CINXE.COM

<!doctype html> <html class="no-js" lang="hr"> <head> <meta http-equiv="Content-Type" content="text/html; charset=utf-8" /> <title>Matica hrvatska - O Matici hrvatskoj - Predsjednici Matice hrvatske</title> <link href="/static/css/css1.css" media="screen" rel="stylesheet" type="text/css" /> <link href="/static/css/print.css" media="print" rel="stylesheet" type="text/css" /> <link href="/static/slider/css/gallery.css" media="screen" rel="stylesheet" type="text/css" /> <link rel="icon" type="image/png" href="/static/slike/icon.png" /> <link href='https://fonts.googleapis.com/css?family=Open+Sans:300,400,600|Open+Sans+Condensed:300,700&subset=latin,latin-ext,cyrillic' rel='stylesheet' type='text/css' /> <script type="text/javascript" src="https://code.jquery.com/jquery-latest.js"></script> <script type="text/javascript" src="/static/slider/js/gallery.js"></script> </head> <body> <div id="wrapper"> <div id="lijevo"> <div id="header"> <div id="logo"> <a href="/"><img src="/static/slike/logoD.png" width="130px" alt = "Matica hrvatska" /></a> </div> </div> <div id="navigacija"> <h2>Navigacija</h2> <p id="mI" class="izbornik">Matica hrvatska</p> <ul id="m" class="navigation"> <li><a href="/omatici/">O Matici hrvatskoj</a></li> <li><a href="/novosti/">Novosti</a></li> <li><a href="/clanstvo/">Učlanite se</a></li> <li><a href="/odjeli/">Odjeli</a></li> <li><a href="/ogranci/">Ogranci</a></li> <li><a href="/dpip/">Društva prijatelja i partneri</a></li> <li><a href="/kontakt/">Kontakt</a></li> </ul> <p id="iI" class="izbornik">Izdavaštvo</p> <ul id="i"> <li><a href="/knjige/">Knjige</a></li> <li><a href="/vijenac/">Vijenac</a></li> <li><a href="/kolo/">Kolo</a></li> <li><a href="/hr/">Hrvatska revija</a></li> <li><a href="/prirodoslovlje/">Prirodoslovlje</a></li> <li><a href="/knjige/biblioteka/53/">Elektroničke knjige</a></li> </ul> <p id="zI" class="izbornik">Zbivanja</p> <ul id="z"> <li><a href="/zbivanja/">Najave</a></li> <li><a href="/zbivanja/izvjesca/">Izvješća</a></li> <li><a href="/mladi.glazbenici/">Mladi glazbenici</a></li> <li><a href="/filozofska.skola/">Filozofska škola</a></li> <li><a href="/komunikoloska.skola/">Komunikološka škola</a></li> <li><a href="/medijski.susreti/">Medijski susreti</a></li> <li><a href="/zbivanja/knjizara">Knjižara</a></li> <li><a href="/zbivanja/galerija">Galerija</a></li> </ul> <p id="eI" class="izbornik">EU Projekt</p> <ul id="e"> <li><a href="/eu_projekt">Uključiva kultura - potpora socijalnoj inkluziji kroz kulturu putem Vijenca</a></li> <li><a href="/inkluzija">Inkluzija</a></li> </ul> <div> <form id="trazi" action="/trazi/" method="post"> <p><label for="id_trazi">Trazi:</label> <input type="text" name="trazi" value="Pretraži" required id="id_trazi" maxlength="100" /></p> <p><input id="submit_trazi" type="submit" value="" /></p> </form> </div> <div id="sn"> <p class="youtube"><a id="youtube" href="https://www.youtube.com/user/maticahrvatska"><img src="/static/slike/youtube_29.jpeg" alt="Youtube" height="20px" /></a><a id="facebook" href="https://www.facebook.com/Matica.hrvatska"><img src="/static/slike/facebook_29.jpeg" alt="Facebook" height="20px" /></a><a id="instagram" href="https://www.instagram.com/maticahr/"><img src="/static/slike/instagram_29.jpeg" alt="Instagram" height="20px" /></a><a id="linkedin" href="https://www.linkedin.com/company/matica-hrvatska/mycompany/"><img src="/static/slike/linkedin_29.jpeg" alt="LinkedIn" height="20px" /></a></p> </div> <div id="eu_flag"> <p> <img src="/static/slike/eu_projekt.png" alt="EU projekt" width="110" style="margin-left: -0.5em; margin-top: 1.7em;"> </p> </div> <script type="text/javascript"> function meni(kaj) { $("#"+kaj).slideToggle("fast"); $('#'+kaj+'I .sz').toggle(); $('#'+kaj+'I .so').toggle(); } $('#id_trazi').focus(function () { if ($(this).val() =='Pretraži') $(this).val(''); }); $('#id_trazi').blur(function () { if ($(this).val() =='') $(this).val('Pretraži'); }); $('#id_trazi').keydown(function(event) { var key = event.which; if (key == 13) { $('#trazi').submit(); } }); </script> </div> </div> <script type="text/javascript"> //<![CDATA[ $(function() { $('.slika').on('click',function(event){ event.preventDefault(); var image_href = $(this).attr("href"); var image_opis = $(this).text(); if ($('#zoom').length > 0) { $('#content').html('<p class="opis">'+image_opis+'</p>'+'<img src="' + image_href + '" title="'+ image_opis+'" alt="'+image_opis+'"/>'); $('#zoom').show('slow'); } else { } }); $(document).on('click','#zoom', function() { $('#zoom').hide(); }); }); //]]> </script> <div class="sadrzaj"> <div id="omatici"> <h2 class="glavno">Predsjednici Matice hrvatske</h2> <div class="zbivanje"> <div class="podaci"> <h3>Janko Drašković (1842-1851)</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/draskovic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="246" />Političar, pjesnik, jedan od vođa i utemeljitelja Hrvatskoga narodnog preporoda (Zagreb, 1770 – Radgona, Slovenija, 1856). Pripadao je krugu najobrazovanijih ljudi svojega vremena u Hrvatskoj. Posebice zaslužan za osnivanje temeljnih preporodnih institucija Čitaonice ilirske, Narodnoga muzeja, Matice ilirske, Narodnoga kazališta, Gospodarskoga društva) za širenje preporodnih ideja među plemstvom. <br /> <strong>VIŠE</strong>: 1. <strong><a href="/media/uploads/predsjednici_mh/draskovicspomenknjiga.pdf">Spomen-knjiga Matice hrvatske</a> </strong>(1892); 2. <a href="/kolo/306/r/janko-draskovic/"><strong>Kolo (br. 3/2007)</strong></a>. 3. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/draskovicemh.pdf"><strong>Enciklopedija Matice hrvatske, sv. 1</strong></a> (2015).</p> <h3>Ambroz Vranycány Dobrinović (1851-1858)</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/vranycany.jpg" border="0" alt="" width="150" height="246" />Veleposjednik, poduzetnik i političar (Stari Grad, Hvar, 1801 – Bad Ragaz, Švicarska, 1870). <a href="/media/uploads/vranyczaniyi.pdf"><strong>Potječe iz jedne od najstarijih hrvatskih plemićkih obitelji</strong></a>. Uživao je velik ugled među ilircima. Utemeljitelj i idejni začetnik niza kulturnih i gospodarskih projekata (Ilirska čitaonica u Karlovcu, Savsko-kupsko društvo parobrodjenja<em></em> koje je prvim hrvatskim riječnim parobrodom <em>Sloga</em> održavalo promet između Siska i Zemuna, željeznička pruga Vukovar–Rijeka). S biskupom Strossmayerom zauzimao se za autonomiju Hrvatske i ujedinjenje s Dalmacijom. Izdašnom donacijom pomogao osnivanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.<br /> <strong>VIŠE</strong>: 4. <strong><a href="/media/uploads/predsjednici_mh/vranyczany.pdf">Veličanstveni Vranyczanyjevi - katalog</a> </strong>(2016)<strong><br /></strong></p> <h3><strong>Ivan Mažuranić (1858-1873)</strong></h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/mazuranic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Književnik, pravnik, državnik i političar (Novi Vinodolski, 1814 – Zagreb, 1890). Prvi hrvatski kancelar i prvi ban pučanin. Spisom <em>Hrvati Mađarom </em>(1848) objedinio je preporodne teženje i ideale u duhu načela “jednakosti, slobode i bratinstva”. U tijeku njegova banovanja (1873–80) intezivirana je modernizacije Hrvatske, provedene su mnoge reforme u školstvu, upravi i pravosuđu, unaprijeđeno je gospodarstvo, posebice poljoprivreda, liberaliziran je izborni sustav te otvoreno Sveučilište. Dopunom nedovršena Gundulićeva epa <em>Osman</em> (XIV. i XV. pjevanje) za prvo Matičino izdanje uoće (1844), kao i svojim glavnim pjesničkim djelom <a href="/knjige/153/"><strong>Smrt Smail-age Čengića<em> </em></strong></a>(1846) – jednim od najznačajnijih djela hrvatske književnosti – obnovio je jedinstvo hrvatske književnosti, uvrstivši je ujedno među važnije nacionalne književnosti europskoga romantizma.<br /> <strong>VIŠE</strong>: 5. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/mazuranicspomenknjiga.pdf"><strong>Spomen-knjiga Matice hrvatske</strong></a> (1892); 6. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/mazuranic-kolo-1965.pdf"><strong>Kolo (br. 9-10/1965)</strong></a>; 7. <a href="/knjige/ban-ivan-mazuranic-graditelj-moderne-hrvatske-1107/"><strong>Ban Ivan Mažuranić, graditelj moderne hrvatske</strong></a>, e-knjiga (2014); 8. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/mazuranic_by_falisevac.pdf"><strong>Kolo (br. 3/2014)</strong></a>.</p> <h3>Matija Mesić (1873-1874)</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/mesic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="188" />Povjesničar i saborski zastupnik, prvi rektor Sveučilišta u Zagrebu i prvi profesor hrvatske povijesti na njemu (Slavonski Brod, 1826 – Zagreb, 1878). Studirao bogosloviju, povijest i zemljopis u Beču i Pragu, radio kao profesor povijesti na zagrebačkoj gimnaziji i na Pravoslovnoj akademiji kojoj je bio i ravnateljem (1871-1874). Sudjelovao u pripremnim radnjama za utemeljenje Akademije i Sveučilišta u Zagrebu. Redoviti član JAZU. Kao povjesničar i znanstvenik isticao se prikupljenjem i objavljivanjem izvorne arhivske građe na temelju koje je napisao niz značajnih studija o hrvatskoj povijesti kasnoga srednjeg vijeka i početka ranoga novog vijeka.<br /> <strong>VIŠE</strong>: 9. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/mesic-spomen-knjiga.pdf"><strong>Spomen-knjiga Matice hrvatske</strong> </a>(1892); 10. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/mesicff.pdf"><strong>Filozofski fakultet u Zagrebu - monografija</strong></a> (1998).</p> <h3>Ivan Kukuljević Sakcinski (1874-1889)</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/sakcinski.jpg" border="0" alt="" width="150" height="246" />Povjesničar, književnik, političar, epigrafičar, konzervator, arhivist i skupljač umjetnina (Varaždin, 1816 – Puhakovec, 1889). Jedan od vođa i najaktivnijih učesnika Hrvatskoga narodnog preporoda, pisac prve preporodne drame (<em>Juran i Sofia ili Turci kod Siska, </em>1839). U Hrvatskome saboru održao prvi zastupnički govor na hrvatskome jeziku (2. V. 1843), zahtijevajući njegovo uvođenje u škole i urede kao službanoga jezika. <a href="https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=127161"><strong>Važan sudionik revolucionarnih događanja 1848/1849.</strong></a> (jedan od sastavljača <a href="https://www.youtube.com/watch?v=q2BDCpEDECk"><strong>Zahtijevanja naroda</strong></a>, a<em> </em>uz Ljudevita Gaja i Ambroza Vranyczanyja jedan od članova <span>privremene vlade, tzv. </span>"trijumvirata" ). Među brojnim dužnostima što ih je obnašao, posebice se istakao kao zemaljski arhivar Trojedne Kraljevine, predsjednik Društva za povjestnicu jugoslavensku i urednik njegova časopisa <em>Arkiv za povjestnicu jugoslavensku </em>(1871-1875), član Banske konferencije, veliki župan zagrebački i banski namjesnik. Utemeljitelj je Samostalne narodne stranke. Kao pisac brojnih knjiga i raspravama unaprijedio je hrvatsku znanost kao utemeljitelj moderne hrvatske historiografije, hrvatske znanstvene bibliografije i povijesti umjetnosti kao znanstvene discipline.<br /> <strong>VIŠE</strong>: 11. <a href="/media/uploads/predsjednici_mh/iksspomen-knjiga.pdf"><strong>Spomen-knjiga Matice hrvatske</strong> </a>(1892); 12. <em>Vijenac</em>, br. 581/2016. (<strong><a href="/media/uploads/predsjednici_mh/iksvijenac.pdf">PDF</a></strong> / <a href="/vijenac/581/Ivan%20Kukuljevi%C4%87%20Sakcinski%20%E2%80%93%20velikan%20hrvatske%20kulture%20i%20politike/"><strong>online</strong></a>).</p> <h3>Tadija Smičiklas (1889-1901)</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/smiciklas.jpg" border="0" alt="" width="150" height="190" />Povjesničar, političar i kulturni radnik (Reštovo Žumberačko, 1843 – Zagreb, 1914). Radio je kao gimnazijski profesor povijesti i hrvatskoga jezika u Osijeku i Rijeci, a potom i u Zagrebu kamo se doselio 1873., uključivši se ubrzo u reformu i rad Matice hrvatske u kojoj je obnašao dužnosti odbornika (1874-1900), tajnika (1874-1876) i predsjednika (1889-1900) i za koju je napisao <strong><a href="/knjige/991/">dvosveščanu <em>Poviest hrvatsku</em></a>,</strong> prvu kritičku i cjelovitu sintezu hrvatske povijesti, <span>pisanu u duhu pragmatične historiografije s ciljem jačanja nacionalne svijesti u Hrvata. Od 1882. redoviti profesor povijesti na zagrebačkome Filozofskom fakultetu. </span>Kao povjesničar osobito se istakao i nizom biografija o znamenitim Hrvatima te uredničkim radom na desetak svezaka<em>Diplomatičkoga zbornika Kraljevina Hrvatske, Dalmacije i Slavonije</em> (<em>Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae</em>) u kojem su objavljene izvorne latinske isprave, temeljni dokumenti za proučavanje hrvatske povijesti od doseljenja Hrvata do 1399. Obnašao je više značajnih dužnosti: zastupnika u Hrvatskome saboru, dekana Filozofskoga fakulteta i rektora Sveučilišta u Zagrebu, tajnika i predsjednika JAZU. Istakao se i inicijativama za utemeljenje <span>Društva hrvatskih književnika i Medicinskoga fakulteta u Zagrebu.<br /><span> </span><strong>VIŠE</strong><span>: 13. <em>Hrvatska revija</em>, br. 4/2014. (<a href="/media/uploads/predsjednici_mh/smiciklashr.pdf"><strong>PDF</strong></a> / <a href="/hr/434/Tadija%20Smi%C4%8Diklas/"><strong>online</strong></a>).</span></span></p> <p></p> <h3>Ivan Trnski 1901.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/trnski.jpg" border="0" alt="" width="150" height="246" />Književnik. U ilirizmu slavljen kao najveći lirski pjesnik. Jedan od prvih književnika koji su se bavili jezikom i metrikom. </p> <h3>Gjuro Arnold 1902-1908.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/arnold.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Filozof, pedagog i pjesnik. Rektor Zagrebačkog sveučilišta. </p> <h3>Oton Kučera 1909-1916.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/kucera.jpg" border="0" alt="" width="150" height="186" />Znanstvenik i popularizator znanosti. Prvi upravitelj zvjezdarnice u Zagrebu, predsjednik Hrvatskog prirodoslovnog društva.</p> <h3>Krsto Pavletić 1917-1918.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/pavletic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Književnik, profesor klasične filologije i hrvatskog jezika na gimnaziji.</p> <h3>Fran Tućan 1918-1920.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/tucan.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Mineralog. Prvi dekan zagrebačkog PMF-a. Predsjednik Hrvatskog prirodoslovnoga društva, glavni urednik časopisa Priroda.</p> <h3>Dragutin Domjanić 1921-1926.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/domjanic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Književnik. Radio u sudstvu. Vijećnik Sudbenog stola u Zagrebu. Predsjednik zagrebačkog odjela PEN-a.</p> <h3>Albert Bazala 1927.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/bazala.jpg" border="0" alt="" width="150" height="186" />Filozof. Dekan Filozofskog fakulteta, rektor i prorektor zagrebačkog Sveučilišta. Jedan od najplodnijih hrvatskih pisaca u prvoj polovici 20. stoljeća.</p> <h3>Filip Lukas 1928-1945.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/lukas.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Geograf, povjesničar i teolog. Napisao više od 170 geografskih i znanstvenih radova te 12 knjiga.</p> <h3>Mihovil Nikolić 1945-1949.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/nikolic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="189" />Književnik. Jedan od osnivača DHK.</p> <h3>Gustav Krklec 1950-1954.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/krklec.jpg" border="0" alt="" width="150" height="188" />Književnik. Predsjednik Društva književnika.</p> <h3>Jakša Ravlić 1954-1968.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/ravlic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="188" />Povjesničar književnosti.</p> <h3>Hrvoje Iveković 1968-1970.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/ivekovic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Kemičar. Rektor Sveučilišta i redovni član HAZU. </p> <h3>Ljudevit Jonke 1970-1971.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/jonke.jpg" border="0" alt="" width="150" height="187" />Jezikoslovac i prevoditelj. Voditelj katedre za suvremeni hrvatski književni jezik.</p> <h3>Petar Šegedin 1990.</h3> <p><a href="/knjige/autor/258/"><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/segedin.jpg" border="0" alt="" width="150" height="188" /></a>Književnik. Dvaput predsjednik DHK. Redoviti član HAZU. </p> <h3>Vlado Gotovac 1990-1996.</h3> <p><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/gotovac.jpg" border="0" alt="" width="150" height="188" />Pjesnik, filozof, publicist.</p> <h3>Josip Bratulić 1996-2002.</h3> <p><a href="/knjige/autor/148/"><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/bratulic.jpg" border="0" alt="" width="150" height="227" /></a>Filolog, povjesničar umjetnosti i kulture.</p> <h3>Igor Zidić 2002-2014.</h3> <p><a href="/knjige/autor/488/"><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/zidi%C4%87.jpeg" border="0" alt="" width="150" height="178" /></a>Književnik, povjesničar umjetnosti</p> <h3>Stjepan Damjanović 2014-2018.</h3> <p><a href="/knjige/autor/285"><img class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/damjanovi%C4%87.jpeg" border="0" alt="" width="150" height="187" /></a> Jezikoslovac, akademik</p> <h3>Stipe Botica 2018-2021.</h3> <p><img title="Stipe Botica" class="lijevo" src="/media/uploads/predsjednici/botica.jpeg" border="0" alt="Stipe Botica" width="150" height="187" /> Sveučilišni profesor, kulturolog</p> <h3>Miro Gavran 2021-danas</h3> <p><img title="Miro Gavran" class="lijevo" src="/media/_versions/predsjednici/miro_gavran_za_web_large.jpg" border="0" alt="Miro Gavran" width="164" height="149" /> Književnik</p> </div> </div> </div> </div> <div id="zoom"> <p>Klikni za povratak</p> <div id="content"></div> </div> <div id="detalji" class="dstupac"> <h2 class="glavno" id="datumI">o Matici hrvatskoj</h2> <ul class=""> <li><a href="/omatici/O%20Matici%20hrvatskoj">O Matici hrvatskoj</a></li> <li><a href="/omatici/Uprava">Uprava</a></li> <li><a href="/omatici/Pravila%20Matice%20hrvatske">Pravila Matice hrvatske</a></li> <li><a href="/omatici/Predsjednici%20Matice%20hrvatske">Predsjednici Matice hrvatske</a></li> <li><a href="/omatici/%C4%8Clanstvo">Članstvo</a></li> <li><a href="/omatici/Kratka%20povijest%20organiziranja%20i%20ustrojstva%20Mati%C4%8Dina%20%C4%8Dlanstva%20%281842-2014%29">Kratka povijest organiziranja i ustrojstva Matičina članstva (1842-2014)</a></li> <li><a href="/omatici/Svrha%20i%20ciljevi%20Matice%20hrvatske%20%E2%80%92%20ulomci%20iz%20govora%20i%20tekstova%20Mati%C4%8Dinih%20predsjednika">Svrha i ciljevi Matice hrvatske ‒ ulomci iz govora i tekstova Matičinih predsjednika</a></li> <li><a href="/omatici/Nagrade%20i%20odli%C4%8Dja%20Matice%20hrvatske">Nagrade i odličja Matice hrvatske</a></li> <li><a href="/omatici/Pala%C4%8Da%20Matice%20hrvatske">Palača Matice hrvatske</a></li> <li><a href="/omatici/Izvje%C5%A1%C4%87a%20o%20radu%20i%20planovi">Izvješća o radu i planovi</a></li> </ul> <script type="text/javascript"> $("#datumI").click(function () { $("#datum").slideToggle("fast"); }); $("li.meni").click(function() { //alert("Clicked list." + this.id); $("ul."+this.id).slideToggle("fast"); }); </script> </div> </div> <div id="footer"> © Matica hrvatska 2001-2013.</div> <script type="text/javascript"> (function(i,s,o,g,r,a,m){i['GoogleAnalyticsObject']=r;i[r]=i[r]||function(){ (i[r].q=i[r].q||[]).push(arguments)},i[r].l=1*new Date();a=s.createElement(o), m=s.getElementsByTagName(o)[0];a.async=1;a.src=g;m.parentNode.insertBefore(a,m) })(window,document,'script','//www.google-analytics.com/analytics.js','ga'); ga('create', 'UA-42885365-1', 'matica.hr'); ga('send', 'pageview'); </script> </body> </html>