<sub>5</sub> i UBr<sub>5</sub>, a u stanju +4 tvori sve halogenide. Tetrafluorid UF<sub>4</sub> je zelen kristal netopljiv u vodi, tetraklorid UCl<sub>4</sub> sublimira, tetrabromid (UBr<sub>4</sub>) dolazi u obliku smeđih lističastih kristala, dok tetrajodid (UI<sub>4</sub>) dolazi u crnim igličastim kristalima. U oksidacijskom stanju +3 tvori trihalogenide (UF<sub>3</sub>, UCl<sub>3</sub>, UBr<sub>3</sub> i UI<sub>3</sub>) koji su (osim UF<sub>3</sub>) topljivi u vodi i daju ione U<sup>3+</sup> koji se lako oksidiraju u U<sup>4+</sup>. : UO<sub>2</sub> + 4 HF → UF<sub>4</sub> + 2 H<sub>2</sub>O (500&nbsp;°C) : UF<sub>4</sub> + F2 → UF<sub>6</sub> (350&nbsp;°C) ===Uranijevi karbidi=== Uranijevi karbidi (UC i UC<sub>2</sub>) mogu se dobiti direktnom reakcijom [[ugljik]]a s rastaljenim uranijem. ==Izotopi== [[Datoteka:LMFBR schematicsHR.png|mini|400px|desno|Shema brzog oplodnog reaktora hlađenog tekućim metalom]] [[Datoteka:Gas centrifuge cascade.jpg|mini|230px|desno|Obogaćenje urana metodom centrifuga]] U prirodi se pojavljuje smjesa [[izotop]]a, uranija-238 (99,284 %), uranija-235 (0,711 %), te vrlo malih količina uranija-234 (0,0058 %). Raspada se polako, emitirajući pritom [[Alfa-čestica|alfa-čestice]]. [[Vrijeme poluraspada]] uranija-238 je 4,47 milijardi godina, a uranija-235 je 704 milijuna godina, pa služe u svrhu radiometrijskog datiranja. Izotop uranij-238 je polazni ("roditelj") izotop (4n + 2) prirodnog raspadnog niza uranija, a izotop uranij-235 je "roditelj" aktinijevog (4n + 3) raspadnog niza. Zbog primjene u nuklearnoj tehnologiji izotop uranij-235 posebno je značajan. Cijepanje jezgri uranija uzrokovano je uhvatom sporog, termalnog [[neutron]]a. Kod [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] se osim fragmenata [[Atomska jezgra|jezgre]], alfa, [[Beta-čestica|beta]] i [[Gama-čestica|gama-zračenja]] i oslobođene [[energija|energije]], oslobađaju novi termalni neutroni potrebni za daljnji tijek fisije. Međutim, samo izotopi uranij-235, [[plutonij]]-239 i uranij-233 mogu efikasno upijati neutrone, koji će uzrokovati cijepanje jezgre. Stoga je za nuklearno gorivo prirodni uranij potrebno obogatiti izotopom uranij-235 na nešto višu koncentraciju koja bi omogućila efikasniju lančanu nuklearnu reakciju. Obogaćivanje uranija dosta je složen proces zbog čega je [[nuklearno gorivo]] skupo. Jedan od načina je plinskom difuzijom UF<sub>6</sub> kroz cijevi s membranama. Kod drugih metoda ide se na proizvodnju efikasnog izotopa plutonij-239 što se provodi u [[Brzi oplodni reaktor|brzim oplodnim reaktorima]] izlaganjem izotopa uranij-238 (običnog, neobogaćenog uranija) neutronskom toku kojim se proizvodi izotop uranij-239, koji pak beta-raspadom prelazi u izotop plutonij-239. Uranij-234 je član prirodnog raspadnog niza uranija i on se raspada na [[Olovo (element)|olovo]]-206, kroz seriju kratkotrajnih izotopa. Uranij-233 nastaje iz [[torij]]a-232 bombardiranjem jezgre [[neutron]]ima, obično u [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]]. On spada isto u grupu nuklearnih goriva. Njegovo raspadanje završava s [[talij]]em-205. ===Obogaćeni uranij=== {{glavni|Obogaćeni uranij}} [[Datoteka:Croatia.a320.arp.750pix.jpg|mini|desno|230px|Jedan sat leta u [[zrakoplov]]u, gdje je intenzitet kozmičkog zračenja mnogo veći zbog tanjeg atmosferskog štita no na površini mora, ozrači putnika približno četiri puta više nego cijela nuklearna industrija u godinu dana]] [[Datoteka:Radiografía pulmones Francisca Lorca.cropped.jpg|mini|desno|230px|Pregled prsnog koša rendgenskim zrakama: 0,2 mSv]] [[Datoteka:Ct-workstation-neck.jpg|mini|desno|230px|Pregled glave i tijela [[Računalna tomografija|računalnom tomografijom]]: 11 mSv]] Obogaćenje za lakovodne reaktore se mijenja od nešto manje od 2 % do maksimalno dozvoljenih 5 % (težinskih) uranija-235. Obogaćenje u [[podmornica|podmorničkim]] reaktorima, a naročito u [[nuklearno oružje|nuklearnom oružju]] je veće. Osim obogaćenog uranija u procesu obogaćivanja nastaje i [[osiromašeni uranij]] gdje je težinski udio uranija-235 obično između 0,20 % i 0,35 %. Manji težinski udio uranija-235 u osiromašenom uranu znači manju upotrebu prirodnog urana, ali i veće troškove obogaćenja i obrnuto. Obogaćenje uranija moguće je sljedećim metodama: * difuzijska metoda, * metoda centrifuga, * aerodinamički procesi * elektromagnetska separacija, * lasersko obogaćenje. ==Štetnost radioaktivnog zračenja== [[Radioaktivnost|Radioaktivno zračenje]] mijenja strukturu i svojstva materijala kroz koji prolazi. Pri tome je najznačajniji efekt [[Ionizacija|ionizacije]], odnosno izbijanje [[elektron]]a iz elektronskog omotača nekog atoma. Radijacija je uglavnom štetna po život, odnosno po zdravlje. Radioaktivni materijal u ljudsko [[Tijelo (biologija)|tijelo]] ulazi preko [[hrana|hrane]], [[Pitka voda|vode za piće]] ili [[zrak]]a, ili je moguće direktno ozračivanje. Zračenje oštećuje [[Stanica|stanice]] u ljudskom organizmu. Velika apsorbirana doza zračenja raspoređena po cijelom tijelu uzrokuje smrt. Nešto niže lokalne doze uzrokuju oštećenje [[Koža|kože]] i lokalnog [[Tkivo|tkiva]] i ta su oštećenja vidljiva već za nekoliko dana ili sati. Izvore zračenja dijelimo na prirodne i umjetne. Prirodnom zračenju izloženi smo kroz zračenje [[Sunce|Sunca]] i [[svemir]]a, radioaktivnih tvari prisutnih u tlu, u kućama gdje živimo, u prostoru u kojem radimo, u hrani i piću koje konzumiramo. Količina ovog neizbježnog prirodnog zračenja vrlo se razlikuje od mjesta do mjesta na [[Zemlja|Zemlji]]. Umjetni izvori zračenja obuhvaćaju one koje uzrokuje čovjek kao što su [[Rendgenske zrake|rentgensko]] i medicinsko zračenje za dijagnostiku i liječenje, normalan rad [[nuklearna elektrana|nuklearnih elektrana]], elektronički uređaji i slično. Radioaktivno zračenje nastaje pri radioaktivnom raspadu [[atomska jezgra|atomskih jezgri]]. [[Alfa-čestica|Alfa zračenje]], sastoji se od teških pozitivno nabijenih čestica koje emitiraju atomi elemenata poput uranija i [[radij]]a. Može prodrijeti samo u tanki sloj kože, ali oštećuje unutarnja tkiva ako je unešeno u tijelo udisanjem ili hranom ili vodom. [[Beta-čestica|Beta zračenje]] sastoji se od [[elektron]]a koje zaustavlja već pločica [[aluminij]]a debljine nekoliko[[metar|milimetara]], a škodi koži i [[Oko|očima]]. [[Gama-čestica|Gama zračenje]] je oblik [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]] koje može proći kroz cijelo ljudsko tijelo, ali ga 1 metar [[beton]]a potpuno apsorbira. [[Neutron]]i izazivaju ionizaciju samo neizravno u atomima u koje udaraju, ali na taj način mogu oštetitit tkiva u tijelu. Efikasna zaštita od neutrona može se postići pomoću vode. Vrijeme potrebno da se polovina početnog broja nestabilnih jezgri raspadne naziva se [[vrijeme poluraspada]]. '''Becquerel''' (Bq) je mjerna jedinica za [[radioaktivnost]] materijala, a označava broj raspada u jednoj sekundi. Energija ionizirajućeg zračenja apsorbirana po [[kilogram]]u tkiva, apsorbirana doza, izražava se u '''Grayima''' (Gy). Jedan Gy apsorbiranog zračenja neutrona i alfa-čestice uzrokuju veće štete nego isti iznos gama ili beta zračenja pa se koristi [[sivert]] (Sv) kao jedinica za ekvivalentnu dozu. ===Prosječne doze=== Prosječna ukupna godišnja doza za stanovnike u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] iznosi 2-2,5 mSv godišnje, a doprinos zbog rada nuklearne elektrane iznosi samo 0,001- 0,01 mSv. Naše vlastito tijelo, zbog prisustva radioaktivnog [[kalij]]a-40 u organizmu godišnje zrači četrdeset puta intenzivnije nego da stanujemo u blizini nuklearne elektrane. Mršavi ljudi su “radioaktivniji” od debelih zato što imaju manje sala koje apsorbira zračenje iz vlastitog tijela. Jedan sat leta u [[zrakoplov]]u, gdje je intenzitet kozmičkog zračenja mnogo veći zbog tanjeg atmosferskog štita no na površini mora, ozrači putnika približno četiri puta više nego cijela nuklearna industrija u godinu dana. U svakoj sekundi čovjeka pogodi oko 15 000 čestica prirodnog zračenja (radioaktivnog i [[Kozmičke zrake|kozmičkog]]).<ref>[http://hnd.zvne.fer.hr/ygn/dokumenti/brosura.pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070610002521/http://hnd.zvne.fer.hr/ygn/dokumenti/brosura.pdf|date=10. lipnja 2007.}} "Definicija radioaktivnosti", Mreža mlade generacije hrvatskog nuklearnog društva, 2011.</ref> Neke vrijednosti radioaktivnog zračenja: * limit za stanovništvo: 5 mSv/god. * limit za zaposlene: 50 mSv/god. * prirodno zračenje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]: 2 - 2,5 mSv/god. * [[Kozmičke zrake|kozmičko zračenje]] ([[SAD]]): 2,7 mSv/god. * redovan pogon nuklearne elektrane: 0,001 - 0,01 mSv/god. * pregled prsnog koša [[Rendgenske zrake|rendgenskim zrakama]]: 0,2 mSv * pregled glave i tijela [[Računalna tomografija|računalnom tomografijom]]: 11 mSv * promjena krvne slike: 0,5 Sv * prag smrtnosti (doza primljena u kratkom vremenu): 1,5 Sv * 100 % smrtnost (bez obzira na liječenje): 8 Sv == Izvori == {{izvori|30em}} {{wječnik|uran|uran}} == Vanjske poveznice == {{WProjekti |commons = Uranium |commonshr = uranij |commons2 = |commonshr2 = |commonscat = Uranium |commonscathr = uranij |commonscat2 = |commonscathr2 = |wikiatlas = |wikiatlashr = |wikivrste = |wikivrstehr = |wikizvor = |wikizvor_autor = |wječnik = uranij |wikiknjige = |wikicitat = |stariwi = }} {{Kemijski elementi}} [[Kategorija:Kemijski elementi]] </textarea><div class="templatesUsed"><div class="mw-templatesUsedExplanation"><p>Predlošci koji se koriste na ovoj stranici: </p></div><ul> <li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:DatumFormat" title="Predložak:DatumFormat">Predložak:DatumFormat</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:DatumFormat&action=edit" title="Predložak:DatumFormat">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:E" title="Predložak:E">Predložak:E</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:E&action=edit" title="Predložak:E">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Glavni" title="Predložak:Glavni">Predložak:Glavni</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Glavni&action=edit" title="Predložak:Glavni">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:ISBN" title="Predložak:ISBN">Predložak:ISBN</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:ISBN&action=edit" title="Predložak:ISBN">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:If_then_show" title="Predložak:If then show">Predložak:If then show</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:If_then_show&action=edit" title="Predložak:If then show">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh" title="Predložak:Ikona za vrh">Predložak:Ikona za vrh</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Ikona_za_vrh&action=edit" title="Predložak:Ikona za vrh">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Infookvir_kemijski_element" title="Predložak:Infookvir kemijski element">Predložak:Infookvir kemijski element</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Infookvir_kemijski_element&action=edit" title="Predložak:Infookvir kemijski element">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak" title="Predložak:Izdvojeni članak">Predložak:Izdvojeni članak</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izdvojeni_%C4%8Dlanak&action=edit" title="Predložak:Izdvojeni članak">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori" title="Predložak:Izvori">Predložak:Izvori</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori&action=edit" title="Predložak:Izvori">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css" title="Predložak:Izvori/styles.css">Predložak:Izvori/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Izvori/styles.css&action=edit" title="Predložak:Izvori/styles.css">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Kemijski_element" class="mw-redirect" title="Predložak:Kemijski element">Predložak:Kemijski element</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Kemijski_element&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Kemijski element">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Kemijski_elementi" title="Predložak:Kemijski elementi">Predložak:Kemijski elementi</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Kemijski_elementi&action=edit" title="Predložak:Kemijski elementi">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:LinkAkoPostoji" title="Predložak:LinkAkoPostoji">Predložak:LinkAkoPostoji</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:LinkAkoPostoji&action=edit" title="Predložak:LinkAkoPostoji">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Periodni_sustav" title="Predložak:Periodni sustav">Predložak:Periodni sustav</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Periodni_sustav&action=edit" title="Predložak:Periodni sustav">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Periodni_sustav/Element" title="Predložak:Periodni sustav/Element">Predložak:Periodni sustav/Element</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Periodni_sustav/Element&action=edit" title="Predložak:Periodni sustav/Element">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Pozadinska_slika" title="Predložak:Pozadinska slika">Predložak:Pozadinska slika</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Pozadinska_slika&action=edit" title="Predložak:Pozadinska slika">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Top_icon" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">Predložak:Top icon</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Top_icon&action=edit" class="mw-redirect" title="Predložak:Top icon">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Void" title="Predložak:Void">Predložak:Void</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Void&action=edit" title="Predložak:Void">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:WProjekti" title="Predložak:WProjekti">Predložak:WProjekti</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:WProjekti&action=edit" title="Predložak:WProjekti">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Webarchive" title="Predložak:Webarchive">Predložak:Webarchive</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Webarchive&action=edit" title="Predložak:Webarchive">vidi izvornik</a>) (djelomično zaštićen)</li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:Wje%C4%8Dnik" title="Predložak:Wječnik">Predložak:Wječnik</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:Wje%C4%8Dnik&action=edit" title="Predložak:Wječnik">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Predlo%C5%BEak:%C4%8Clanak_tjedna_(ikona)" title="Predložak:Članak tjedna (ikona)">Predložak:Članak tjedna (ikona)</a> (<a href="/w/index.php?title=Predlo%C5%BEak:%C4%8Clanak_tjedna_(ikona)&action=edit" title="Predložak:Članak tjedna (ikona)">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Arguments" title="Modul:Arguments">Modul:Arguments</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Arguments&action=edit" title="Modul:Arguments">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Check_isxn/1" title="Modul:Check isxn/1">Modul:Check isxn/1</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Check_isxn/1&action=edit" title="Modul:Check isxn/1">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Format_link" title="Modul:Format link">Modul:Format link</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Format_link&action=edit" title="Modul:Format link">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote" title="Modul:Hatnote">Modul:Hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote&action=edit" title="Modul:Hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote/styles.css" title="Modul:Hatnote/styles.css">Modul:Hatnote/styles.css</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote/styles.css&action=edit" title="Modul:Hatnote/styles.css">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Hatnote_list" title="Modul:Hatnote list">Modul:Hatnote list</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Hatnote_list&action=edit" title="Modul:Hatnote list">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Labelled_list_hatnote" title="Modul:Labelled list hatnote">Modul:Labelled list hatnote</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Labelled_list_hatnote&action=edit" title="Modul:Labelled list hatnote">uredi</a>) </li><li><a href="/wiki/Modul:Yesno" title="Modul:Yesno">Modul:Yesno</a> (<a href="/w/index.php?title=Modul:Yesno&action=edit" title="Modul:Yesno">vidi izvornik</a>) (zaštićen)</li></ul></div><p id="mw-returnto">Vrati se na <a href="/wiki/Uranij" title="Uranij">Uranij</a>.</p> <noscript><img src="https://login.wikimedia.org/wiki/Special:CentralAutoLogin/start?type=1x1" alt="" width="1" height="1" style="border: none; position: absolute;"></noscript> <div class="printfooter" data-nosnippet="">Dobavljeno iz "<a dir="ltr" href="https://hr.wikipedia.org/wiki/Uranij">https://hr.wikipedia.org/wiki/Uranij</a>"</div></div> <div id="catlinks" class="catlinks catlinks-allhidden" data-mw="interface"></div> </div> </main> </div> <div class="mw-footer-container"> <footer id="footer" class="mw-footer" > <ul id="footer-info"> </ul> <ul id="footer-places"> <li id="footer-places-privacy"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Privacy_policy">Zaštita privatnosti</a></li> <li id="footer-places-about"><a href="/wiki/Impresum">Impresum</a></li> <li id="footer-places-disclaimers"><a href="/wiki/Wikipedija:Op%C4%87e_odricanje_od_odgovornosti">Odricanje od odgovornosti</a></li> <li id="footer-places-wm-codeofconduct"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Universal_Code_of_Conduct">Kodeks ponašanja</a></li> <li id="footer-places-developers"><a href="https://developer.wikimedia.org">Razvojni programeri</a></li> <li id="footer-places-statslink"><a href="https://stats.wikimedia.org/#/hr.wikipedia.org">Statistika</a></li> <li id="footer-places-cookiestatement"><a href="https://foundation.wikimedia.org/wiki/Special:MyLanguage/Policy:Cookie_statement">Izjava o kolačićima</a></li> <li id="footer-places-mobileview"><a href="//hr.m.wikipedia.org/w/index.php?title=Uranij&action=edit&undo=6702185&undoafter=6694445&mobileaction=toggle_view_mobile" class="noprint stopMobileRedirectToggle">Prikaz za mobilne uređaje</a></li> </ul> <ul id="footer-icons" class="noprint"> <li id="footer-copyrightico"><a href="https://wikimediafoundation.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/static/images/footer/wikimedia-button.svg" width="84" height="29" alt="Wikimedia Foundation" loading="lazy"></a></li> <li id="footer-poweredbyico"><a href="https://www.mediawiki.org/" class="cdx-button cdx-button--fake-button cdx-button--size-large cdx-button--fake-button--enabled"><img src="/w/resources/assets/poweredby_mediawiki.svg" alt="Powered by MediaWiki" width="88" height="31" loading="lazy"></a></li> </ul> </footer> </div> </div> </div> <div class="vector-settings" id="p-dock-bottom"> <ul></ul> </div><script>(RLQ=window.RLQ||[]).push(function(){mw.config.set({"wgHostname":"mw-web.codfw.main-57488d5c7d-5z9zk","wgBackendResponseTime":309,"wgPageParseReport":{"limitreport":{"cputime":"0.006","walltime":"0.007","ppvisitednodes":{"value":17,"limit":1000000},"postexpandincludesize":{"value":694,"limit":2097152},"templateargumentsize":{"value":0,"limit":2097152},"expansiondepth":{"value":2,"limit":100},"expensivefunctioncount":{"value":0,"limit":500},"unstrip-depth":{"value":0,"limit":20},"unstrip-size":{"value":0,"limit":5000000},"entityaccesscount":{"value":0,"limit":400},"timingprofile":["100.00% 0.000 1 -total"]},"cachereport":{"origin":"mw-web.codfw.main-57488d5c7d-5z9zk","timestamp":"20241128023201","ttl":2592000,"transientcontent":false}}});});</script> </body> </html>